BRODOSPLIT će za američku tvrtku Storylines izgraditi prvi svjetski ekološki održiv kruzer, a ukupni prihod od prodaje procijenjen je na 1.5 milijardi američkih dolara. Ugovor je potpisan i gradnja samo što nije počela. Doduše, Narrative (kako bi se trebao zvati) će se izgraditi od čelika, a ne od leda, i trebao bi ga pokretati ukapljeni plin, a ne vjetroelektrane. I tako je propalo brodogradilište, koje samo što nije zaronilo u bankrot, dobilo posao vrijedan 1.5 milijardi dolara. Pa što bi Amerikancima?

> Reagiranje Storylinesa na članak na Indexu

I Punton i Debeljak dobili što su htjeli

Iza svega se, po svemu sudeći, krije ozbiljna muljaža. Storylines je startup tvrtka koja godinama pokušava prodati ideju rezidencijalnog broda. Na njihovoj službenoj internetskoj stranici lijepo objašnjavaju da za pišljivih 616.005 dolara možete na 24 godine unajmiti apartman veličine 22 kvadrata. Ili za 4.63 milijuna dolara, kako oni kažu, rezidenciju od 133 m2. Za one najzahtjevnije tvrtka je spremna napraviti poseban projekt, no to će ih stajati samo osam milijuna.

Očekivano, kupci ne stoje u redovima da bi kupili tako neodoljivu ponudu pa se vlasnik tvrtke Alister Punton stalno trudi doprijeti do medija. Tako je još 2019. godine tvrdio da gradnja Narrativa samo što nije počela u nekom od kineskih brodogradilišta te da će zasigurno zaploviti 2023. Kako od toga očigledno nije bilo ništa, Punton se sad dosjetio da bi mogao potencijalne (naivne) kupce privući tvrdnjama da će se brod graditi u Europi. Ili još bolje, u brodogradilištu unutar Europske unije.

Što bi moglo poći po krivu?

Tako su i Punton i vlasnik Brodosplita Tomislav Debeljak dobili što su htjeli. Punton može potencijalne kupce privlačiti europskim brodogradilištem, a Debeljak hrvatsku javnost uvjeravati kako Brodosplitu nije došao kraj, već da je osigurao posao za narednih pet godina. Živo čudo da nije rekao za narednih pedeset. Jer u kakvom je stanju Brodosplit, tehnološki potpuno zastario i doslovno bez stručnih radnika, za izgraditi Narrative trebalo bi im baš toliko – 50.

Možda je Golden Horizon predivan jedrenjak, ali je i totalna poslovna propast

Do sada je Brodosplit pod upravom i u vlasništvu Debeljaka baš imao uspjeha s gradnjom luksuznih plovila. Tolikog da su morali osnovati zasebnu tvrtku Brodosplit-plovila, u koju trpaju sve neuspjele projekte. Počevši od jahte Katina, koju su onomad naručili Rusi, ali je nikad nisu htjeli preuzeti, pa do jedrenjaka Golden Horizon, za koji ponosno ističu da je najveći brod s križnim jedrima na svijetu. Jest, istina je.

No istina je da se gradnja Golden Horizona toliko oduljila da je prvotni kupac, monegaška tvrtka Star Clippers, odustao od kupnje i zatražio povrat novca. Da ne bi ostao i bez novca i bez jedrenjaka, obitelj Debeljak je na Maršalovim Otocima osnovala tvrtku XB Ahts Hero Shipping i za direktoricu postavila Vedranu Debeljak, sestru Tomislava Debeljaka. Možda je Golden Horizon predivan jedrenjak, ali je i totalna poslovna propast.

Još jedan promašaj

Nakupio je Debeljak još takvih promašaja. Tako je prošle godine kruzer za polarne ekspedicije Ultramarine, vrijedan više od stotinu milijuna eura, isplovio iz splitskog brodogradilišta na pokusnu plovidbu i više se nije vratio, već je otplovio u Trst. Debeljak je u svom poznatom stilu uvjeravao javnost da je kruzer početkom travnja predan naručitelju i da je splitsko brodogradilište u potpunosti naplatilo sva svoja potraživanja. Pa je bilo za pretpostaviti da je tvrtka solidno zaradila.

