U SREDIŠTU afere oko izgradnje poslovne zgrade Raiffeisen banke na Magazinskoj cesti nalazi se vila Zdenka Adrovića predsjednika Hrvatske udruge banaka u Jurjevskoj ulici. Kako doznaju Index istrage, bio je to prvotno dom pokojnog građevinara Davora Cepetića koji je 2006. godine počinio samoubojstvo na koje ga je nagnao lihvar, odnosno iznuđivač.

Vilu je prvotno kupila obitelj Kamenski, a onda dvije i pol godine kasnije prodala nezaposlenoj Adrovićevoj supruzi za istu cijenu koju je i kupila, odnosno za 1,3 milijuna eura. Kupoprodaja je obavljena u vrijeme kada je počeo posao izgradnje poslovne zgrade RBA. No, krenimo redom.      

>> Otkrivamo malverzacije teške 91 milijun kuna oko izgradnje sjedišta RBA u Zagrebu 

Jučer su Index istrage objavile članak o aferu s izgradnjom poslovne zgrade Raiffeisen banke na Magazinskoj cesti u Zagrebu, koja je ujedno i glavno sjedište te banke u Hrvatskoj te objasnili kako je došlo do milijunske utaje poreza banke, na koju Hrvatska narodna banka kao regulator nije reagirala. Otkrili smo i vrlo čudan poslovni odnos tvrtke RBA Consulting, članice RBA grupe, i tvrtke Kam nekretnine u vlasništvu obitelji Kamenski.  

Cijeli posao završen je 2013. godine, kada je RBA banka obitelji Kamenski isplatila 90.7 milijuna kuna. Sve se to događalo u vrijeme dok je na čelu RBA banke bio Zdenko Adrović koji je s obitelji Kamenski imao i privatni posao.

Naime, oni su Adroviću po vrlo povoljnoj cijeni, na početku posla s RBA bankom, 2008. godine prodali luksuznu vilu na Tuškancu, u elitnom dijelu Zagreba, u kojoj Adrović i danas živi s obitelji.

Prvi vlasnik vile bio je građevinar kojeg je na samoubojstvo nagnao iznuđivač

Prvotni vlasnik te luksuzne vile bio je poznati zagrebački građevinar Davor Cepetić, koji je i živio u toj vili. Riječ je o građevinaru koji je 2006. godine, pritisnut dugovima, odlučio sebi oduzeti život u središtu Zagreba, u parku kraj Ilirskog trga. Riječ je o slučaju koji je poznat hrvatskoj javnosti, a Cepetić je u oproštajnoj poruci napisao da ga je na ovaj korak nagnao iznuđivač.

Policija je počela istragu i ubrzo je javnost saznala sve okolnosti višegodišnje drame koju je proživljavao Cepetić. Naime, prvotni Cepetićev dug iznosio je 250 tisuća eura, a na kraju je njegov iznuđivač tražio gotovo 3 milijuna eura. Cepetić se pokušao izvući iz tog pakla iznude, no na kraju izmučen višegodišnjom iznudom pucao si je u glavu. Na suđenju je kamatar osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu. 

>> Kamatar Chaka osuđen na četiri godine zatvora

Ono što hrvatska javnost do sada nije znala je to da je Cepetić 2005. izlaz vidio i prodajom vile u kojoj danas živi obitelj Adrović. Cepetićevu vilu u srpnju 2005. godine za iznos od 1.3 milijuna eura kupili su Bernarda Kamenski, supruga vlasnika Kamgrada Dragutina Kamenskog i njihov sin Domagoj Kamenski.

Prodali za istu cijenu za koju su vilu i kupili 

Kako doznajemo, Cepetić je za svoju vilu tražio dvostruko veći iznos, no pritisnut dugovima na kraju je pristao na cijenu od 1.3 milijuna eura. Kamenski su novac za kupovinu vile osigurali kreditom kod, pogađate, RBA banke. 

Sin Domagoj Kamenski u to je vrijeme radio u RBA banci. Ondje je zaposlen od rujna 2004. godine do ožujka 2007. kao bankarski službenik. To je bilo njegovo jedino zaposlenje izvan tvrtki koje drži njegov otac.  

Obitelj Kamenski tu je vilu, koju su kupili od Cepetića kreditom RBA, prodali Adroviću odnosno njegovoj nezaposlenoj supruzi i to u siječnju 2008. godine. Cijena? Identična cijenu po kojoj je obitelj Kamenski kupila vilu od Cepetića dvije i pol godine ranije -- 1.3 milijuna eura. Kada se pogleda tržište nekretnina iz tog vremena, bilo je to ispod cijene.

Evo što nam je o kupnji vile u kojoj danas živi rekao Adrović. 

