GOTOVO tri mjeseca je prošlo od početka online nastave u školama, a Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić su proveli istraživanje o iskustvima i zadovoljstvu učenika 7. razreda takvim vidom nastave.

U tom su istraživanju predstavljeni osnovni rezultati 5. istraživačkog vala longitudinalnog istraživanja o obrazovnim aspiracijama i iskustvima učenika osnovnih škola. Istraživanje u kojem sudjeluju učenici iz 23 (po slučaju odabrane) osnovne škole u Gradu Zagrebu, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu provodi od školske godine 2016./17.

Peti istraživački val proveden je online u razdoblju od 25. svibnja do 6. lipnja 2020. godine. U istraživanju je sudjelovalo 923 učenika 7. razreda osnovnih škola kojima je ovo 5. uzastopno sudjelovanje u istraživanju. U nekim analizama uspoređeni su rezultati učenika u odnosu na prethodnu školsku godinu, a u analitičkim postupcima vezanim uz optimizam rezultati učenika uspoređeni s rezultatima učenika iz istih škola koji su pohađali 7. razred u školskoj godini 2016./17.

Istraživanje je obuhvatilo nekoliko tema, zadovoljstvo online nastavom, usporedbu nastave u učionicama i online nastave, osjećaj opterećenosti, doživljaj korištenja digitalnih uređaja i optimizam učenika.

Izrazito opterećeni

Prosječna ocjena zadovoljstva online nastavom je 3,14 (na ljestvici od 1 do 5), pri čemu je prevladavajući stav da učenici "nisu niti nezadovoljni, niti zadovoljni" ovim oblikom nastave.

"Usporedba nastave u učionicama i online nastave ukazuje da za učenike online nastava predstavlja izrazito opterećenje koje se iskazuje dobivanjem velikog broja zadataka u kratkom roku i zahtjevom za ulaganjem izrazitog truda za izvršavanje zadataka. Čak 71% učenika smatra da je velik broj zadataka u kratkom vremenu osobina koja više vrijedi za online nastavu nego za nastavu u učionici", stoji u izvješću istraživanja.

Nastavu u učionicama u odnosu na online nastavu karakterizira da nastavnici daju jasne upute za izvršavanje zadataka te da su sadržaji koji učenici uče predstavljeni na zanimljiv način i tako da ih učenici mogu razumjeti.

"Posebno su važni rezultati o predstavljanju sadržaja koji se uče na razumljiv način gdje 52,3% učenika smatra da ta osobina više vrijedi za nastavu u učionicama dok isto o online nastavi misli 15,4% učenika. U odnosu na 6. razred, učenici iskazuju da su znatno opterećeniji domaćim zadaćama, a znatno manje opterećeni ispitivanjima", ističe se u izvješću.

Daleko manje optimistični

Rezultati ukazuju na prevladavajući osjećaj kompetentnosti te sklonost korištenju digitalnih uređaja kod većine učenika 7. razreda.

Čak se 88% učenika 7. razreda slaže s tvrdnjom da s lakoćom koriste digitalne uređaje, od čega 61,5% u potpunosti. 52,4% učenika se u potpunosti slaže s time da rado koriste digitalne uređaje, a daljnjih 31,8% iskazuje slaganje s tom tvrdnjom.

"Općenito govoreći, učenici iskazuju visoku razinu optimizma u vezi osobne situacije i vlastite budućnosti. U usporedbi s učenicima 7. razreda iz generacije 2016./17., rezultati učenika ovogodišnjih 7. razreda ukazuju na statistički značajno nižu razinu optimizma", stoji u izvješću u kojem su predstavljeni zaključci na osnovu glasova učenika koji trebaju biti iskorišteni u oblikovanju obrazovnih politika i praksi u slučaju mogućih budućih prijelaza iz učioničke nastave u online nastavu.