KINA je jučer izazvala novi incident s Tajvanom, šaljući još jednom vojne avione u tajvanski zračni prostor, odnosno, preciznije, samodeklariranu identifikacijsku zonu zračne obrane (ADIZ) Tajvana.

Terminologija je škakljiva kad je u pitanju Tajvan, koji sebe smatra i koji funkcionira kao neovisna, demokratska republika, dapače njegovo službeno ime je Republika Kina, što je ostavština iz vremena njegovog odcjepljenja od ostatka Kine nakon Drugog svjetskog rata, kad je Komunistička partija preuzela vlast u gotovo cijeloj Kini.

> Kina poslala mlažnjake prema Tajvanu, Taipei uzvraća: Borit ćemo se do kraja

Ipak, Tajvan nije međunarodno priznat, a Kina ga formalno smatra svojom odmetnutom 23. provincijom te inzistira da se, prije ili kasnije, mora vratiti pod njen suverenitet. Dapače, kineski predsjednik Xi Jinping, pod kojim je Kina zauzela mnogo agresivniju pozu na svjetskoj pozornici nego ranije, obećao je da Tajvan nikad neće postati službeno neovisan, pa i pod cijenu prisilnog vraćanja otoka pod vlast Pekinga.

Tajvan o mogućoj kineskoj invaziji: Mi ćemo se braniti do posljednjeg dana

U svakom slučaju, da Tajvan ove provokacije itekako shvaća kao mogući uvod u invaziju, potvrdio je i tajvanski ministar vanjskih poslova Joseph Wu, poručujući da će se njegova zemlja u slučaju kineskog napada boriti do kraja.

"Mi smo se voljni braniti, u to nema sumnje. Mi ćemo ratovati ako moramo ratovati, a ako se trebamo braniti do posljednjeg dana, onda ćemo se braniti do posljednjeg dana", izjavio je Wu.

Prema tajvanskom ministarstvu obrane, čak 15 kineskih zrakoplova, uključujući 12 mlažnjaka, ušlo je u srijedu u tajvanski zračni prostor, pri čemu je jedan avion letio južno kroz kanal Bashi između Tajvana i Filipina.Tajvan je poslao jedan svoj avion kako bi presreo kineske avione i upozorio ih da se udalje.

Prije toga je u ponedjeljak u tajvanski ADIZ uletjelo najmanje 10 kineskih aviona, uključujući četiri lovca J-16 i četiri lovca J-10, kao i protupodmornički avion Y-8, tvrdi tajvansko ministarstvo, a prenosi CNN.

Dapače, kineski vojni avioni sad već gotovo svakodnevno upadaju u tajvansku zračnu zonu, zbog čega je Taipei više puta prosvjedovao, naravno, uzalud. U ožujku je čak 20 kineskih vojnih aviona uletjelo u tajvanski ADIZ, što je dosad najviši broj ove godine, prema tajvanskom ministarstvu.

Peking: Neovisnost Tajvana znači rat

"Neovisnost Tajvana znači rat", zaprijetio je Peking Taipeiju u siječnju. Kineski vojni zrakoplovi izveli su rekordnih 380 upada u tajvansku obrambenu zonu prošle godine, kako je tada rekao vojni dužnosnik, a trust mozgova, tzv. think tank, povezan s vojskom upozorio je da su napetosti sada na najvišoj razini od sredine 1990-ih.

Američka savezna avijacijska administracija definira ADIZ kao "obilježeno područje zračnog prostora iznad kopna ili vode unutar kojeg zemlja zahtijeva neodgodivu i pozitivnu identifikaciju, podatke o lokaciji i kontrolu zračnog prometa letjelice u interesu nacionalne sigurnosti zemlje."

Peking je u ponedjeljak objavio da borbena grupa nosača zrakoplova Liaoning izvodi vježbu blizu Tajvana, objašnjavajući da se radi o "rutinskoj vojnoj vježbi organiziranoj prema godišnjem radnom planu kako bi se testirala učinkovitost obuke snaga i osnažila njihova sposobnost za čuvanje nacionalnog suvereniteta, sigurnosti i interesa razvoja".  

Kineske snage približile se Tajvanu i sa zapada i s istoka

Ono što je posebno zabrinjavajuće za Tajvan je to što su kineske vježbe bile izvođene i istočno i zapadno od otoka, što analitičari smatraju kineskom demonstracijom sposobnosti da okruži Tajvan.

Kina je, podsjetimo, pod Xijem višestruko povećala ulaganje u svoje oružane snage, a, prema nedavnoj analizi CNN-a, već je postala prva pomorska sila svijeta. 

"Borbena snaga kineske mornarice utrostručila se u samo 20 godina", zaključila je američka mornarica u svojem izvještaju prošle godine.

No kineske vojne snage nisu jedine koje su u srijedu bile prisutne oko Tajvana. Američki razarač s navođenim projektilima USS John McCain preplovio je kroz Tajvanski tjesnac, uski morski prolaz koji dijeli Tajvan od kineskog kopna, čime je, riječima američkog mornaričkog glasnogovornika Marka Langforda, "demonstrirao predanost SAD-a slobodnom i otvorenom Indo-Pacifiku". 