Nezaposlena supruga kupila vilu

"Moja supruga kupila je kuću u Jurjevskoj ulici kreditom koji sam ja podigao u Raiffeisenbank Austria kao glavnim dužnikom. Porezna uprava se složila s kupoprodajnom cijenom i na nju je plaćen porez na promet. Dakle, kupoprodaja je izvršena po tržišnoj cijeni", rekao nam je Adrović. 

Kupovina privatne kuće odigrala se u vrijeme kada se i gradilo središte RBA banke u Zagrebu, o čemu smo detaljno pisali. No Adrović, kao i obitelji Kamenski, kažu nam kako ta dva posla nisu povezana, odnosno da nisu u sukobu interesa. 

Uloga obitelji Kamenski 

Bitno je napomenuti da je Domagoj Kamenski bio čelnik tvrtke Kam nekretnine, što je važno za slučaj izgradnje poslovnog centra RBA banke u Magazinskoj ulici. Naime, zgradu je gradila tvrtka Kamgrad Dragutina Kamenskog, no vlasnik zgrade i parcele bila je tada tek osnovana tvrtka Kam nekretnine.

Kam nekretnine osnovane su u veljači 2006. godine, a vlasnik tvrtke bio je Dragutin Kamenski, dok je za direktora postavljen njegov sin Domagoj koji je, prema podacima LinkedIna tada, u vrijeme osnutka tvrtke, radio u RBA banci. Kam nekretnine je tvrtka koja je imala samo jedan cilj, a to je posao izgradnje poslovnog centra u Magazinskoj ulici koji će koristiti RBA banka.

Kam nekretnine nikada nisu imale zaposlenih i imale su samo jedan poslovni transakcijski račun u RBA banci. Izgradnja zgrade financirala se kreditima RBA banke. 

Dva puta zaradili 

Iz dokumentacije i svih odgovora koje smo dobili razvidno je da je obitelj Kamenski dva puta zaradila u ovom poslovnom odnosu. Prvi put kroz izgradnju zgrade, gdje je tvrtka Kam nekretnine uzela Kamgrad kao jedinog izvođača, dok su dugoročni krediti od RBA grupe potrošeni u procesu izgradnje te je taj novac otišao kao prihod Kamgradu u iznosu od oko 200 milijuna kuna, što je vidljivo iz financijskih izvještaja iz tog doba.

Drugi put obitelj Kamenski zarađuje kada prodaje tvrtku Kam nekretnine za 90.7 milijuna kuna, a taj iznos je zapravo čisti profit jer u poslovnom odnosu Kam nekretnina s RBA nije bilo nikakvog rizika ni troška za investitora.

Tko je Zdenko Adrović?

No, vratimo se na Zdenka Adrovića koji se u kratko vrijeme našao u središtu još jedne afere. 

Adrović je diplomirao Ekonomiju na Fakultetu za vanjsku trgovinu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i magistrirao na području korporativnih financija. Sedamnaest godina bio je predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria d.d, odnosno od siječnja 1997. godine do lipnja 2014. godine.

Prije RBA bio je u Privrednoj banci Zagreb, gdje je bio izvršni potpredsjednik za riznicu i likvidnost, kao i direktor sektora investicijskog bankarstva te zamjenik predsjednika Uprave.

U aferi Leasing prevareno 50 tisuća klijenata za 700 milijuna kuna

Adrović je bio i predsjednik je Nadzornog odbora Atlantic Grupe i član Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Od 2014. godine na čelu je HUB-a. Riječ je o gospodarsko-interesnom udruženju 18 vodećih hrvatskih banaka koje čine više od 98 posto ukupne aktive svih hrvatskih banaka, a to su Addiko Bank, Agram banka, BKS Bank, Croatia banka, Erste&Steiermärkische Bank, Hrvatska poštanska banka, Istarska kreditna banka Umag, J&T banka, Karlovačka banka, KentBank, OTP banka, Partner banka, Podravska banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Sberbank, Slatinska banka i Zagrebačka banka.

O Adroviću smo detaljno pisali posljednje dvije godine, kada smo razotkrivali aferu Leasing. Podsjetimo, utvrđeno je da su leasing kuće, mahom u vlasništvu banaka, suprotno potpisanom ugovoru i potpuno neosnovano, povećavale rate otplate za korisnike leasinga. Prevareno je 50 tisuća klijenata za više od 700 milijuna kuna.

>> Ekskluzivna ispovijest bankarice: Kako su banke tisućama Hrvata ukrale 700 mil. kn

Prevara je utvrđena od 2008. do 2020. godine, a mnogi, zahvaljujući rješenju HANFA-a, neće moći doći do svog novca jer je to hrvatsko regulatorno tijelo odlučilo da je većina slučajeva u zastari. S druge strane, Državno odvjetništvo već godinu i pol dan provodi izvide vezano za službenu istragu oko ove prevare, a trenutno nema naznaka da bi ova istraga mogla biti skoro gotova. 

