JEDNA od prvih stvari koju treba procijeniti na bilo kojem sastanku dvoje svjetskih vođa je njihovo prvo rukovanje.

U slučaju Bidena i Putina, američki predsjednik je bio taj koji je prvi pružio ruku te se Putin morao približiti kako bi se s njime rukovao. Predsjednici su se nakon toga ozbiljno pogledali, da bi se zatim Putin, pomalo nestrpljivo, okrenuo kamerama. Biden ih je nakon toga poveo u vilu na sastanak.

Kako bismo procijenili kakvi su odnosi dvojice čelnika i kakav utjecaj mogu imati rezultati summita na političku situaciju u svijetu, vrijedi se prisjetiti kako su izgledali prijašnji sastanci bivših čelnika SAD-a i Rusije.

Hruščov nadjačao Kennedyja

Predsjednik John F. Kennedy susreo se sa sovjetskim premijerom Nikitom Hruščovom u Beču 1961. godine. Glavne teme razgovora bile su kriza u Berlinu i kontrola nad podijeljenim gradom. Kennedy je ovaj sastanak doživio kao neprijateljski te je smatrao da ga je njegov sovjetski kolega nadjačao.

"Najgora stvar u mom životu. Skroz me sasjekao", rekao je nakon sastanka Kennedy novinaru New York Timesa.

Nekoliko mjeseci nakon ovog razgovora podignut je Berlinski zid, a sljedeće godine došlo je do Kubanske krize, piše BBC.

Nixon i nuklearni sporazumi

U svibnju 1972. američki predsjednik Richard Nixon i Leonid Brežnjev, generalni sekretar komunističke partije Sovjetskog Saveza, sastali su se prvi put u Moskvi i postigli povijesni ugovor o naoružanju koji je ograničio do tada brzo rastući nuklearni arsenal obje sile.

Nixon je pozvao Brežnjeva u Washington sljedeće godine, a potpisali su sporazume o kontroli nuklearnog naoružanja na tri uzastopna summita.

Dobri odnosi Brežnjeva i Forda

U studenom 1974. Nixonov nasljednik Gerald Ford prvi put se susreo s Brežnjevom u ruskom gradu Vladivostoku. Unatoč hladnome ratu njihovi odnosi su bili podosta topli. Razgovarali su o američkom nogometu i nogometu koji su igrali kada su bili mlađi te su se dosta šalili.

Ford je na sastanak došao u kaputu od vučje kože s Aljaske.

"Ja sam ovca u vučjoj koži", našalio se s novinarima. Brežnjev je kasnije isprobao kaput pred kamerama.

Ford i Brežnjev sastali su se ponovno sljedeće godine u Helsinkiju, kada su čelnici 35 zemalja potpisali Helsinški sporazum - deklaraciju o poštivanju ljudskih prava i nepovredivosti europskih granica. Mada je to bio je jedan od najznačajnijih trenutaka hladnog rata, Forda su u SAD-u dočekale kritike jer su neki smatrali da je njihov dogovor ustupak Sovjetima i legitimiranje sovjetskog ugnjetavanja u istočnoj Europi.

Jan Lodal, član Fordovog političkog tima na summitu, kasnije je napisao kako je Brežnjev potajno rekao Fordu da Sovjeti podržavaju njegov reizbor i da će "učiniti sve što je u njihovoj moći da do toga i dođe".

Veliki dogovor oko nuklearnog oružja

Pred kraj hladnog rata, u prosincu 1987., američki predsjednik Ronald Reagan i sovjetski čelnik Mihail Gorbačov sastali su se u Washingtonu, gdje su ponovno raspravljali o kontroli nuklearnog naoružanja.

Potpisali su Sporazum o nuklearnim bojnim glavama srednjeg dometa (INF) tijekom kojeg su se do 1991. godine uništila 2692 projektila.

Američki predsjednik Donald Trump je 2017. optužio Vladimira Putina za kršenje pakta, a Moskva je na to optužila SAD za kršenje ugovora.

Gorbačov i Bush zadaju nokaut 

Predsjednik SAD-a George H.W. Bush susreo se sedam puta s predsjednikom Sovjetskog Saveza Mihailom Gorbačovom. Na trećem summitu, u Helsinkiju 1990., uspostavili su dobar međusoban odnos, zasnovan na višesatnim raspravama, često bez savjetnika.

Bush se nadao da će dobiti potporu Gorbačova u borbi protiv iračkog vođe Sadama Husseina, koji je nekoliko tjedana prije sastanka napao Kuvajt. Gorbačov je na sastanak donio poklon američkom predsjedniku - uokvireni crtež koji prikazuje njih dvojicu kao boksače koji slave pobjedu jer su nokautirali figuru s nazivom "hladni rat".

Ključni trenutak u američko-ruskim odnosima

Predsjednik Bill Clinton susreo se s ruskim čelnikom Borisom Jeljcinom u Helsinkiju u ožujku 1997. godine na sastanku koji se smatra jednim od najvažnijih u povijesti američko-ruskih odnosa. Odnosi između zemalja su u tom trenutku bili zategnuti zbog širenja NATO-a na istok Europe, uključujući i države bivšeg Sovjetskog saveza.

Jeljcin je na summitu jasno rekao da se protivi proširenju NATO-a, ali je pristao pregovarati o paktu s tom međunarodnom vojnom organizacijom. Predsjednici su se također složili oko daljnjeg smanjenja svojih nuklearnih arsenala.

Novi car na prijestolju

Američko-ruski odnosi počeli su se opet pogoršavati kada je Vladimir Putin došao na čelo Rusije 2000. godine. George W. Bush, koji je postao američkim predsjednikom godinu dana kasnije, pokušao je smiriti odnose, ali nije uspio.

"Mislim da Putin više nije demokrat. On je car. Mislim da smo ga izgubili", rekao je Bush slovenskom premijeru 2006. godine.

Kada je Barack Obama postao američki predsjednik 2009. godine, Putinu je istekao drugi predsjednički mandat te se povukao u stranu i postavio novog ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva.

Obama je 2009. doputovao u Moskvu kako bi se susreo s Putinom te to isto napravio 2012. na summitu u Meksiku. Putin je tada kasnio na meksički sastanak na kojem se govorilo o mirovnom rješenju u Siriji.

2009. Obama je poslao državnu tajnicu Hillary Clinton na sastanak s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom s ciljem ponovnog uspostavljanja američko-ruskih odnosa. Nosila je igračku u obliku gumba na kojoj je trebalo pisati RESET (engl. vraćanje na početak, resetiranje) na ruskom i engleskom; no kasnije se utvrdilo da su krivo preveli reset na ruski i napisali "preopterećenje".

Rusija je nakon tog sastanka odbila američke zahtjeve da izruči zviždača Edwarda Snowdena. Obama je zatim otkazao putovanje u Moskvu i ogradio se od Putina. Rusija je 2014. godine anektirala Krim i time prvi put prekršila Helsinški sporazum koji su potpisali Ford i Brežnjev 1975. godine. Obama je kritizirao taj postupak Putina, ali je jasno stavio na znanje da ne namjerava ulaziti u bilo kakav sukob.

"Ne ulazimo u još jedan hladni rat. Nema jednostavnih odgovora, nema vojnog rješenja", kazao je tada Obama.

Trump branio Rusiju

Nakon što je Donald Trump postao predsjednikom 2016. godine, američke obavještajne agencije jednoglasno su zaključile da je Rusija pokušala utjecati na ishod američkih predsjedničkih izbora 2016. godine.

Posebni savjetnik američke vlade imao je za zadatak istražiti navodno rusko miješanje u izbore. Prema njegovom izvješću iz travnja 2019., Trump nije bio u dosluhu s Rusijom kako bi utjecao na izbore.

Na konferenciji za novinare Trump je branio Rusiju i proturječio američkim obavještajnim agencijama, sugerirajući da Rusija nije imala razloga za miješanje u izbore. Također je za loše odnose s Rusijom okrivio prošlu američku administraciju, a ne korake koje je poduzela vlada predsjednika Putina.

Na summitu 2018. Putin je rekao da je lopta u Trumpovom dvorištu te je tadašnjem američkom predsjedniku na poklon dao nogometnu loptu sa Svjetskog prvenstva.