AUGUST Šenoa jedan je od najistaknutijih hrvatskih pisaca 19. stoljeća. Kao pisac najvećeg opusa među hrvatskim književnicima tog vremena, Šenoa je postao ikona još za svog vremena, a u povijesti književnosti slovi kao jedan od prvih predstavnika realizma na ovim prostorima. Pisao je drame, pjesme i romane u kojima opisuje svakodnevne živote običnih ljudi te komentira aktualne političke i društvene događaje.

Umjesto prava književnost

Šenoa je rođen u njemačko-slovačkoj obitelji. Otac Alojz preselio se u Zagreb 1830. godine radi posla, a majka Terezija, rodom iz Slovačke, umrla je kada je Augustu bilo tek osam godina. Školovao se za pravnika u Pragu, jedno vrijeme studirao je i u Beču, ali studij nije završio te se posvetio uredništvu i pisanju.

U prvim godinama svog stvaralaštva Šenoa je bio pod utjecajem romantizma, ali se brzo oslobodio tih okvira i razvio vlastiti književni stil. U njegovom pristupu književnosti bila je prisutna jaka nacionalna komponenta, utemeljena na želji za afirmacijom hrvatske kulturne baštine i identiteta, što je bio popularan pristup u vremenu mladog hrvatskog nacionalizma.

Predstavnik realizma

Šenoa je najpoznatiji po romanima koji su postavili temelje moderne hrvatske književnosti. Svoj krunski roman Zlatarevo zlato je napisao tek 1870-ih. Ovaj roman, smješten u Zagrebu, bavi se temama ljubavi, poštenja, obitelji i odanosti, ali i društvenim prilikama tog vremena.

U njemu se jasno vidi kritika društvene hijerarhije i posebno odnosa prema običnom čovjeku. Ono što ga razlikuje od drugih takvih romana su Šenoina posvećenost detaljima i opis svakodnevice u 19. stoljeću.

Roman je značajan jer je autoru omogućio da uđe u duboku analizu moralnih i društvenih vrijednosti te da poveže osobne sudbine likova s političkim i društvenim kontekstima. Šenoa je prikazao likove i događaje koji su ukazivali na dublje društvene probleme, dok je kroz druge likove prikazivao ideale nacionalne samosvijesti.

Šenoina vrijednost u kontekstu moderne Hrvatske

U svom književnom stvaralaštvu Šenoa je uspio kombinirati tradicionalnu hrvatsku književnost s novim idejama koje su stizale iz Europe. Bio je odlučan u tome da književnost ne bude samo umjetnost nego i sredstvo za promicanje narodnog identiteta i političke slobode, što znači da je bio iznimno politički motiviran pisac. Kroz djela Seljačka buna i Vladislav Šenoa je pokušao opisati povezanost prošlosti i sadašnjosti s politikom, ponajprije kritizirajući političke elite.

Šenoa doista jest jedan od najvažnijih pisaca Hrvatske 19. stoljeća. Koristeći glavni medij toga vremena, utkao je u hrvatsko društvo svijest o narodnosti i time je dao velik doprinos Preporodu. Osim toga, njegovi romani bili su popularni među publikom, pa se svaki sljedeći prodavao sve bolje, a Šenoa je dopirao do sve većeg broja Hrvata, bilo u gradu ili na selu.

Šenoa je važan i u historiografskom kontekstu jer daje uvid u svakodnevni život u Hrvatskoj 19. stoljeća. Zbog ovih razloga ostaje zapamćen u hrvatskoj povijesti, a njegova djela dio su obaveznog školovanja. Umro je 1881. godine u Zagrebu, gdje je i pokopan.