Sve je krenulo od RBA Leasinga

Naglasimo kako je sve krenulo od prijave Sanje Mehinović, bivše djelatnice RBA Leasinga koja je prijavila cijeli slučaj, predala dokumentaciju temeljem koje je regulator utvrdio nepravilnosti i nezakonitosti. Mehinović je bila u RBA Leasingu od 2007. godine, prvotno kao voditeljica Odjela teretnih vozila i plovila, a zatim od 2013. godine direktorica sektora prodaje, da bi na kraju, do srpnja 2018. godine, bila regionalna direktorica prodaje.

Prvo rješenje HANFA-e protiv nekog leasing društva bilo je upravo za slučaj RBA Leasinga. Na čelu RBA grupe tada je bio Zdenko Adrović, a ujedno je bio i predsjednik Nadzornog odbora RBA Leasinga. To je izuzetno bitno jer je Uprava RBA Leasinga imala potporu upravo Nadzornog odbora na čelu s Adrovićem. Nadzorni odbor nije imao nikakvih primjedbi na postupanje RBA Leasinga vezano za nezakonite marže, odnosno bili su ne samo suglasni, nego i svjesni da rade štetu i nezakonitosti.

Adrović je sve to znao i odobrio 

Dokaz za to je sjednica Nadzornog odbora koja je održana 22. listopada 2008. na kojoj je, između ostalog, raspravljano o financijskim izvještajima za 2008. godinu. Iz Zapisnika sa sjednice tog Nadzornog odbora vidljivo je da je Nadzorni odbor bio upoznat da se povećanje kamatnih stopa izvrši na portfelju ugovora o leasingu i da na to nije imao primjedbi. 

>> Šef Hrvatske udruge banaka bio je na čelu tijela koje je odobrilo milijunsku prevaru

Ono što je otegotno za Adrovića je činjenica da je upravo na toj sjednici Nadzornog odbora postavljeno pitanje reakcije primatelja leasinga u slučaju povećanja marže. Nadzorni odbor nije imao primjedbi na predstavljenu namjeru postupanja Uprave prema primateljima leasinga koja se odnosila na promjenu marže, odnosno fiksnog dijela promjenjive kamatne stope. Odnosno, bili su svjesni što ta odluka znači i koje bi mogle biti eventualne posljedice. 

Hrvatska narodna banka nije bila zainteresirana

"Dužnost predsjednika Nadzornog odbora društva Raiffeisen leasing d.o.o. obnašao sam u skladu sa svim zakonskim propisima i pravilima struke te sam se osobno zalagao za poštivanje svih pozitivnih propisa u nadziranom društvu", stajalo je u odgovoru Adrovića na pitanje Index Istraga kada smo istraživali aferu Leasing. 

Hrvatska narodna banka nije nadzorno tijelo za leasing kuće, već za banke, te se u ovom slučaju proglasila nenadležnom, no upitali smo ih kako gledaju na činjenicu da je Adrović, s obzirom na nepravilnosti RBA Leasinga, i dalje na čelu udruge koja okuplja hrvatske banke. Iz odgovora je bilo jasno kako se ne misle baviti Adrovićem.

DORH pokrenuo službenu istragu koja traje već godinu i pol dana

"Pema sadašnjem stanju upisa, HUB je u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu upisan kao gospodarsko interesno udruženje. Stoga, u kontekstu odgovora na Vaše pitanje ističemo da, s obzirom na to da HUB nije osnovan niti djeluje kao kreditna institucija (banka) u Republici Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka nije bila niti je, prema trenutno važećim propisima, nadležna za nadzor njegovog poslovanja niti za licenciranje predstavnika u njegovim tijelima. Prema informacijama kojima raspolaže Hrvatska narodna banka, HUB djeluje kao neprofitna pravna osoba, bez temeljnog kapitala, te se financira iz godišnje članarine i doprinosa njegovih članica koje odlučuju o svojim predstavnicima u tijelima HUB-a. Utoliko, na Vaša pitanja relevantno mogu dati odgovore kreditne institucije (banke) članice HUB-a", stoji u odgovoru HNB-a. 

>> Milijunska prevara RBA Leasinga: DORH kreće u službeni progon odgovornih

Podsjetimo još jednom da je HANFA uputila prikupljenu dokumentaciju o Raiffeisen Leasingu (RBA Leasing) Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu na daljnje postupanje zbog osnove sumnje počinjenja kaznenog djela iz domene gospodarskih kaznenih djela. DORH je na upit Indexa odgovorio kako istražuju ovaj slučaj po službenoj dužnosti, no već godinu i pol traju izvidi. 

Originalno objavljeno na Index istrage