Foto: Hina

SABORSKI Odbor za obitelj, mlade i sport saslušao je četvero od pet prijavljenih kandidata za pravobranitelja za djecu, pravnike Hrvoja Jukića, Tatjanu Holjevac i Zdravka Miočevića, te liječnicu Vanju Slijepčević Saftić, dok će petu kandidatkinju Helenu Pirnat Dragičević, koja je zamolila odgodu, saslušati naknadno.

Članove Odbora najviše su zanimali stavovi kandidata o aktualnim zbivanjima, primjerice o novom Obiteljskom zakonu koji je nedavno povučen iz javne rasprave zbog niza spornih odredbi, o slučaju navodnog silovanja maloljetnika u Slavoniji, za što je osuđen jedan svećenik, o Istanbulskoj konvenciji, te njihova ocjena rada dosadašnje pravobraniteljice Ivane Milas Klarić, koja se nije ponovno javila na natječaj.

Izbjegavali davati konkretne političke ocjene

Iako su kandidati naglašavali da prava djece treba maksimalno zaštititi, uglavnom su izbjegavali davati konkretne odgovore i političke ocjene te ustrajali na tome da su ovlasti pravobranitelja uređene zakonom, kao i da pravobranitelj ima obvezu poštivati zakone.

"Znam da se Istanbulskom konvencijom uređuju prava žena u slučaju nasilja, a hoće li Hrvatska to implementirati u svoj zakonodavni sustav odlučujete vi, odnosno Sabor", rekao je Hrvoje Jukić, odgovarajući na pitanje Hrvoja Zekanovića o njegovu stajalištu o toj konvenciji.

Jukić nije želio ocjenjivati rad dosadašnje pravobraniteljice Milas Klarić, jedino joj je zamjerio što nije željela sudjelovati u izradi Obiteljskog zakona. On smatra da na tom zakonu treba dalje raditi i izaći s konkretnim prijedlogom koji će uklopiti dobre odredbe zakona iz 2003. i one iz 2015.

Da je Obiteljski zakon moguće poboljšati smatra i Vanja Slijepčević Saftić, iako kaže da ne može prejudicirati kako će se stvari dalje razvijati. Naglasila je da će se svesrdno zalagati za dječja prava, a najbolji su interesi djece da ih se svakodnevno sluša i čuje.

O Istanbulskoj konvenciji tek ako bude izabrana za pravobraniteljicu

Što se tiče stajališta o Istanbulskoj konvenciji, rekla je da će na to odgovoriti ako bude izabrana za pravobraniteljicu.

Tatjana Holjevac smatra pak da sporna definicija obitelji u zakonskom prijedlogu Obiteljskog zakona nije ni potrebna, s obzirom da zakon uređuje prava, te da su razlozi zbog kojih je bio povučen vjerojatno opravdani.

Kaznu svećeniku zbog zlostavljanja maloljetnika u Slavonije ocijenila je preblagom, a izjavu dosadašnje pravobraniteljice Milas Klarić da djeca trebaju učiti strane jezike i otići iz Hrvatske neprimjerenom.

Ni Zdravko Miočević nije se želio odrediti prema Istanbulskoj konvenciji jer je riječ, kako je kazao, o političkom i svjetonazorskom pitanju. Nije želio "odrediti stranu" ni kod ocjene Obiteljskog zakona.

Poznato mu jedino vršnjačko nasilje

Na zamolbu Vesne  Bedeković (HDZ) da nabroji pet naučestalijih vrsta nasilja u hrvatskim škola Miočević  se sjetio tek vršnjačkog nasilja.

Odbor za obitelj, mlade i sport temeljem natječaja Hrvatskom saboru treba predložiti najmanje dvoje kandidata za pravobranitelja.

Mandat dječjeg pravobranitelja traje osam godina, a na tu dužnost može biti izabrana osoba koja je hrvatski državljanin, ima najmanje 10 godina radnog iskustva i osobnim je zauzimanjem u javnosti poznata u promicanju i zaštiti prava djeteta, te nije osuđivana. Pravobranitelj ne smije pripadati nijednoj političkoj stranci niti sudjelovati u političkim aktivnostima.