Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u svom večerašnjem obraćanju naciji rekao kako je primio izvješće svog vrhovnog generala Oleksandra Sirskog o stanju na bojišnici te je posebno pohvalio branitelje Kupjanska u Donjecku, za koje je rekao da su odradili "nevjerojatno učinkovit posao".

Time se, po svemu sudeći, referirao na uništenje ruskih snaga koje su nakratko probile obranu tog važnog grada na istoku Ukrajine. Ukrajinska vojska ranije je izvijestila da su se Rusi probili kroz ukrajinsku obranu i ušli u predgrađe Kupjanska, ali su potom uništeni.  

Ruski predsjednik Vladimir Putin promijenio je način na koji će ranjeni vojnici primati naknade, a nekima su isplate smanjene. Ruski predsjednik potpisao je dekret koji klasificira ozljede u tri kategorije - od kojih svaka daje vojniku pravo na drugačiji iznos.

U ovom trenutku, ozlijeđeni vojnici mogu dobiti do 3 milijuna rubalja (28.600 eura), ali težina ozljede ne igra značajnu ulogu. Prema novim pravilima, samo oni u "teškoj" kategoriji imat će pravo na toliku isplatu. Oni s umjerenim ozljedama dobit će do 10 milijuna rubalja (9535 eura), a oni s lakšim ozljedama 100.000 rubalja (952 eura).

U dekretu se ne navodi kako se točno ozljede klasificiraju.

Kako je danas objavio ured tužiteljstva Donjecke oblasti u Ukrajini, ruske snage ubile su ženu koja je prolazila ulicom na periferiji sela Terni.

>> Opširnije

Kako bi okružile ključan istočni grad Pokrovsk s juga, ruske snage prvo moraju potući ukrajinsku obranu u Kurakovu, selu na obali rijeke Vovče, oko 45 kilometara južno od Pokrovska, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine.

Na putu im stoje 33. mehanizirana brigada ukrajinske vojske i njeni tenkovi Leopard 2A4 njemačke proizvodnje. U ponedjeljak su se snažne ruske snage kretale prema selu Dalnju, južno od Kurakova, s jasnim ciljem da se probiju kroz obranu sela kako bi zaobišle ​​i odsjekle Kurakove.

Dobro naciljani hici iz Leoparda 2A4, tenka teškog 61 tonu s četveročlanom posadom, brzo je zaustavila ruski napad. Dok je ukrajinska bespilotna letjelica sve snimala iz zraka, najmanje jedan Leopard 2A4 ispaljivanjem oklopnih projektila probio je dva ruska tenka, oklopni transporter i nekoliko drugih vozila. Ukrajinski dronovi jurili su za preživjelima.

>> Opširnije

Rusko gospodarstvo poraslo je u trećem kvartalu za 3.1 posto, rekao je savjetnik guvernerke središnje banke Kirill Tremasov, naznačivši kontinuirano usporavanje aktivnosti od početka proljeća.

>> Opširnije

Novoizabrani predsjednik Trump priprema dramatične promjene u američkoj vojsci. Izbor voditelja Fox Newsa za ministra obrane samo dodatno potvrđuje što planira.

>> Opširnije

Danas je započelo suđenje Rusu optuženom za veleizdaju zbog videa koji je navodno poslao ukrajinskim sigurnosnim službama. Volgogradski okružni sud razmatra taj novi slučaj protiv Nikite Žuravela, koji trenutno služi trogodišnju kaznu zbog spaljivanja Kurana ispred džamije.

Nove optužbe temelje se na tvrdnjama da je 2023. snimio vlak s vojnom opremom i ratnim zrakoplovima te poslao video predstavniku ukrajinske sigurnosne agencije. U slučaju osude prijeti mu doživotna kazna. Aktivisti za ljudska prava smatraju Žuravela političkim zatvorenikom i osudili su nasilje nad njim u pritvoru.

Prije prve presude, Žuravela je u pritvoru pretukao 15-godišnji sin Ramzana Kadirova, čelnika Čečenije, a Kadirov je video objavio na društvenim mrežama i pohvalio sina, izazvavši bijes javnosti. Kasnije mu je dodijelio medalju "Heroja Čečenije".

Federalne vlasti su se suzdržale od kritika prema Kadirovu.

Broj slučajeva veleizdaje i špijunaže značajno je porastao nakon što je Vladimir Putin poslao trupe u Ukrajinu u veljači 2022. Ove optužbe često pogađaju kritičare Kremlja, novinare i znanstvenike, što je naišlo na osudu organizacija za ljudska prava.

Pravna definicija veleizdaje proširena je tako da uključuje pružanje nejasno definiranih "pomoći" stranim državama ili organizacijama, što efektivno omogućuje kazneni progon svima koji su u kontaktu sa strancima.

Stiglo je više detalja o ranije spomenutoj izjavi moskovskog veleposlanika pri UN-u u Ženevi. Gennadij Gatilov izjavio je da je Rusija otvorena za pregovore o okončanju rata u Ukrajini ako ih inicira novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, ali je naglasio da bi svaki razgovor trebao biti utemeljen na stvarnosti ruskih napredovanja.

Trump je više puta kritizirao opseg zapadne pomoći Kijevu i obećao brzo okončanje sukoba, no bez pojašnjenja kako to planira postići. Njegova pobjeda na predsjedničkim izborima ovog mjeseca izazvala je zabrinutost u Kijevu i drugim europskim glavnim gradovima u vezi s budućom posvećenošću SAD-a u pomaganju Ukrajini.

"Trump je obećao riješiti ukrajinsku krizu preko noći", rekao je Gatilov. "U redu, neka pokuša. Ali mi smo realni ljudi i naravno da shvaćamo da se to nikada neće dogoditi. Ako on ipak pokrene ili predloži nešto za započinjanje političkog procesa, to je dobrodošlo."

Dodao je da bi svi pregovori trebali biti utemeljeni na onome što naziva "stvarnim stanjem na terenu", opisujući Ukrajinu kao stranu u nepovoljnom položaju u sukobu.

Ruske snage napreduju najbrže u najmanje godinu dana u Ukrajini i sada kontroliraju otprilike petinu zemlje.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski više puta je izjavio da mir ne može biti uspostavljen dok sve ruske snage ne budu protjerane i dok se ne vrati cijeli teritorij koji je Moskva zauzela, uključujući Krim.

Žena koja je objavljivala antiratne komentare na internetu, uključujući pozive na ubojstvo Vladimira Putina, osuđena je na osam godina u kaznenoj koloniji.

Vojni sud u Moskvi proglasio je Anastasiju Berežinskaju krivom prema dvama zakonima o cenzuri u ratnim uvjetima – za diskreditaciju ruske vojske i širenje lažnih informacija te za opravdavanje terorizma.

Ova 43-godišnjakinja, majka dvoje djece i kazališna redateljica, imala je niz objava protiv rata u Ukrajini, optužujući rusku vojsku i Putina za "genocid" nad ukrajinskim narodom.

Dana 14. svibnja 2022. Berežinskaja je na društvenoj mreži VKontakte više puta uvrijedila Putina i pozvala na njegovu smrt. "Ubijte tog glupog gada Putina, koliko još civilnih žrtava moramo podnijeti?" napisala je.

Prema izvještajima Mediazone, Berežinskaja je djelomično priznala krivnju za širenje "lažnih informacija" i diskreditaciju vojske, no samo djelomično za optužbu za opravdavanje terorizma.

Priča objavljena sinoć navodi izvještaj koji sugerira da bi Ukrajina mogla razviti primitivnu nuklearnu bombu u roku od nekoliko mjeseci ako Donald Trump povuče američku vojnu pomoć. Prema izvještaju, zemlja bi mogla iskoristiti pohranjeni plutonij za izradu osnovnog uređaja slične tehnologije kao bomba "Fat Man" bačena na Nagasaki 1945. godine.

>> Opširnije

Mnogi analitičari smatraju da bi izbor Donalda Trumpa mogao ubrzati mirovne pregovore i dovesti do kraja sukoba, no ne slažu se svi s tim pogledom.

Prema bivšem ukrajinskom zamjeniku premijera Dmitru Kulebi, ključni izazov za novoizabranog američkog predsjednika, Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog bit će očuvati vlastiti ugled i izbjeći percepciju poraza u sukobu.

"Putin vidi podređivanje Ukrajine kao ključni dio svog naslijeđa; svaki neuspjeh u tome označio bi ga kao prvog ruskog cara koji nije ostvario svoj cilj. Drugim riječima, kao gubitnika", piše Kuleba u The Economistu.

"Preko Atlantika, Trump si ne može priuštiti da izgleda slabo. Mora pokazati cijelom svijetu da je njegov plan – kakav god on bio – daleko bolji od plana Joea Bidena. Možda vjeruje da trenutna strategija neće zaustaviti ruske napade i stoga ju treba promijeniti. U redu. Ali trebao bi shvatiti da strategija ne propada zato što je u osnovi pogrešna, već zato što nikada nije bila potpuno provedena. Polovične mjere i polovična odlučnost doveli su do polovičnih rezultata", rekao je Kuleba. 

Kuleba je naglasio da bi povlačenje američke financijske pomoći Ukrajini, što bi prisililo Ukrajinu na potpunu kapitulaciju, "palo na odgovornost Trumpa".

"Ukratko, nijedan od ovih trojice vođa – Trump, Putin ili Zelenski – ne može si priuštiti poraz", zaključuje Kuleba.

"Ukrajinski i ruski čelnici ovaj rat vide kao ključan za svoje živote. Trump ne može jednostavno žrtvovati Ukrajinu. To bi ga učinilo slabim, a dugoročno bi ga prisililo da ponovo pruži pomoć Ukrajini, koja bi tada bila još oslabljena i iscrpljena", kazao je. 

