Zagreb se 2007. u Londonu zadužio za 300 milijuna eura. Novac je potrošen
PROŠLO je više od 13 godina otkako je Zagrebački holding na Londonskoj burzi izdao 300 milijuna eura obveznica, obećavši da će tim novcem obnoviti i proširiti vodovod, kanalizaciju i plinsku mrežu. Do danas nije vraćena ni lipa duga koji je trebao biti otplaćen još 2013. godine. Štoviše, umjesto da otplate dug, još su dva puta izdali obveznice u ukupnom iznosu od 2,3 milijarde kuna za koje jamči Grad Zagreb. Jako pojednostavljeno - svi Zagrepčani i Zagrepčanke dužni su ogroman novac.
Svima se sudi
Glavni likovi cijele priče su Milan Bandić, Slobodan Ljubičić i Dragan Kovačević. Sva trojica su u nekom trenutku završili u pritvoru. Bandiću se sudi u nizu procesa, Ljubičić je zbog bolesti nesposoban za suđenje, a Kovačevića čeka optužnicu.
Sve je počelo još 2006. godine, kada je osnovan Zagrebački holding. Iza ideje o osnivanju megatvrtke koja bi objedinila gotovo sva gradska poduzeća stajali su gradonačelnik Milan Bandić i njegova tadašnja desna ruka Slobodan Ljubičić koji je postao i prvi predsjednik uprave. Obećali su da će smanjiti troškove, povećati efikasnost i u roku od četiri godine uštedjeti jedan gradski proračun koji je tada iznosio oko milijardu eura. Ništa od toga se nije dogodilo.
Kovačević i Crkvenac mjesecima obilazili investitore
No, vratimo se obveznicama i golemom dugu koji visi nad gradom. U to je vrijeme za financije Holdinga bio zadužen Dragan Kovačević. Danas pritvoreni šef Janafa tada je bio član SDP-a i u novoj gradskoj tvrtki figurirao je kao glas razuma koji je trebao povući ručnu kada se Milan Bandić previše zaigra. Mjesecima prije izdavanja obveznica Dragan Kovačević i Mato Crkvenac obilazili su financijske institucije i ulagače diljem Europe i predstavljali im Zagreb i Holding te nudili obveznice kao siguran i profitabilan način ulaganja. Bilo je to vrijeme prije velike ekonomske krize koja je započela 2008. godine i Holding nije imao problema pronaći ni banku preko koje će ići cijeli aranžman niti kupce obveznica. Zagreb se činio kao financijski stabilan i pošten grad.
Deutsche Bank poslao luksuzne mlažnjake
Za aranžera obveznica je izabrana Deutsche Bank koja je 3. srpnja 2007. u Zagreb poslala dva luksuzna mlazna aviona. Jedan je u London prevozio Bandićevu svitu, drugi novinare koji su trebali svjedočiti povijesnom izlasku na burzu. U Londonu ih je čekala flota crnih limuzina koja se u konvoju brzo probila do sjedišta DT-a u Cityju. Sve je bilo podređeno udobnosti gostiju. Na zagrebačkom aerodromu nitko nije ni tražio pasoše od delegacije, u Londonu su na hrpi predani policiji koja ih je preuzela i pred povratak vratila. Jedino zadržavanje na aerodromu bilo je na povratku kada je Duško Ljuština, tadašnji pročelnik za kulturu koji se ukrcao da malo vidi svijeta, nekome kupovao plišanog medu Paddingtona.
Bandić: Strah me. Više se neće moći raditi kao dosad
Kovačević i Crkvenac su obavili dobar posao na pripremi emitiranja obveznica. Planule su u nekoliko sati, a ulagači su hrlili da Zagrebu posude novac. Da je Zagrebački holding htio, mogao se bez problema zadužiti i za pola milijarde eura, a ulagači tada nisu tražili ni jamstva Grada Zagreba kao vlasnika Holdinga. Navala je bila tolika da je Europska banka za obnovu i razvoj ispala iz igre jer je zakasnila upisati se u knjigu obveznica, a željela je posuditi Zagrebu čak 100 milijuna eura.
"Moram priznati da me je tek sada strah. Od sada više nismo odgovorni samo sami sebi, nego i investitorima. Odsad će sve morati biti javno i sve brojke morat će biti svima poznate. Više se neće moći raditi kao dosad", rekao je Bandić nakon što je za samo nekoliko sati zatvorena knjiga obveznica. Strah je Bandić brzo prevladao i nastavio s mutnim poslovima.