Očigledno nije jer je dvije tisuće radnika dobilo umanjene i prolongirane plaće za siječanj 2021. te isplatu minimalca od 3400 kuna za veljaču. Naravno, po Debeljakovom mišljenju, radnici su si za to bili sami krivi. Jer on nikad ni za što ne može biti kriv.

Kao i zbog toga što još uvijek nije izgrađen jedrenjak s nultom emisijom ispušnih plinova. Program je sufinanciran novcem iz Europske unije pa je za očekivati da će iz Bruxellesa uskoro doći upiti što je s njihovim ulaganjem. A možda bude posla za OLAF i Ured europskog javnog tužitelja?

Debeljaku su krivi svi osim njega

Prošle godine je za tvrtku Oceanwide Expeditions porinut polarni kruzer Janssonius. Ugovor je potpisan u svibnju 2019. s rokom isporuke u listopadu 2021. S obzirom na to da je porinut pri vrlo niskoj razini opremljenosti, ali i da je Brodosplit praktički prestao s radom, naručitelj će se načekati da dobije brod.

Naravno, sve je ovo sufinancirano državnim jamstvima pa bi se moglo reći da je zarada Brodosplita samo Debeljakova, a gubitke podmiruju porezni obveznici. Tako je sada već bivši ministar financija Zdravko Marić pred sam kraj mandata, preciznije u svibnju ove godine, upravo zbog Janssoniusa banci VTB Bank (Europe) SE morao platiti 32 milijuna eura našeg novca da bi pokrio dug Brodosplita. Ali ta 32 milijuna nisu ništa. Na naplatu će (ako već nije) vrlo brzo doći još 82 milijuna eura. Sve zbog Janssoniusa.

Stoga ne čudi trud koji Debeljak troši na uvjeravanja hrvatske javnosti kako Brodosplit zapravo odlično posluje, ali su krivi uvijek neki drugi. Najnovije - ruska agresija na Ukrajinu.

Patrolni brodovi – najbolji na svijetu

Svi spomenuti primjeri, a ima ih još jako puno nespomenutih, naposljetku su doveli do propasti Brodosplita. Otišle su tako u vjetar stotine milijuna eura državnih garancija (što znači našeg novca).  Ali to su bili tek neuspjeli poslovi očajno nesposobnog biznismena.

Međutim, Debeljak je uspio u svojoj nesposobnosti i prepotentnosti ugroziti nacionalnu sigurnost. Kako? Tako što je od pet naručenih patrolnih brodova za Obalnu stražu do sada isporučio tek prvi. A i taj nije nešto.

Što je radio HDZ?

Priča s nesretnim krajem o patrolnim brodovima ima svoj početak jako davno, još u vrijeme kad je Hrvatskom upravljala vlada Ive Sanadera. Već tada se znalo da će patrolni brodovi klase Mirna, izgrađeni početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, vrlo brzo trebati zamjenu. U samom početku ideja je bila osigurati projekt koji će maksimizirati političku korist pa je stoga odlučeno da će projekt napraviti Brodarski institut, a da će posao gradnje podijeliti brodogradilište Kraljevica i Brodosplit (preciznije Specijalna plovila). Iako je tadašnji ministar Branko Vukelić najavio da će biti raspisan natječaj (onako pro forma), od tog nije bilo ništa.

