SPAŠAVANJE nekoliko preživjelih iz ruševina zgrada u Turskoj podiglo je raspoloženje umornih ekipa za potragu i spašavanje četiri dana nakon što je veliki potres pogodio Tursku i susjednu Siriju, usmrtivši najmanje 21.000 ljudi.

Hladnoća, glad i očaj zahvatili su stotine tisuća ljudi koji su nakon potresa, najsmrtonosnijeg u regiji u posljednjih više desetljeća, ostali bez domova. Spasioci se utrkuju s vremenom, no sa svakim proteklim satom šanse za pronalazak preživjelih pod ruševinama se smanjuju.

Liječnica: Bez vode mogu izdržati četiri dana, bez hrane 2 tjedna

Pitali smo liječnicu i članicu HGSS-a Ivonne Lančić koliko dugo zarobljeni pod ruševinama mogu preživjeti. 

"Ne možemo točno predvidjeti koliko osoba može preživjeti pod ruševinama, ali možemo računati da sve ovisi o, na prvom mjestu, dotoku kisika. Ako ne mogu disati, ako nemaju neku komunikaciju s vanjskim protokom zraka, doći će do gušenja u prvih 20 do 60 minuta", kaže Lančić, koja je sudjelovala u pretraživanju nakon potresa u Petrinji. 

U slučaju da imaju dovoljno zraka i vode, zarobljeni pod ruševinama mogu preživjeti čak 21 dan.

"Ako nemaju vode, prosjek je tri do četiri dana. U prosjeku ljudi bez hrane mogu izdržati 13 do 14 dana iako je najduži zabilježeni period 21 dan. Tu, naravno, govorimo o zdravoj i mladoj osobi. Stariji, bolesni i djeca imaju manji postotak preživljenja u takvim situacijama", rekla je Lančić.

"Djeca su puno osjetljivija, niske temperature dodatno otežavaju situaciju" 

Posljednjih dana iz Turske stižu brojne vijesti o djeci i bebama koje su pronašli žive. Noćas je u pokrajini Hatay spašen 10-godišnji dječak koji je s majkom ispod ruševina proveo 90 sati. Također u Hatayu sedmogodišnja djevojčica Asya Donmez spašena je nakon 95 sati i prevezena u bolnicu.

"Takve vijesti su atraktivnije pa ih čujemo. Djeca su zapravo puno osjetljivija na takve situacije, pogotovo na niskim temperaturama. Djeca puno brže gube toplinu. Površina djetetove glave, koja je najčešće otkrivena, čini od 18 do 20 posto ukupne površine tijela. Kod odrasle osobe je to oko 9 posto. Zbog toga malo dijete puno brže gubi toplinu", rekla je Lančić. 

Važnu ulogu u ovakvim situacijama imaju i masne zalihe, kojih djeca imaju manje, napominje.

Temperature se tijekom noći na području koje je najteže pogođeno potresom spuštaju i ispod nule.

"Niske temperature ne idu u prilog stopi preživljenja. Ipak, temperatura ispod ruševina je nešto viša nego na otvorenome. Bebe i dojenčad koji su preživjeli, njih je vjerojatno majka grijala svojim tijelom", rekla je liječnica.

"Spasioci će još danima pronalaziti preživjele"

Spasioci će još danima pronalaziti žive ljude pod ruševinama, kaže Lančić.

"Pogotovo one koji su prošli bez ozljeda. Oni koji su pretrpjeli nekakve drastične ozljede, oni su preminuli u prvih 24 do 48 sati. Oni koji su malo deblji, oni će vjerojatno preživjeti duže od ovih drugih", kaže Ivonne Lančić.

Ovotjedni potres je sedma najsmrtonosnija prirodna katastrofa stoljeća s više poginulih nego od tsunamija u Japanu iz 2011., a približava se potresu u susjednom Iranu koji je 2003. odnio 31 tisuću života.

Stotine tisuća ljudi diljem obje zemlje ostale su bez domova usred zime. Mnogi su noćili u improviziranim skloništima na parkiralištima supermarketa, u džamijama, uz ceste ili usred ruševina, često očajnički tražeći hranu, vodu i toplinu.