KINESKE kompanije rade nešto što se rijetko viđalo nakon 70-ih godina prošlog stoljeća: uspostavljaju vlastite dobrovoljačke vojske. Najmanje 16 velikih kineskih kompanija, uključujući i mljekarskog giganta u privatnom vlasništvu, ustrojilo je vlastite borbene snage tijekom prošle godine, pokazuje CNN-ova analiza.

Ove postrojbe, poznate kao Odjeli narodnih oružanih snaga, sastoje se od civila koji ostaju na svojim svakodnevnim poslovima. Djeluju kao rezervne i pomoćne snage za kinesku vojsku, najveću oružanu silu na svijetu, a dostupni su za misije, od odgovora na prirodne katastrofe i pomoći u održavanju "društvenog reda" do pružanja podrške tijekom rata.

Snage koje trenutačno ne djeluju izvan Kine imaju više zajedničkog s američkom Nacionalnom gardom nego s milicijama i privatnim paravojnim organizacijama koje obično imaju desničarski politički fokus. Uspostava korporativnih brigada naglašava sve veću zabrinutost Pekinga zbog potencijalnih sukoba u inozemstvu, kao i socijalnih nemira kod kuće dok gospodarstvo posrće, smatraju analitičari.

Priprema za rat, socijalne nemire ili novu pandemiju?

Njihovo ustrojavanje također se smatra odgovorom na pandemiju i nastojanjem kineskog vođe Xi Jinpinga da pojača kontrolu Komunističke partije nad društvom, uključujući korporativni sektor.

"Povratak korporativnih milicija odražava Xijev rastući fokus na bolju integraciju gospodarskog razvoja s nacionalnom sigurnošću dok se zemlja suočava sa sporijim rastom i porastom geopolitičke konkurencije", rekao je Neil Thomas, suradnik za kinesku politiku pri Centru za analizu Kine Instituta za azijsku društvenu politiku.

"Korporacijske milicije pod vojnim vodstvom mogle bi pomoći Komunističkoj partiji da učinkovitije uguši društvene nemire kao što su prosvjedi potrošača i štrajkovi zaposlenika", rekao je Thomas za CNN.

Kinesko gospodarstvo poraslo je 5.2% u 2023. godini, malo više od službenog cilja koji je postavio Peking. Međutim, zemlja je suočena s bezbroj izazova, uključujući rekordan pad nekretnina, rastuću nezaposlenost među mladima, deflacijski pritisak, rastuće dugove poduzeća i sve veći financijski stres u lokalnim vlastima.

Nema pojedinosti o brojnosti snaga ili demografskom profilu zaposlenika koji su se pridružili postrojbi. Prema kineskom Zakonu o vojnoj službi, muški pripadnici milicije trebali bi imati od 18 do 35 godina. Postoji određena fleksibilnost za osobe s posebnim vještinama. Žene također imaju pravo pridružiti se, iako dobne granice nisu navedene u zakonu.

U rujnu je Shanghai Municipal Investment Group, državna kompanija za izgradnju nekretnina, osnovala jedinicu Odjela narodnih oružanih snaga. Jedinicu nadzire šangajski vojni garnizon, piše Jiefang Daily, službeni list Komunističke partije u gradu.

Najmanje 14 drugih kompanija u državnom vlasništvu učinilo je isto prošle godine, prema CNN-ovoj analizi izvješća državnih medija. Među njima su i Mengniu Dairy, drugi najveći proizvođač mliječnih proizvoda u Kini; Hai'an Urban Construction Investment and Development u gradu Nantongu; tri kompanije za izgradnju nekretnina u gradu Huizhou, kao i devet tvrtki u Wuhanu, glavnom gradu provincije Hubei.

Na konferenciji za novinare u listopadu glasnogovornik Ministarstva obrane rekao je da je motiv za uspostavu milicija u državnim tvrtkama bio "jačanje razvoja nacionalne obrane".

Milicije su ključni dio kineskih oružanih snaga

Kineske milicije datiraju od osnivanja Narodne Republike 1949. godine. Postojale su i 20-ih godina prošlog stoljeća i podržavale su Komunističku partiju u njezinim brojnim bitkama. Nakon 1949. godine, kada je partija preuzela kontrolu nad Kinom, jedinice su konačno pridružene regionalnim vladama, školama i tvrtkama.

Ove snage su cvjetale tijekom maoističke ere od 1949. do 1976. godine, a vrhunac su dosegle kasnih 50-ih godina, kada su imale 220 milijuna članova. Tada su vojne napetosti sa Sjedinjenim Američkim Državama oko Tajvana bile visoke.

Milicije su ključni dio kineskih oružanih snaga, koje se sastoje od dvije stalne profesionalne komponente: Narodnooslobodilačke vojske i Narodne naoružane policije, koja ima zadatak čuvanja unutarnje sigurnosti. Milicije imaju ulogu podrške vojsci, prema kineskom zakonu o obrani.

Uključivanjem velikog broja civila u ove postrojbe, rekao je kineski revolucionarni vođa Mao Ce Tung, jača se obrana zemlje od prijetnje "imperijalnih sila" poput Sjedinjenih Američkih Država. No, povjesničari kažu da je Mao koristio snage za promicanje svog utjecaja i učvršćivanje vlasti.
Pridružio je brigade u Narodne komune, ogromne kolektive formalizirane 1958. koji su upravljali gotovo svim gospodarskim i političkim aktivnostima u ruralnoj Kini. Komune su bile središnji dio njegove kampanje Velikog skoka naprijed, katastrofalnog pokušaja da se potakne poljoprivreda i poveća proizvodnja čelika kroz kolektivizaciju koja je rezultirala smrću desetaka milijuna ljudi.

Iako su neka državna poduzeća zadržala svoje milicije, one donedavno nisu postojale u velikim privatnim poduzećima jer se privatni sektor počeo ponovno uspostavljati tek nakon 1978. godine, kada je Kina provela reforme u smjeru slobodnog tržišta.