U međuvremenu je Sanader dao ostavku, a umjesto njega 1. srpnja 2009. došla je premijerka Jadranka Kosor. Otišao je i ministar Vukelić, a na njegovo je mjesto došao Davor Božinović. Premijerka Kosor je ideju, baš sasvim slučajno, ponovno aktualizirala u predizbornoj 2011. godini. Međutim, Kosor je htjela da cijeli proces odabira barem naizgled bude zakonit pa je ministar obrane Davor Božinović ipak morao još jednom najaviti raspisivanje javnog natječaj. Tada je predviđeni trošak gradnje po brodu bio 50 milijuna kuna. Iako se znalo da će posao dobiti Brodarski institut, Brodosplit i Kraljevica, natječaj je kao morao pokazati transparentnost procesa odabira.

Kako ne bi bilo nikakve sumnje u ishod natječaja, premijerka Kosor je 26. veljače 2011. tijekom posjeta Brodosplitu izjavila: "Želja vlade je da se u Brodosplitu grade brodovi za Hrvatsku ratnu mornaricu (HRM), znači brodovi obalne straže, i trenutačno imamo plan gradnje po modelu ‘jedan plus četiri’ broda i vjerujemo da se taj projekt može realizirati u splitskom brodogradilištu."

Što je radio SDP?

HDZ i Kosor izgubili su parlamentarne izbore u prosincu 2011. i na vlast je došla koalicijska vlada Zorana Milanovića. Novi ministar obrane Ante Kotromanović čvrsto je odlučio nastaviti projekt najavivši da će do 31. prosinca 2012. biti gotov odabir najboljih ponuda. No kako je brodogradilište Kraljevica bilo na izdisaju (formalno je ugašeno 4. lipnja 2012.), bilo je jasno da će posao otići Brodosplitu.

Kotromanović je optimistično najavio i da će prvi brod, prototip kako ga je on nazvao, biti gotov već 2013. Isporuka zadnjeg broda trebala je biti 2015. godine. Vlada je 13. rujna 2012. donijela odluku o pokretanju projekta gradnje novih patrolnih brodova. 

Međutim, Milanovićeva je vlada u nasljeđe dobila ogroman problem državnih brodogradilišta koja su preživljavala isplatama iz državnog proračuna. Kako je Europska komisija jasno uvjetovala da se brodogradilišta privatiziraju, Milanovićeva vlada se našla u velikom problemu. Od četiri velika brodogradilišta, samo je Uljanik bio privatiziran. Brodotrogir je dan Danku Končaru, 3. maj je pripojen Uljaniku, a Brodosplit je dobio Tomislav Debeljak. Doduše, Debeljak je obećavao da će, ako dobije brodogradilište, u njegovu modernizaciju investirati 1.5 milijardi kuna. Od toga naravno nije bilo ništa, već je Debeljak uredno uzimao naš novac kroz državne potpore.

Privatizacija brodogradilišta uvelike je pokvarila (pre)ambiciozne planove ministra Kotromanovića. Umjesto da odabir najbolje ponude završi do kraja 2012., nije bio okončan ni do početka 2013. No zato je predviđena cijena broda skočila s 50 na 75 milijuna kuna po komadu. Problem je bio u tome što je posao trebao dobiti Brodosplit, a na natječaj su se javile jake tvrtke koje su imale bogato iskustvo u gradnji patrolnih brodova. Tako su se, između ostalih, zajedno javili Montmontaža Greben s Radež Blatom, ali i Uljanik s Tehnomont Pulom. 

Povrh toga, politika je uvjetovala da ponuđači budu tek isporučitelji brodova, koje su trebali graditi po projektu Brodarskog instituta. To je bilo dovoljno da se iz natječaja isključi tvrtka Adria-Mar Brodogradnja, koja se do tada potvrdila kroz projekt gradnje patrolnih brodova za libijsku ratnu mornaricu. Na kraju su iz natječaja, zbog raznoraznih razloga, isključeni skoro svi konkurenti. Posao je dobio, kakvog li iznenađenja, Brodosplit.

