NA DANAŠNJI dan modernu je Hrvatsku prvi put priznala neka druga država. Bio je to Island, otočna zemlja od sveukupno 330.000 stanovnika. Islandska se politika dogovorila kako je priznanje Hrvatske važno ako Island poštuje demokratske vrednote te volju naroda da upravlja sam sobom. Islandski čin potaknuo je lančanu reakciju te potpuno priznanje Hrvatske u međunarodnim krugovima.

Ministar Hannibalsson kao ekspert u priznavanju novih država 1990-ih

Glavni odgovorni čovjek za hrvatsko priznanje bio je tadašnji ministar vanjskih poslova Jón Baldvin Hannibalsson. Hannibalsson je bio poznat islandskoj javnosti kao solidaran lik koji je ulagao puno truda i vremena u priznavanje novih država u Europi 1990-ih godina.

Jón se najviše pozabavio priznanjem pribaltičkih zemalja, kojima je uputio javne poruke podrške još u siječnju 1991. godine. Zbog toga je islandska diplomacija u Moskvi bila pozivana na izvanredne sastanke ili je napadana u ruskim medijima.

Nakon što su Estonija, Latvija i Litva stekle neovisnost, tamošnje vlasti odavale su Hannibalssonu brojna priznanja. Bio je počasni građanin Vilniusa, dobio je titulu latvijskog viteza, a estonska ulica u kojoj je smještena glavna zgrada njihovog ministarstva vanjskih poslova zove se Islandska ulica. U zgradi litvanskog parlamenta i dan danas stoji natpis: "U čast Islandu i Islanđanima - usudili su se priznati nas dok su se ostali nećkali."

Priznanje Hrvatske

Jón Baldvin Hannibalsson nastavio je svoju politiku priznavanja novih zemalja, no Hrvatsku nije priznao bez temeljitog informiranja. Zaključio je da islandsko vodstvo mora priznati Hrvatsku iz više razloga: prvi je bila činjenica da je hrvatski narod referendumom iz 1991. godine jasno rekao da želi neovisnost, drugi je bila njegova uvjerenost da je to najbolje rješenje da se ne dogodi rat, a treći se ticao kritike međunarodne zajednice.

Naime, Hannibalsson je bio još jedan u nizu islandskih ministara vanjskih poslova koji su voljeli upućivati kritiku EZ-u. Smatrao je da je EZ prespor u donošenju konkretnih odluka i da je uloga Islanda u globalnoj politici da podsjeti ostale koliko su neefikasni kad tako sporo priznaju pravo naroda da proglasi svoju državu.

Hannibalsson u središtu afera početkom 2000-ih

Europa je Hrvatsku bila priznala mjesec dana nakon Islanda, nakon čega je priznanje brzo stiglo sa svih strana svijeta.

Hrvatska nije odala počast Jónu Baldvinu Hannibalssonu u istoj mjeri kao što su to napravile zemlje s Baltika. Premda se ne može sa sigurnošću tvrditi zašto, potencijalni razlog je što je reputacija islandskog ministra uništena početkom novog stoljeća aferom vezanom uz seksualno uznemiravanje.

Kako se tada pisalo, optužen je da je slao lascivne poruke maloljetnoj nećakinji. Optužnica je na kraju odbačena.

2013. godine ponovo se našao u središtu medijske pozornosti. Tada je pozvan da predaje na Islandskom sveučilištu, ali javnost je negodovala zbog ranijih optužbi o uznemiravanju. Fakultet ga na kraju nije primio, on ih je tužio pa dobio odštetu.
Danas je umirovljen i živi mirno u Rejkjaviku, daleko od medijske pozornosti.