KINA je predstavila nove mjere usmjerene na jačanje svog posrnulog gospodarstva dok se sprema za drugi mandat Donalda Trumpa. Peking se planira uhvatiti u koštac s desecima milijardi dolara duga lokalnih vlasti kako bi spriječio da to koči rast ekonomije. Pad nekretnina, rastući državni dug i nezaposlenost te niska potrošnja usporili su kineski rast posljednjih godina.

Trump je dobio izbore obećavajući visoke uvozne poreze, uključujući carine od čak 60% na robu kineske proizvodnje. Njegova pobjeda dodatno će zategnuti odnose dvaju najvećih svjetskih gospodarstava. Tijekom svog prvog mandata Trump je kinesku robu "udario" carinama od čak 25%.

Analitičar Bill Bishop kaže da Trumpu treba vjerovati na riječ kad govori o novim tarifnim planovima. "Mislim da bismo trebali vjerovati da on to misli kad govori o carinama, da vidi da je Kina prekršila svoj trgovinski sporazum, da misli da su ga Kina i korona koštali izbora 2020.", naveo je Bishop.

MMF predviđa daljnji pad kineske godišnje stope rasta

Pritisak iz Washingtona nije popustio nakon što je Trump napustio Bijelu kuću 2021. Bidenova administracija zadržala je mjere na snazi, a u nekim ih je slučajevima i proširila. Dok je prvi val Trumpovih carina bio bolan za Kinu, zemlja je sada u mnogo ranjivijem položaju.

Kinesko gospodarstvo bori se da se vrati na razine rasta prije pandemije. Kina je prije dvije godine ukinula stroge protupandemijske mjere, ali umjesto očekivanog brzog oporavka, zemlja je postala redovit izvor razočaravajućih gospodarskih vijesti.

Čak i prije Trumpove izborne pobjede i nakon što je Kina u rujnu počela uvoditi mjere za potporu svojem gospodarstvu, Međunarodni monetarni fond (MMF) smanjio je svoju procjenu rasta za zemlju. MMF sada očekuje da će kinesko gospodarstvo rasti za 4.8% u 2024., što je donja granica cilja Pekinga od "oko 5%". Sljedeće godine predviđa se daljnji pad kineske godišnje stope rasta na 4.5%.

Najnoviji plan uključuje korištenje dodatnih 6 bilijuna juana (840 milijardi dolara) od sada do 2026. za spašavanje lokalnih vlasti koje su nagomilale neodržive razine duga, piše BBC.

Prijelaz iz brzog rasta u visokokvalitetni razvoj

Desetljećima su lokalne vlasti pomagale u pokretanju rasta u cijeloj zemlji posuđujući goleme svote novca - od kojih je veći dio potrošen za infrastrukturne projekte. Ali pad u industriji nekretnina onemogućio je neke gradove da plaćaju svoje račune.

2017. predsjednik Xi kazao je da njegova zemlja planira prijeći iz "brzog rasta u fazu visokokvalitetnog razvoja". Od tada su kineski dužnosnici u više navrata koristili taj izraz kako bi opisali prijelaz na gospodarstvo koje pokreću napredna proizvodnja i zelene industrije.

Međutim, neki ekonomisti smatraju da se Kina jednostavno ne može izvući iz nevolja. "Kina riskira da zapadne u desetljeće svojevrsne stagnacije, što je Japan preživio nakon što je 1990-ih tamo puknuo balon dionica i nekretnina", uvjeren je Stephen Roach, bivši predsjednik investicijske banke Morgan Stanley Asia. 

Dugo su bili svjetska tvornica jeftine robe

Kako bi izbjegla tu sudbinu, kaže da bi se Kina trebala oslanjati "na neiskorištenu potražnju potrošača" te se odmaknuti od "rasta vođenog izvozom i ulaganjima". Tvrdi da to ne samo da bi potaknulo održiviji rast nego bi i smanjilo "trgovinske napetosti i ranjivost Kine na vanjske šokove". 

Kina, koja je dugo bila svjetska tvornica jeftine robe, pokušava ponoviti taj uspjeh izvozom visoke tehnologije. Već je svjetski lider u solarnim panelima, električnim vozilima i litij-ionskim baterijama. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), Kina sada proizvodi najmanje 80% proizvodnje solarnih panela. Također je najveći proizvođač električnih vozila i baterija koje ih pokreću.

IEA je prošle godine priopćila da kineska ulaganja u čistu energiju čine trećinu ukupnih svjetskih ulaganja jer je zemlja nastavila pokazivati ​​"izuzetan napredak u dodavanju obnovljivih kapaciteta". "Sigurno postoji sveukupni napor da se podupre visokotehnološka proizvodnja u Kini", naglašava David Lubin, viši znanstveni suradnik u londonskom think tanku Chatham House.

EU povećala carine na kineska električna vozila

Izvoz električnih vozila, litij-ionskih baterija i solarnih panela skočio je 30% u 2023., prvi put premašivši bilijun juana (139 milijardi dolara), dok je Kina nastavila jačati svoju globalnu dominaciju u svakoj od tih industrija. Taj rast izvoza pomogao je ublažiti udarac koji je kineskom gospodarstvu zadala tekuća kriza nekretnina.

No zajedno s tim povećanim izvozom, došlo je do porasta otpora zapadnih zemalja, a ne samo SAD-a. Samo prošlog mjeseca Europska unija povećala je carine na kineska električna vozila na čak 45%. "Trenutno je problem u tome što veliki primatelji te robe, uključujući Europu i SAD, sve više oklijevaju primiti je", rekla je Katrina Ell, direktorica istraživanja u Moody's Analyticsu.

Sada, kad se Trump treba vratiti u Ovalni ured s obećanjem da će smanjiti kineski uvoz, Peking se mora zapitati hoće li njegove najnovije mjere za poticanje usporavajućeg gospodarstva biti dovoljne.