Početak problema

Drugog prosinca 2014. ministar Kotromanović i predsjednik Uprave Brodosplita Tomislav Debeljak potpisali su ugovor o gradnji pet ophodnih brodova za potrebe Obalne straže Hrvatske ratne mornarice, vrijednih 385.4 milijuna kuna ili 77 milijuna po brodu. Zanimljivo je da je Debeljak u taj iznos ugurao i trošak izrade glavnog projekta iako je on napravljen u Brodarskom institutu. 

Trebao je to biti sretan kraj desetogodišnjeg nastojanja da se Obalnoj straži osiguraju zamjene za  zastarjele patrolne brodove klase Mirna, no prometnut će se u katastrofu.

Ministar Kotromanović je inzistirao da se patrolni brodovi moraju graditi po projektu Brodarskog instituta jer ga je netko uvjerio da će ga tako spasiti. Ili mu barem pomoći da opstane još neko vrijeme. Umjesto toga samo ga je dokrajčio. Debeljak je 2014. osnovao tvrtku DIV M.E.S., a na čelo tvrtke je doveo bivšeg glavnog projektanta Brodarskog instituta Mislava Brlića. A Brlić je sa sobom iz Brodarskog doveo još deset projektanata. Kadrovski potpuno ruiniran Brodarski institut od tada samo hibernira i opstaje novcem iz državnog proračuna.

Neposredno nakon potpisivanja ugovora Kotromanović i Debeljak izjavili su da prvi (onaj famozni prototip) od pet upravo naručenih patrolnih brodova treba biti izgrađen u roku od 15 mjeseci, a izgradnja svih pet brodova očekuje se u iduće četiri godine. S obzirom na to da je ugovor potpisan 2. prosinca 2014., prvi brod trebao je biti isporučen (ne porinut, već isporučen) početkom 2016. Zadnji od pet naručenih Obalna straža trebala je dobiti 2018. godine.

Tko s Debeljakom ugovore potpisuje...

Potpisivanje ugovora Kotromanovića i Debeljaka bila je posljednja dobra vijest za Obalnu stražu, MORH i hrvatske porezne obveznike. Ubrzo je uslijedio dugi niz godina međusobnih optuživanja između Debeljaka s jedne strane te MORH-a i Hrvatske ratne mornarice s druge - tko je kriv za kašnjenje u gradnji prvog broda. A taj se spor upravo dodatno razbuktao.

U međuvremenu su SDP i Milanović izgubili parlamentarne izbore 2015. godine te je na vlast došla koalicija predvođena HDZ-om i Mostom. Formirana je trinaesta hrvatska vlada s premijerom Tihomirom Oreškovićem. Na mjesto ministra obrane dolazi Josip Buljević. Oreškovićeva vlada nije dugo opstala jer joj je već 16. lipnja 2016. sabor sa 125 glasova za, 15 protiv i 2 suzdržana izglasao nepovjerenje. Hrvatski birači su ponovno morali na izbore 11. rujna. U takvim okolnostima MORH nije imao neki veliki interes baviti se sitnicama kao što je kašnjenje u gradnji patrolnog broda.

Opet HDZ

U međuvremenu je s čela HDZ-a sletio Tomislav Karamarko i došao Andrej Plenković. HDZ pobjeđuje na izborima i ponovno s Mostom formira novu vladu. Za ministra obrane dolazi poduzetan Damir Krstičević. Jedan od prvih poteza novog ministra bio je pritisak na Brodosplit da isporuči naručeni patrolni brod.

A kako je opće poznato da Debeljak nikad ni za što nije kriv, za kašnjenje je počeo optuživati sve redom. U početku je glavni krivac trebao biti Brodarski institut. Onaj isti iz kojeg su Debeljak i Mislav Brlić izvukli projektante da bi osnovali tvrtku DIV M.E.S. Tako je, po Debeljaku, jedan od krivaca bio i MORH, koji nije na vrijeme kupio motore. Svi osim njega.

Na kraju je "prototip" porinut 3. lipnja 2017. Da podsjetimo, brod je trebao biti isporučen početkom 2016. godine. Maritimna testiranja počela su početkom 2018. I tu su nastali novi problemi. Komisija koju je formirala Hrvatska ratna mornarica vrlo je brzo otkrila da brod ne zadovoljava ugovorom određene zahtjeve. Iako je Debeljak pokušavao u javnosti stvoriti sliku kako je to najbolji patrolni brod na svijetu, istina je daleko od toga.

Stručna je komisija otkrila da brod ima problem sa stabilitetom i slabe manevarske sposobnosti. Stoga su ugrađeni stabilizatori koji pri plovidbi povećavaju otpor, zbog čega je smanjena vršna brzina, ali i povećana potrošnja goriva. Ugrožena mu je i pomorstvenost, što znači da pri određenom stanju mora ne može držati željeni smjer i brzinu.

Kako bi se smanjili troškovi gradnje, umjesto njemačkih MTU ugrađeni su američki motori Caterpillar koji su veći i teži. Stoga je i dužina trupa morala biti povećana za metar i pol, a s tim i istisnina. Radnici Specijalnih objekata imali su problem s varenjem tankih ploča čelika (takozvana laka gradnja) te je debljina povećana na 6 milimetara.

Umjesto da su na pramac ugradili prvotno najavljenu izraelsku paljbenu stanicu, ugrađena je turska Aselsan SMASH. Navodno su Turci cijenom otišli debelo ispod vrijednosti stanice kako bi mogli u promidžbenim materijalima tvrditi da je ugrađena na brod ratne mornarice članice NATO-a i Europske unije. Problem je što ništa na SMASH-u nije turske proizvodnje, već se slaže od uvoznih komponenti. Tako ni top od 30 mm nije turski, već američki Mk44 Bushmaster-II Cannon.

Maritimna su testiranja dovela i do razdora u HRM-u. Naime, stručna komisija, bojeći se da će je netko u budućnosti okriviti za to što je "progledala kroz prste" Brodosplitu, odlučno je inzistirala da se svi nedostaci ili otklone ili da se ustvrde u službenom zapisniku. S druge strane, nesretnici koji moraju služiti na "Novigradu", "Šolti", "Cavtatu" i "Hrvatskoj Kostajnici" zaključili su da novi brod, ma kako loš bio, ne može biti lošiji od "starih kanti" na kojima sad plove. To prije što ni patrolni brodovi klase Mirna nemaju dobre maritimne sposobnosti. Navodno ih je onomad admiral Davorin Kajić radi uštede skratio za metar i pol. Na kraju je u Zagrebu donesena politička odluka da se brod mora preuzeti. Primopredaja je obavljena 7. prosinca 2018.

Usprkos svemu novi ugovor i aneksi

Ma koliko god se Debeljak i MORH trudili da nedostaci, kako je u međuvremenu nazvan, OOB-31 Omiša ostanu tajni, oni su ipak dospjeli u javnost. Iako su svi mediji isticali da je posada jako zadovoljna. Kako i ne bi bila. U odnosu na klasu Mirna, klasa Omiš je 13 metara duža. Ima normalnu kuhinju s blagovaonicom, lantrini za sada rade, a bome ima i dosta mjesta za "ubit oko". Što ćeš više?

Istina je da ne plovi baš najbolje. Da zasigurno nije najbolji na svijetu u svojoj kategoriji. Da mu je cijena s prvotnih 50 milijuna na kraju narasla na 80 milijuna kuna. Da je slabije naoružan od puno manjih brodova klase Mirna. I tako dalje, i tako dalje. Međutim, posada ima neke svoje prioritete. Njima ne bi bilo mrsko ni da plove na nenaoružanoj jahti. Dapače.

Ogromni problemi s prototipom

Iako su mediji o OOB-31 Omišu pisali nevjerojatno prenapuhane hvalospjeve, činjenica je da su problemi bili i ostali ogromni. Stoga ne čudi što je od primopredaje do nastavka gradnje preostala četiri broda prošlo čak dvije godine. Preciznije, do 10. kolovoza 2020., kad je u Specijalnim objektima održana predstava za medije o početku rezanja limova.

