Oko 5,5 milijuna stanovnika pokrajine na sjeveroistoku ima pravo glasa na izborima koji će se održati samo dva mjeseca nakon referenduma o neovisnosti odmetnute španjolske pokrajine, koji je sud u Madridu proglasio protuustavnim, a policija pokušala nasilno spriječiti. Uznemirujući prizori policijskog nasilja obišli su svijet i izazvali simpatije s pobornicima katalonske neovisnosti. 

 

Zabranjeni referendum ipak je održan, ali njegovi organizatori nedugo su nakon toga uhićeni i optuženi. Trenutno se nalaze se u pritvoru, na uvjetnoj slobodi ili poput smijenjenog predsjednika vlade Carlesa Puigdemonta u Belgiji.

 

Španjolska vlada, koja je uvela izvanredne mjere u Kataloniji i suspendirala njenu autonomiju, najavila je da će ih ukinuti ako Puigdemont i njegovi separatisti izgube na izborima. Članak 155 španjolskog Ustava aktiviran je prvi put nakon uvođenja demokracije u tu mediteransku zemlju 1978. godine. Ministarstva u Madridu preuzela su upravljanje katalonskom administracijom nakon što je 27. listopada u katalonskom parlamentu izglasana nezavisnost.

 

 

Kriza koju su izazvali referendum i proglašenje neovisnosti, izvanredne mjere i prijevremeni izbori dovela je do rascijepa u vladajućoj koaliciji koja podupire neovisnost. Koalicija „Zajedno za Da“, koja je nakon pobjede na zadnjim izborima 2015. dovela Kataloniju na rub odvajanja od Španjolske, više ne postoji: Republikanska ljevica Katalonije (ERC) i desni centar Katalonska europska demokratska stranka (PDeCAT), koje su činile tu koaliciju, natječu se odvojeno.

 

Vođa PDeCAT-a Carles Puigdemont je u Belgiji i ako se vrati u Španjolsku, bit će uhićen zbog pobune. Predsjednik ERC-a Oriol Junqueras nalazi se u pritvoru pored Madrida budući da mu je odbijeno puštanje na uvjetnu slobodu. Puigdemont i Junqueras bili su predsjednik i potpredsjednik vlade Katalonije, stoga ostaje nejasno tko će voditi katalonsku vlada u slučaju da pobijedi lERC s Junquerasom na čelu liste ili novooformljena koalicija „Zajedno za Kataloniju“ na čijem je čelu Puigdemont.

 

Treća i manja stranka za nezavisnost, antikapitalistička Kandidatura narodnog jedinstva (CUP), zahvaljujući kojoj su pobornici nezavisnosti u posljednje dvije i pol godine imali prevagu u parlamentu sa sjedištem u Barceloni, također izlazi sama na izbore. Ove tri stranke imale su 72 od 135 zastupnika, što im je omogućavalo izglasavanje zakona koji su Kataloniju dovele na naslovnice svjetskih medija. Za natpolovičnu većinu potrebno je 68 zastupnika.

 

Pobornici ujedinjene Španjolske, uvjereni u svoju pobjedu na izborima, odlučno su krenuli u kampanju. No ni oni ne izlaze udruženi u jedan blok. Stranka centra Građani, nastala na protivljenju nezavisnosti, prerasla je 2014. na nacionalnu razinu te je sada četvrta po veličini stranka u Španjolskoj. Građani su najjača unionistička stranka u Kataloniji. Nakon nje, tu su stranka lijevog centra PSOE i Narodna stranka desnog centra, koje upravljaju Španjolskom posljednja četiri desetljeća. Niti jedna od njih, međutim, ne pobjeđuje u Kataloniji niti je favorit na ovim izborima.

 

 

Sve ankete ukazuju na potpuno neizvjestan rezultat. Ni jedna stranka samostalno ne dobiva potrebnu većinu od 68 zastupnika. Trenutni favorit je Pugidemontov ERC, ali ova stranka neće moći nastaviti proces traženja samostalnosti bez podrške drugih stranaka. A za vrat joj pušu Građani koji se protive neovisnosti.

 

Katalonija, gdje se proizvede oko 25 posto svih roba i usluga u Španjolskoj, mogla bi tjednima biti bez nove vlade dođe li do neriješenog rezultata. Izgledno je da će se nakon izbora ipak formirati savezi i koalicije na liniji: zagovornici republike Katalonije – zagovornici jedinstvene Španjolske. Dok su prvi optuživali protivnike zbog policijskog i političkog obračuna Madrida s Barcelonom, drugi optužuju prve da su proglasili neovisnost na temelju izuzetno tanke parlamentarne većine i referenduma čija je regularnost vrlo upitna.  

 

Ipak, presudnima bi se mogli pokazati glasovi stranke Catalunya en Comú, katalonske podružnice lijevog Podemosa. Ta stranka, čiji je član gradonačelnica Barcelone Ada Colau, protivi se jednostranom proglašenju nezavisnosti, ali podržava organiziranje legitimnog referenduma o nezavisnosti. Na takav sporazumni referendum ne pristaje španjolska vlada u Madridu niti PSOE, najveća oporbena stranka u španjolskom parlamentu. Catalunya en Comú također se protivi mjerama koje je Madrid uveo u Kataloniju.

 

Izbori se odvijaju neposredno prije Božića, na radni dan, no očekuje se veliki odaziv. Pobornici nezavisnosti još od listopada poručuju kako nisu umorni od izlaska na biračka mjesta te da vjeruju svojim političarima. Pa ipak, mnogi su se nadali jednoj zajedničkoj listi. S druge strane, stanovnici koji podržavaju Španjolsku, tzv. "tiha većina", također bi trebali izaći u mnogo većem broju nego dosad.

 

Izglasavanje nezavisnosti u katalonskom parlamentu dovelo je Španjolsku u najveću političku krizu nakon 1981. godine kada je propao pokušaj državnog udara. Srijeda, dan uoči izbora, ostavljena je kao dan za promišljanje. Kampanja je službeno završila jučer, a iako je ishod neizvjestan, izvjesno je da sutrašnji izbori neće razriješiti tu krizu niti zacijeliti duboki jaz u katalonskom i španjolskom društvu.