Dodao je da će "oni koji žude za deeskalacijom pod vodstvom novoizabranog predsjednika možda biti šokirani kad vide potpuno suprotan ishod u nadolazećim mjesecima".

"Trenutno i Zelenski i Putin vide Trumpa kao svoju priliku da preokrenu ravnotežu u svoju korist. Trump će, zauzvrat, biti prisiljen pratiti ih u eskalaciji svog vlastitog stava. Naravno, prerano je reći kako će se ovaj novi ukrajinski izazov odvijati. Ali jasno je da, umjesto da se fokusira na to što će Ukrajina prihvatiti, jedini održivi put naprijed mora biti prisiliti Rusiju da prihvati mir", poručio je Kuleba. 

Kako se već danima spominje, sve je veća mogućnost da bi dolazak Donalda Trumpa na mjesto predsjednika SAD-a mogao ubrzati pregovore o miru kada preuzme Bijelu kuću.

>> Opširnije

Vladimir Putin i saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman razgovarali su o razvoju sukoba u Ukrajini tijekom ovog tjedna, izjavio je Kremlj, no odbio je pružiti dodatne detalje.

Ranije je rečeno da su dvojica čelnika tijekom poziva u srijedu razgovarala o važnosti nastavka "bliske koordinacije" unutar skupine proizvođača nafte OPEC+.

U posljednjih tjedan dana izvještaji o sukobu u Ukrajini usmjerili su se u značajnoj mjeri na važnost pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama.

>> Opširnije

Ukrajinska vojska izjavila je danas da su njezine trupe u potpunoj kontroli nad sjeveroistočnim ukrajinskim gradom Kupjanskom te da su zaustavile rusko napredovanje prema željezničkom čvorištu.

Ranije je ruski službenik kojeg je postavila Moskva rekao da su ruske snage stekle uporište na periferiji grada, u sjeveroistočnoj Harkivskoj oblasti.

"Navodno prisustvo ruskih trupa u gradu Kupjansku nije istinito", napisao je Glavni stožer ukrajinske vojske na aplikaciji Telegram.

Kupjansk su zauzele ruske trupe u prvim danima invazije, koja je započela u veljači 2022. Grad je ponovno zauzela ukrajinska vojska u protunapadu nekoliko mjeseci kasnije, no u posljednjim mjesecima područje bilježi pojačane aktivnosti ruskih snaga.

Prema izvješću ruske državne novinske agencije RIA-e, koja se poziva na Ministarstvo obrane, ruske snage zauzele su selo Voznesenka u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck. Ova informacija dolazi usred intenzivnih borbi u tom području, gdje su ruske snage ostvarile nekoliko napredovanja u posljednjim mjesecima.

Ukrajinska vojska izjavila je jutros da je oborila 21 od 59 ruskih dronova lansiranih tijekom noćnog napada.

Međutim, zračne snage su priopćile da su izgubile još 38 ruskih dronova sa svojih radara, prema izjavi objavljenoj na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Tjedan dana nakon početka protunapada s ciljem eliminiranja ukrajinskog izbočenja od 650 četvornih kilometara u zapadnoj ruskoj Kurskoj oblasti, ruske snage pretrpjele su nevjerojatne gubitke.

>> Opširnije

Visoki ruski dužnosnik za obranu sudjelovao je na glavnom vojnom događaju u Kini, čime su dvije zemlje željele pokazati jedinstvo.

Sergej Šojgu, nekadašnji ministar obrane, a sad tajnik Vijeća sigurnosti Ruske Federacije, posjetio je južni kineski grad Zhuhai kako bi danas pregledao kineske i ruske zrakoplove te drugu vojnu opremu.

Među prikazanim letjelicama bili su kineski stealth lovci J22 i J35A, za koje Kina tvrdi da su konkurencija najnovijim američkim zrakoplovima iste klase.

Šojgu, bivši ministar obrane, bio je, čini se, u misiji za ponovno potvrđivanje veza između dviju zemalja, s obzirom na to da se ruska invazija na Ukrajinu našla u zastoju, a Moskva se obratila Sjevernoj Koreji za dodatne vojnike kako bi pojačala svoje redove.

Kina nije poznata po tome da pruža izravnu vojnu pomoć Rusiji, ali je prodala tehnologije koje bi mogle poboljšati sposobnost Rusije da napada ukrajinske ciljeve. Kina je također veliki kupac ruske nafte i plina, s obzirom na međunarodne sankcije koje blokiraju pristup Moskve globalnim financijskim tržištima.

Svije zemlje su održale više zajedničkih vojnih vježbi i uskladile svoje vanjske politike u izazovu prema liberalnom poretku predvođenom SAD-om i Zapadom.

Na Krimu se srušio cestovni most između sela Izumrudnoje i Maslovo, objavilo je rusko Ministarstvo za izvanredne situacije na svom Telegram kanalu.

>> Opširnije