Tadašnji i sadašnji načelnik stožera mornarice i zamjenik zapovjednika HRM-a, komodor Damir Dojčić izjavio je: "Svi problemi s prototipom su riješeni tako da očekujemo da sve bude u roku. Svaki prototip ima određene nedostatke, ali kod našeg oni ne utječu na operativne sposobnosti. Uvjeren sam da će svi ti nedostaci biti otklonjeni tako da će zadovoljiti kriterije koji su postavljeni."

Nedostataka je očigledno bilo. I nisu bili zanemarivi.

U tom trenutku Damir Krstičević više nije bio ministar obrane (podnio je ostavku 7. svibnja 2020.) već ga je 24. srpnja 2020. zamijenio Mario Banožić. S obzirom na to da je novi ministar obrane imao premalo vremena da spriječi novi ugovor s Brodosplitom, a sasvim sigurno nije imao ni znanja ni volje da to učini, Debeljak je mogao slaviti.

Na 87. sjednici vlade RH (održanoj 2. prosinca 2021.) tadašnji ministar financija Zdravko Marić otkrio je da je vrijednost ugovora s Brodosplitom o gradnji pet patrolnih brodova s Kotromanovićevih 385.4 milijuna kuna do tada narasla na 396.94 milijuna kuna. 

Pritom je otkriveno da su sklopljena 4 aneksa ugovora, kako se kaže u obrazloženju: "Budući da su se rokovi izrade prototipnog obalnog ophodnog broda produljili, a posljedično i rokovi isporuke brodova u seriji, sklopljena su četiri aneksa Ugovora."

Sve gubitke namirivali građani

Aneksi o povećanju cijene sklapani su 26. listopada 2015., 21. prosinca 2015., 17. siječnja 2018. i 17. veljače 2020. Sklapanjem Ugovora o izmjenama Ugovora broj: UG-201-14-0862/3, od 17. siječnja 2018. graditelj se obvezao izgraditi i predati Ministarstvu obrane pet brodova po ukupnoj cijeni od 392.078.106,14 kn (s PDV-om). Nije ni čudo da se Brodosplitu nije žurilo kad su im porezni obveznici namirivali sve gubitke.

Tako se u obrazloženju odluke još kaže: "S obzirom da je došlo do povećanja troškova energije, rada, materijala i opreme, zbog čega su ugovorne strane suglasno angažirale sudskog vještaka prema čijem nalazu je došlo do povećanja troškova od 21,85 %, što predstavlja razlog za uvećanje ugovorne cijene u iznosu od 10 % iz članka 4. Ugovora, sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, br. 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14)."

Stoga ne čudi što su Ministarstvo obrane i Brodosplit – brodogradilište specijalnih objekata d.o.o. usuglasili potrebu izrade Prijedloga ugovora o izmjeni i dopuni Ugovora o gradnji obalnih ophodnih brodova UG-201-14-0862/5, kojim ukupna cijena za pet brodova iznosi 431.285.916,75 kn (s PDV-om), što predstavlja povećanje u ukupnom iznosu od 39.207.810,61 kune. Brodosplit je 2022. godine trebao dobiti 12.6 milijuna kuna, a 2023. 25.2 milijuna.

Debeljak traži još 189 milijuna

I na kraju, nakon lošeg projekta koji je napravljen u DIV M.E.S.-u te probijanja svih rokova gradnje već s "prototipom", Debeljak 26. kolovoza izjavljuje: "Samo je stvar u tome da se MORH treba držati dogovora i isplatiti dug po ugovoru i zakonu preko 120 milijuna kuna. Jedva čekamo, svaki dan urgiramo da se to ispuni, da možemo ljude vratiti." Eto, MORH je kriv za sve. Ni slučajno Debeljak. Nema šanse.