Danas, 13 godina kasnije, smiješno zvuče njegove rečenice o strahu, odgovornosti i promjeni načina rada. Jedino što se promijenilo je da je dobivši više od 2 milijarde kuna na hrpi Bandić sa svojom ekipom krenuo u bjesomučno trošenje i pretakanje novca. Investitorima je 2007. godine u grubim crtama obećano da će novac ići na obnovu zastarjele infrastrukture.
Nisu ni namjeravali vratiti dug
"Ići ćemo na obavljanje komunalne i prometne infrastrukture, ali ćemo refinancirati i dio postojećih obveza po kreditima", rekao je tada predsjednik uprave Holdinga Slobodan Ljubičić. Isti taj Ljubičić već je nekoliko dana po povratku iz Londona govorio kako Holding nikada neće otplatiti dug.
"Ovakve se stvari zauvijek reprogramiraju. Prodaš obveznice jednom pa drugi, treći put i tako u nedogled", rekao je Slobodan Ljubičić. I tako je i bilo. Novac je neko vrijeme stajao na računu Zagrebačkog holdinga koji nije imao pripremljene planove kako ga i na što utrošiti, bilo im je samo bitno da ga se dočepaju.
Kovačević otišao iz Holdinga, nije želio muljati s Bandićem i Kikašem
Točno godinu dana nakon uspješnog posla u Londonu, Dragan Kovačević je otišao iz Zagrebačkog holdinga.
"Pokrenuo sam i uspješno završio projekt izdavanja obveznica i od rujna odlazim na drugi projekt", glasilo je tada službeno Kovačevićevo objašnjenje. Neslužbeno Kovačević nije htio sudjelovati u nenamjenskom trošenju novca, prelijevanju iz Holdingova u gradski proračun te u nezasitnom daljnjem zaduživanju. Nije htio trpjeti ni sumnjičenje Slobodana Ljubičića Kikaša i provjeravanje dostavlja li on novinarima podatke o trošenju i planovima za nova zaduženja bez planova kako vratiti novac.
Manje od 5 milijuna kuna potrošeno na vodovod
U rujnu 2009. godine otkriveni su dokumenti koji su pokazivali kako je novac trošen. Samo 4,8 milijuna kuna potrošeno je na vodovod.
Tajno izvješće Holdinga tada je pokazalo da je najveći dio novca, čak 127 milijuna eura, potrošen u dvije odvojene operacije spašavanja gradskog proračuna. Naime, krajem 2007. godine u zagrebačkom proračunu nedostajalo je oko 300 milijuna kuna pa su se Bandić i Ljubičić dosjetili da bi Holding mogao novcem od obveznica od Grada otkupiti dva vrijedna zemljišta.
Pumpanje cijena i prebacivanje novca
Iako je Grad već bio darovao Holdingu zemljište Zagrepčanke, taj ugovor nije nikada proveden, nego je Holding tu parcelu platio 34 milijuna eura, gotovo 20 milijuna eura više nego što je Grad platio 2000. godine. Holding je preuzeo i obvezu Grada da Gredelju plati 92,5 milijuna eura vrijedno zemljište u centru Zagreba. Uz to, s više od 40 milijuna eura financiran je i projekt socijalnog naselja u Sesvetama, za koje se Holding zadužio i dodatnih 900 milijuna kuna. Pri izdavanju obveznica Milan Bandić je mrtvo hladno izjavio da novac neće ići na stanogradnju.
"Jedino je sigurno da ih nećemo trošiti na stanogradnju jer je ona projekt koji se mora sam financirati", rekao je Bandić pa vrlo brzo porekao.
Drugo zaduženje, Zagreb je jamac
Kada se približilo vrijeme dospijeća obveznica i kada je trebalo vratiti 300 milijuna eura plus 5,5 posto kamata godišnje, napravljeno je upravo ono što je Ljubičić još 2007. najavio. Izdane su nove obveznice 2016. godine. Tada je novac posuđen na domaćem tržištu, ali uz jamstva Grada Zagreba, čime je vjerovnicima obećano da će se iz proračuna ili imovine Grada moći naplatiti ako Holding ne vrati novac. Te obveznice dolaze na naplatu 2023. godine, a Grad je u međuvremenu postao zadužen do grla rasipajući novac na Bandićeve megalomanske projekte i poslove koji višestruko premašuju dogovorene cijene, bez obzira na to što su već u startu bili prenapuhani.
U međuvremenu niz je događaja, od poplava zbog dotrajale odvodnje do otvaranja rupa i propadanja cesta, pokazao da novac nije utrošen gdje je trebalo. Holding nije uštedio obećani iznos, grad se i dalje raspada, a potres je samo otvorio novu financijsku rupu.
Vjerovnike to ne zanima, novac 2023. godine mora biti vraćen.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati