U HRVATSKOJ je nedovoljan broj psihologa i psihijatara za djecu i mlade u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama, a velikim problemima poput priuštivog stanovanja pristupa se pojedinačnim, partikularnim rješenjima, ustvrdila je danas Ivana Kekin (Možemo).

Na konferenciji za novinare koju su održale saborska zastupnica i predsjednička kandidatkinja Možemo Ivana Kekin i koordinatorica platforme za Šibensko-kninsku županiju Maja Šintić istaknuta su tri goruća problema u Hrvatskoj - mentalno zdravlje djece i mladih, novi Zakon o igrama na sreću, koji ostavlja srednjoškolce nezaštićenima, te priuštivo stanovanje.

"Mentalno zdravlje djece i mladih trenutačno je najakutniji problem javnozdravstvenog sustava. U javnom i privatnom sustavu imamo 55 psihijatara za djecu i mlade, a prema procjenama 50.000 djece s poteškoćama iz sfere mentalnog zdravlja i taj broj raste", kaže Kekin.

"Većina psihijatara i psihologa je u Zagrebu"

"Dodatni je problem to što je većina psihijatara i psihologa u Zagrebu, gdje je uglavnom i sva potrebna infrastruktura. Djeca i mladi iz ostalih krajeva Hrvatske teško mogu doći do pomoći, ako ne dođu u Zagreb."

Kekin je upozorila da u Šibeniku roditelji djece s mentalnim poteškoćama mogu računati na pomoć tek jedne psihijatrice i kliničke psihologinje.

"Djeca moraju čekati da dobiju termin, a kad ga i dobiju, ne mogu imati redovne termine psihoterapije jer to nije liječnik kod kojeg idete jednom u dva-tri mjeseca, već treba ići jednom tjedno, ako želite stvarne pomake", poručila je.

"Kladionice i hrpetina kladomata oko škola"

Kockanje se također naslanja na mentalno zdravlje mladih i adolescenata. Po trenutačnim podacima, 12 posto njih pokazuje simptome ovisnosti o kockanju, dok 70 posto srednjoškolaca povremeno kocka.

Uz podatak da je u Šibeniku oko pet škola, po nekoliko kladionica i "hrpetina kafića s kladomatima", Kekin je podsjetila da je u Hrvatskom saboru između dva čitanja novi Zakon o igrama na sreću. Ako se zakon prihvati u obliku kakav je predložio HDZ - sve će ostati isto.

"U Šibeniku se ništa neće promijeniti, nijedna se poslovnica neće pomaknuti od škola i obrazovnih ustanova, niti će se kladomati maknuti iz kafića", kazala je Kekin.

"Za dugoročan najam stana u Šibeniku između 500 i 800 eura"

Maja Šintić istaknula je kako prema posljednjem popisu stanovništava u Šibeniku živi oko 6600 mladih u dobi od 18 do 35 godina, koji bi htjeli osigurati samostalno stanovanje, neovisno o obiteljima, a to nisu u mogućnosti.

"Za dugoročan najam stana mora se izdvojiti između 500 i 800 eura mjesečno, dok su prosječna primanja u Šibeniku oko 1200 eura i manja su od prosjeka susjednih županija i nacionalnog prosjeka", kaže Šintić.

Najavljeni porez na nekretnine neće riješiti problem priuštivog stanovanja jer on nije socijalno osjetljiv, a reforme koje upućuju mlade da se vrate životu su promašene jer infrastruktura u tim krajevima ne jamči odgovarajuće životne uvjete.

"Čini se da se stalno velikim i ozbiljnim problemima doskače pojedinačnim, partikularnim rješenjima, umjesto da se promatra održivost cjelokupne zajednice", rekla je Šintić.