MASOVNI prosvjed protiv covid-potvrda i epidemioloških mjera održan je u subotu u Zagrebu.

>> VIDEO 15.000 prosvjednika u Zagrebu: "Stvara se novi svjetski poredak, vrag ima plan"

Na prosvjed su pristigli ljudi iz cijele Hrvatske, a tu su bili i političari poput Zlatka Hasanbegovića, Marina Miletića, Nikole Grmoje i Mire Bulja, ali i europarlamentarci Ivan Vilibor Sinčić i Mislav Kolakušić.

Neki govore da je bilo 50 tisuća ljudi

No, koliko je ljudi na prosvjedu bilo?

Oni koji žele prosvjed učiniti još brojnijim nego što je bio barataju s izuzetno visokim brojkama. Tako se na Facebooku može vidjeti prikaz, tj. usporedba prosvjeda za kurikularnu reformu iz 2016. godine gdje piše da je bilo 50 tisuća ljudi te subotnjeg prosvjeda gdje stoji brojka od 15 tisuća ljudi. 

Za početak, pogrešno je to što se naslov o prosvjedu za kurikularnu reformu odnosi na cijelu državu, budući da u samom tekstu piše kako se u "Zagrebu, Rijeci, Puli i ostalim gradovima ukupno okupilo oko 50.000 ljudi". Index je tada pisao o 40.000 ljudi u svim hrvatskim gradovima zajedno, no za konkretni prosvjed u Zagrebu koji se i uspoređuje sa subotnjim prosvjedom protiv covid-potvrda postoji relevantan podatak - policijska procjena o broju okupljenih. Policija koja je tada još izlazila s procjenama broja ljudi na javnim okupljanjima procijenila je da je na prosvjedu za kurikularnu reformu bilo 25.000 ljudi. 

>> Ne, na prosvjedu za kurikularnu reformu nije bilo 50.000 ljudi

No, dovoljno je to bilo da se zakotrlja priča koja u sebi sadrži dva pogrešna narativa. Jedan je taj da je na prosvjedu bilo 50 tisuća ljudi, a o čemu je danas pričao i predsjednik Zoran Milanović, koji je spominjao da je na prosvjedu bilo 50 tisuća ljudi. Drugi je taj da mediji namjerno iznose krive podatke o tome koliko je ljudi bilo na prosvjedu.

Proanalizirali smo dvije fotografije

I, dakle, koliko je ljudi na prosvjedu bilo?

S tim pitanjem smo se obratili Nikoli Baniću, jednom od tvoraca softvera koji omogućuje precizno prebrojavanje ljudi na masovnim okupljanjima, detektiranjem svake pojedine osobe na fotografiji i/ili snimci u pokretu. Naziv softvera je Theta two.

Primjerice, na Hodu za život i na Povorci ponosa, koji su se 2018. godine održali u Zagrebu, Theta two je zaključila da je broj sudionika povorke bio upola manji od policijske procjene od 10.000 ljudi, odnosno da iznosi oko 4270 ljudi na Hodu za život i oko 3253 na Povorci ponosa.

Što se tiče subotnjeg prosvjeda, Banić je proanalizirao dvije fotografije, jedna je ona koja je kružila društvenim mrežama, a koja prikazuje prosvjed iz zraka te oko koje su se na društvenim mrežama postavljala pitanja oko autentičnosti, te čijeg autora nismo uspjeli doznati, dok je druga agencije Pixsell.

Rezultati su u skladu jedan s drugim

"U slučaju prosvjeda od subote 20. studenog 2021. godine nije bilo javno dostupnih fotografija koje bi bile iste kvalitete kao fotografije prethodnih većih prosvjeda.

Međutim, bilo je moguće pronaći fotografije koje dobro prikazuju barem jedan dio trga i na temelju toga se može napraviti određena procjena.

Između triju rasvjetnih stupova istočno od Manduševca koji su u vrhovima trokuta površine nešto veće od 100 metara kvadratnih na jednoj je fotografiji bilo moguće izbrojiti 265 osoba što bi značilo da je prosječan broj po metru kvadratnom barem na jednom dijelu slike oko 2.65", riječi su Banića koje se tiču ove fotografije snimljene iz zraka.

