Kako je izgledala 2017. u saboru: Preslagivanja, psovke i izbacivanja iz sabornice
Foto: Hina
TURBULENTNU političku 2017. godinu Hrvatski sabor ispraća sa stabilnom većinom koja je rezultat preslagivanja nakon dramatičnog ispadanja Mosta iz koalicije s HDZ-om na čije je mjesto uskočio HNS zbog čega je privremeno s čela te stranke bio otišao Ivan Vrdoljak koji se na samom kraju godine vratio na isto mjesto.
Iako je na prvi pogled vlada HDZ-a i Mosta, koja je potvrđena u listopadu prošle godine, bila stabilna, mediji su nerijetko pisali o trzavicama u tom političkom braku.
Da je tomu tako zaista i bilo pokazalo se već u travnju kada je puklo na pitanju povjerenja ministru financija Zdravku Mariću.
Pukao brak HDZ-a i Mosta
Na dramatičnoj sjednici vlade, a pred očima javnosti, premijer Andrej Plenković iz vlade je po kratkom postupku izbacio Mostove ministre: pravosuđa Antu Šprlju, unutarnjih poslova Vlahu Orepića te zaštite okoliša Slavena Dobrovića. Mostov potpredsjednik vlade i ministar uprave Ivan Kovačić tu je sudbinu doživio nekoliko dana kasnije s obzirom na to da nije nazočio sjednici vlade na kojoj se glasalo o povjerenju ministru Mariću.
SDP-ov prijedlog za Marićevim opozivom, međutim, u saboru nije prošao. Za njega se izjasnilo 75 zastupnika, a isto toliko ih je bilo protiv. Među takvima se našao i bivši šef kabineta SDP-ovog premijera Zorana Milanovića Tomislav Saucha, optužen u aferi Dnevnice, što oporba koristi da bi prozivala vlast za političku trgovinu.
Na mjesto Mosta u međuvremenu ekspresno utrčava HNS, iako se njihov predsjednik Vrdoljak zaklinjao da u takvu koaliciju nikad ne bi ušao. Taj potez izazvao je potres u samom HNS-u koji se raskolio na HNS i Glas u koji su prešli mnogi viđeniji HNS-ovci.
No odlazak Mosta iz vlade nije prošao bezbolno ni za HDZ s obzirom na to da je jedan od viđenijih HDZ-ovaca, tadašnji potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier, revoltirano napustio vladu i vratio se u HDZ-ove zastupničke klupe.
U vladu umjesto Mosta ulazi HNS
Transformacija vlade imala je reperkusije i na dužnosničke fotelje. Na čelo sabora, umjesto Mostovca Bože Petrova zasjeo je HDZ-ov Gordan Jandroković, a u vladi je resor obrazovanja preuzela HNS-ova nestranačka Blaženka Divjak, dok je resor graditeljstva pripao Predragu Štromaru koji je postao i potpredsjednik vlade.
U takvoj mini rekonstrukciji vlade Mostova ministarska mjesta preuzeli su HDZ-ovi Dražen Bošnjaković, Davor Božinović i Tomislav Ćorić.
Slučaj Agrokor koji se potiho valjao još od početka godine i opteretio kako gospodarsku tako i političku scenu Hrvatske u saboru je kulminirao u studenom kada je SDP upravo na tom pitanju pokušao srušiti Plenkovićevu vladu. Međutim, Plenković je potvrdio stabilnu većinu od 78 ruku, a oporba je pokazala nejedinstvo. Iako za HSS-ovce nije bila dvojbena vladina odgovornost u slučaju Agrokor, prilikom glasanja u kasnim noćnim satima nisu više bili u sabornici.
Vlada je uspješno prošla i test povjerenja i prilikom glasanja o ministrici demografije, obitelji i mladih Nadi Murganić. Inicijativu za njezinu smjenu, pak, pokrenuo je GLAS zbog definicije obitelji u novom prijedlogu Obiteljskog zakona.
Činjenicu da je HSU-ov Silvano Hrelja glasao za državni proračun za sljedeću godinu, a vlada na njegov prijedlog pristala zakonski riješiti problem umirovljenika Royal osiguranja mediji su protumačili kao još jedno vladino potencijalno pojačanje što je Hrelja odbacio.
Niti Most koji je početkom ove godine napokon prerastao u političku stranku nije prošao neokrznut političkim turbulencijama. Stranku čiji su dužnosnici pokazivali rijetko viđeno zajedništvo i koherentnost u nastupima prema javnosti bez velikih objašnjenja napustio je nekadašnji ministar unutarnjih poslova i blizak prijatelj predsjednika stranke Vlaho Orepić koji se preselio u nezavisne zastupničke redove. Istoga dana s Mostom se razišao i Mostov splitski gradski vijećnik Martin Pauk.
Iz zastupničkih klupa u Omiš se vratio i nekadašnji Mostov omiški gradonačelnik Ivan Kovačić, a na njegovo saborsko mjesto zasjeo je vrgorački gradonačelnik Ante Pranić.
Dinamična zakonodavna godina
Afera Agrokor koja je obilježila gospodarsku i političku godinu te dovela u pitanje desetke tisuća radnih mjesta imala je svoj odjek i u saboru koji je donio Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za državu, kolokvijalno nazvan Lex Agrokor.
Sabor je, radeći dinamičnije nego što je to uobičajeno, ove godine raspravio 378 točaka i donio 125 zakona. Među njima su tako i novi zakon o hrvatskim braniteljima, zakoni o financiranju lokalnih jedinica te tzv. lex Šerif prema kojem više nema automatizma da kod neizglasavanja proračuna pada i čelnik lokalne vlasti.
Donesen je i Zakon o minimalnoj plaći, kao i Strategija nacionalne sigurnosti. Nakon višemjesečnog dogovaranja HDZ-a i SDP-a izabrana su tri ustavna suca - Miroslav Šeparović, Mato Arlović i Goran Selanec - te je time kompletiran sastav tog suda. Prije isteka mandata sabor je razriješio pravobraniteljicu za djecu Ivanu Milas Klarić te imenovao novu, Helencu Pirnat Dragičević.
Na inicijativu Mosta kažnjavani zastupnici za nedolaske
U godini na izmaku sabor je, na zakonodavnu inicijativu Mosta, prvi put kažnjavao zastupnike koji su neopravdano izostajali sa sjednica pa je u četiri mjeseca na to ime naplaćeno gotovo 20 tisuća kuna.
Konstanta ovogodišnjeg saborskog rada postale su i svakodnevne stanke na zahtjeve klubova zastupnika pa je tu dostignut svojevrsni godišnji rekord od gotovo 200 stanki. Predsjednik sabora Gordan Jandroković zbog takvog je čestog prekidanja dnevnog reda najavio skore izmjene saborskog Poslovnika koje bi trebale osigurati da se u fokusu zastupničkog rada nađu točke s dnevnog reda sabora, a ne ''mini press konferencije''.
Psovke, prijetnje i izbacivanja
Živi zid predvođen Ivanom Pernarom i ove je godine nastavio niz svojih sad već tradicionalnih performansa po sabornici. Zbog jednog takvog saborski su ga stražari bili prisiljeni, zajedno sa šefom stranke Ivanom Sinčićem, iznijeti iz sabornice. Nedavno je čak Pernarova retorika s Hrastovim Hrvojem Zekanovićem dosegla gotovo granicu fizičkog sukoba.
U sabornici su se i ove godine nerijetko kao argumenti i protuargumenti u raspravama koristile psovke, prijetnje i uvrede.