Foto: 123rf

POKUŠAJI da se postigne dogovor o borbi protiv klimatskih promjena zapeli su u petak kada su Kina i ostale zemlje odbile nacrt sporazuma, prisilivši domaćina Francusku da produži summit za jedan dan kako bi se prevladale sporne točke.

Nakon još jedne neprospavane noći, francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius zaključio je da dvotjedni summit neće završiti u petak kao što je planirano.

Rekao je da će konačni nacrt sporazuma, koji bi trebao smanjiti emisije stakleničkih plinova u drugoj polovici stoljeća, biti predstavljen predstavnicima gotovo 200 država tek u subotu, dan kasnije.

"Još malo pa smo gotovi, optimističan sam", rekao je Fabius novinarima u društvu glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona. "Strankama ću predstaviti tekst sutra oko devet sati ujutro i siguran sam da će ga prihvatiti", dodao je.

Ban je nacrt nazvao "dobrom osnovom" za sporazum koji bi trebao smanjiti učestalost snažnih oluja, suša i dizanje razine mora. "Apeliram na sve strane da donesu konačnu odluku zbog čovječanstva".

"Ostvaren veliki napredak"

Američki državni tajnik John Kerry ocijenio je da je u noći na petak postignut "veliki napredak", ali je ostalo nekoliko "vrlo teških pitanja".

"Prošle je noći ostvaren golem napredak, no još je nekoliko teških pitanja na kojima radimo", rekao je Kerry.

Predstavnici 195 država okupljeni na konferenciji COP21 razmatrali su tijekom noći na petak nacrt globalnog sporazuma o klimi u koji je ubačen novi, ambiciozniji cilj ograničenja globalnog zagrijavanja na manje od 2 stupnja Celzijeva.

Fabius je sudionicima je predstavio nacrt sporazuma od 27 stranica kao novu osnovu za pregovore. Izaslanici moraju pronaći rješenja za tri specifična "složena pitanja", priznao je Fabius i nabrojao diferencijaciju, financiranje i ambiciju sporazuma.

Diferencijacija je raspodjela napora za smanjenje emisija stakleničkih plinova između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, što je konstatan spor na svim pregovorima o klimi jer razvijene zemlje smatraju da danas svi moraju ulagati napore, dok zemlje u razvoju drže da su manje pridonijele onečišćenju u prošlosti.

U nacrtu stoji da se maksimalno zagrijavavanje ograničava "na manje" od 2 stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko doba i da će vlade nastaviti ulagati napore da se to ograničenje dovede do 1,5 stupnjeva.

Taj velik iskorak prije nekoliko mjeseci činio se nezamisliv, pa čak iako je taj cilj danas daleko, on je ambiciozniji nego što se očekivalo, piše agencija Reuters.

Ograničenje od 1,5 stupnjeva zahtjev je više od stotinu zemalja, napose otočnih država kojima prijeti nestanak zbog porasta razine oceana.

U pregovorima je teško pitanje i financiranje, zapravo novac što ga trebaju dobiti zemlje u razvoju da se mogu nositi s posljedicama globalnog zagrijavanja, a riječ je o 100 milijarda dolara godišnje za zemlje u razvoju od 2020.