"Na drugoj fotografiji koja je za razliku od prve snimljena po noći i na kojoj je bolje vidljiv jedan drugi dio scene, u trokutu površine oko 50 metara kvadratnih moguće je izbrojati 135, što znači da prosječan broj po kvadratnom metru iznosi 2.7 što je u skladu s prethodnim rezultatom.

Ovo potvrđuje da je gustoća bila postojana i kroz vrijeme i kroz barem bliski prostor. Za provjeru ostalih dijelova scene primjenom slične tehnike potrebne su fotografije u kojima se nedvojbeno mogu odrediti neke značajke scene kao što su rasvjetni stupovi da bi se mogla točno odrediti površina promatranih dijelova. Osim toga je potrebno i da osobe na toj površini budu jasno vidljive i da nema značajnijih prekrivanja", njegove su riječi.

"Bilo je između 22 i 27 tisuća ljudi"

"Korištenjem usluge Google Maps, koja uključuje i mogućnost mjerenja udaljenosti i površina, moguće je vidjeti da je površina trga nešto više od 10.000 metara kvadratnih. Uzevši u obzir da ni gustoća nije svugdje ista, iako je možda slična te da površine kao što su Manduševac, spomenik banu Jelačiću i kiosci ne sadrže ljude, a rubni dijelovi po samoj prirodi vrlo vjerojatno imaju puno manju gustoću ljudi, neka vrlo gruba procjena bi mogla biti da je na prosvjedu na samom trgu u jednom trenutku bilo između 22 i 27 tisuća ljudi.

Tu opet treba naglasiti da raspon ovoliko varira jer je procjena napravljena na temelju točnog brojanja samo jednog dijela slike, a ne cijele slike pa treba uzeti u obzir i moguće oscilacije gustoće na drugim mjestima", zaključio je Banić.

Više o metodologiji

Objasnio nam je više o samoj metodologiji.

"Za brojanje osoba na nekom prostoru u zadanom vremenskom trenutku najbolje je imati fotografiju visoke rezolucije snimanu iz dobrog kuta gledanja. Na takvoj fotografiji je broj osoba koji se izračuna moguće dokazati jer se svaku osobu može označiti i dati joj redni broj. Problem nastaje ako fotografija nije dovoljno visoke rezolucije da bi se kvalitetno razaznale pojedine osobe ili ako je kut snimanja takav da je previše osoba skriveno pa nije moguća svima dati redni broj", objasnio je 

"Ako fotografija nema dovoljnu rezoluciju, ali kut snimanja je dobar, jedna od mogućnosti je procjena gustoće ljudi na slici korištenjem neke od javno dostupnih računalnih metoda. Međutim, ovaj pristup ima puno veću mogućnost pogreške i koristan je više za interne procjene, dok je za javnu procjenu problematičan jer ga nije moguće dokazati rednim brojevima kao u prethodno opisanom slučaju. To znači da netko uvijek može reći da je računalo pogriješilo baš na tom i tom slučaj", pojasnio je Banić.

Gustoća može varirati

Rekao je više i o još jednoj mogućnosti.

"Još jedna mogućnost ako je barem dio scene na slici prikazan dovoljno kvalitetno je računanje točne gustoće popunjenosti nekog prostora za koji se pouzdano zna površina. Takvo nešto moguće je raditi na primjerice Trgu bana Josipa Jelačića. Naime, ako je dostupna fotografija ljudi između rasvjetnih stupova, a poznato je i koliko su rasvjetni stupovi međusobno razmaknuti te ako se te ljude prebroji, lako se može izračunati koliko je prosječno ljudi po metru kvadratnom", istaknuo je.

"Prilikom dočeka hrvatske nogometne reprezentacije 2018. godine je prosječan broj ljudi po metru kvadratnom na trgu bio čak 4,42, dok je na prosvjedu za obrazovnu reformu taj prosjek iznosio oko 3,38 na nekim dijelovima kao što je opisano ovdje. Kad se ima gustoća i zna se površina cijelog prostora na kojem su prisutni ljudi, moguće je napraviti objektivniju procjenu ukupnog broja ljudi. Doduše, treba uzeti u obzir da gustoća može varirati na pojedinim mjestima i prilagoditi procjenu", zaključio je Banić.