"Naša predanost Tajvanu je čvrsta kao kamen. Naravno, sa zabrinutošću primjećujemo kontinuiran uzorak napora i pokušaja Narodne Republike Kine da zastraši regiju, uključujući u kontekstu Tajvana", rekao je i glasnogovornik američkog State Departmenta, Ned Price.

>>Hoće li doći do rata između SAD-a i Kine?

SAD: Oduprijet ćemo se pribjegavanju sile protiv Tajvana

Još je znakovitije ono što je zatim dodao: "SAD zadržava kapacitet da se odupre bilo kakvom pribjegavanju sili ili drugim oblicima prisile koji bi ugrozili sigurnost ili društveni i ekonomski sustav naroda Tajvana."

I američki državni tajnik Antony Blinken upozorio je prošlog mjeseca da su Washington i saveznički Tokio spremni odgovoriti na kineske prijetnje stabilnosti i poretku u Aziji, prozivajući u isto vrijeme Kinu za "prisilu i agresiju kojom sistematski erodira autonomiju Hong Konga, potkopava demokraciju na Tajvanu, krši ljudska prava u Xinjiangu (gdje žive muslimani Ujguri) i Tibetu te svojata teritorij u Južnom kineskom moru, čime krši međunarodno pravo". 

No ništa od toga nije odvratilo Kinu od ponovne demonstracije vojne sile i nadmoći u odnosu na Tajvan ovog tjedna. 

"Vojna vježba je pokazala da je PLA (Narodnoooslobodilačka armija Kine) sposobna okružiti otok Tajvan, izolirajući njegove snage i ne ostavljajući im prostor za bijeg i nikakve šanse za pobjedu, ako to okolnosti budu zahtijevale", slavodobitno je zaključio urednik kineskog specijaliziranog lista Shipborne Weapons, Shi Hong, za drugi kineski list Global Times. Dodao je da je time poslana poruka i SAD-u i Japanu, budući da je vježbom istočno od Tajvana pokazala da bi mogla odsjeći vojnu pomoć koju bi ti saveznici Tajvana eventualno poslali s te strane. 

>>Objavljena je nova rang-lista vojnih snaga svijeta, pogledajte gdje je Hrvatska

I američki brodovi plove pored Tajvana i Južnim kineskim morem

Ipak, zapadni analitičari smatraju da Kina nije pokazala nikakve nove vojne kapacitete tom vježbom. Dapače, viši suradnik u Centru za novu američku sigurnost i bivši kapetan američke mornarice, Thomas Shugart, zaključio je da bi kinesko slanje njihovog nosača aviona (jednog od dva, naspram američkih 11) na otvoreni Pacifik moglo ići na ruku američkoj mornarici, koja tamo raspolaže s borbenim podmornicama na nuklearno gorivo (SSN). 

Indikativno je i da borbena grupa američkog nosača aviona USS Theodore Roosevelt ovaj tjedan također provodi svoju pomorsku vježbu u Južnom kineskom moru, koje Kina svojata i gradi vojna utvrđenja na umjetnim otocima tisuću kilometara udaljenima od kineskog kopna, unatoč protivljenju Indonezije, Filipina, Malezije, Vijetnama, Tajvana i drugih. 

Iako Kina inzistira da je njena vojska, pa tako i mornarica, obrambena, u isto vrijeme gradi nosače aviona, amfibijska jurišna plovila, snažne razarače i krstarice pogodne za operacije daleko od Kine, što se podudara s njenim teritorijalnim pretenzijama na 3.3 milijuna četvornih kilometara Južnog kineskog mora. 

Najopasnije krizno žarište na svijetu

U svakom slučaju, jasno je da su odnosi Pekinga i Taipeija ušli u novu, najopasniju fazu od kraja Drugog svjetskog rata. Kineska invazija na Tajvan sve je bliža, smatra američki konzervativni list National Review, napominjući kako američki vojni dužnosnici vide kineske provokacije kao pripremanje terena za napad. Taj bi se napad mogao dogoditi "u sljedećih deset godina, ustvari u sljedećih šest godina", zaključio je američki admiral i trenutni zapovjednik indo-pacifičkog zapovjedništva Phil Davidson.

Štoviše, američka vojska u srijedu je upozorila da Kina vjerojatno ubrzava svoj plan za preuzimanje kontrole nad Tajvanom. 

A uzmemo li u obzir izgledno uključivanje SAD-a u eventualni rat Kine i američkog saveznika Tajvana, potencijalno katastrofalni rat između te dvije nuklearne sile postaje zabrinjavajuće realna mogućnost. Upravo je zato Tajvan, prema specijaliziranom portalu War on the Rocks, najizglednije moguće poprište sukoba Kine i SAD-a i trenutno najopasnije krizno žarište na svijetu.