Naravno, da MORH, tj. Državna riznica, isplati tih 120 milijuna kuna, to bi Brodosplitu bilo dostatno tek da dovrši jedan od četiri broda jer je u međuvremenu cijena po brodu dodatno narasla.

Problem je i što je u međuvremenu Trgovački sud u Splitu donio rješenje o obustavi predstečajnog postupka i poslao Brodosplit u stečaj. Debeljak se na to rješenje žalio, no ako postane pravomoćno i krene postupak stečaja tih 120 milijuna kuna, ako bi kojim slučajem završili u Brodosplitu, to ne bi bilo potrošeno za dovršenje patrolnog broda, već bi završilo u stečajnoj masi. Doduše, Brodogradilište specijalnih objekata trenutno nije u stečaju, no potpuno je sigurno da će ga bankrot ostatka Brodosplita povući za sobom.

Stoga ne čudi što ministar obrane Banožić daje izjave tipa: "Ako Brodosplit ne dovrši posao, netko drugi će." Banožić tvrdi da je Brodosplitu isplaćeno 69 posto ugovorene cijene te su stoga brodovi vlasništvo MORH-a. Svaki će vam odvjetnik reći da su brodovi, bez obzira koliko MORH do sada ulupao u njih, u vlasništvu Brodosplita. Tako će ostati još jako dugo osim ako nekim čudom Brodosplit ne uskrsne iz mrtvih i dovrši brodove. Ili sve dok se pravomoćnom presudom nadležnog suda ne odluči u korist MORH-a. A to, s obzirom na naše sudstvo, znači za nekih dvadesetak godina. Postoji li mogućnost da MORH kroz stečajni postupak vrati dio novca? Teoretski da, iako vrlo mali dio.

U međuvremenu je, po Debeljaku, dug MORH-a narastao na 189 milijuna kuna.

Za kraj

I za kraj, tko je najveći krivac? Osim Debeljaka i glavnog projektanta Mislava Brlića te ostale ekipe iz Brodosplita, najlakše bi bilo optužiti bivšeg ministra Kotromanovića jer je njegov potpis na prvom ugovoru. Međutim, svi HDZ-ovski ministri obrane prije njega snose podosta krivnje jer su svi znali da su patrolni brodovi klase Mirna na samom kraju operativnog vijeka. I nisu ništa poduzimali.

Najveći krimen Kotromanovića je to što je prihvatio logiku HDZ-a da se zbog političkog oportunizma (takav je posao trebao donijeti tisuće glasova radnika brodogradilišta i njihovih obitelji) inzistiralo da posao dobije Brodosplit. Umjesto da je proveden "pro forma" javni natječaj, trebao je biti stvaran. I bez obveze da se brodovi moraju graditi po projektu Brodarskog instituta. Ni Kotromanovićevi nasljednici nisu pokazali odveć veliku volju da se projekt obustavi. Ni onda kad je postalo očigledno da vodi u propast i gubitak stotina milijuna kuna.

Brodosplit je praktički u stečaju, ili što bi se narodski reklo, bankrotu. Povrh toga, potpuno je kadrovski devastiran. Kako su 2014. godine Debeljak i Mislav Brlić iz Brodarskog instituta odveli 11 projektanata u tvrtku DIV M.E.S., tako je TSI (hrvatski dio njemačkog Mayer Groupa) iz Brodosplita prošle godine odveo desetak najboljih projektanata. Kako se u ovakvom bankrotiranom Brodosplitu sigurno nitko ne želi zaposliti, Debeljak nema šanse da ih nadomjesti.  

Debeljak nema s kim dovršiti ni ova četiri patrolna broda, a kamoli izgraditi ekološki održiv kruzer Narrative vrijedan 1.5 milijardi dolara.

Kako je rekao Abraham Lincoln: "Možete varati neke ljude sve vrijeme i sve ljude neko vrijeme, ali ne možete varati sve ljude sve vrijeme." Debeljak i dalje pokušava. 

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala