NEKADAŠNJA hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović spominje se kao moguća buduća glavna tajnica NATO-a. Na ovom mjestu ona bi tako mogla zamijeniti aktualnog glavnog tajnika ove organizacije Jensa Stoltenberga.

Kolinda Grabar-Kitarović je favorit

Francuski list Les Echos piše da je u igri šest kandidatkinja. Uz bivšu hrvatsku predsjednicu među njima su bivša šefica diplomacije EU Federica Mogherini, potpredsjednica belgijske vlade Sophie Wilmès, bivša britanska premijerka Theresa May, bivša estonska predsjednica Kersti Kaljulaid i bivša nizozemska ministrica obrane Jeanine Hennis-Plasschaert.

>>Francuski list: Jedna od ovih žena postat će nova šefica NATO-a. Kolinda je favorit

Les Echos piše kako je favorit Kolinda Grabar-Kitarović, koja je već radila u NATO-u kao pomoćnica glavnog tajnika. Politico je pisao kako se Grabar-Kitarović može pohvaliti jednim od najimpresivnijih životopisa među potencijalnim budućim šeficama NATO-a. 

Obnašala je, između ostalog, dužnost hrvatske ministrice za Europu i ministrice vanjskih poslova. Imala je snažnu ulogu u uspješnim prijavama Hrvatske za članstvo u EU i NATO-u. Također je obnašala dužnost veleposlanice u SAD-u od 2008. do 2011. godine, što znači da ima snažne veze u Washingtonu, koji će imati presudnu riječ u odluci o novom glavnom tajniku NATO-a.

Prošle godine izjavila da nije iznenađena što je spominju

Spominjala se Kolinda Grabar-Kitarović kao moguća Stoltenbergova nasljednica još prošle godine. Tada je za Jutarnji list izjavila da je uistinu počašćena što se njezino ime spominje u ovom kontekstu.

>>Kolinda: Favoritkinja sam za šeficu NATO-a? Nisam iznenađena

"Priznajem, nisam iznenađena, ali sam uistinu počašćena time što me se spominje u tako uglednom društvu za tu iznimno važnu dužnost. Uostalom, to je i svojevrsno priznanje i dodatna međunarodna potvrda za Hrvatsku. Reći bilo što više od toga u ovom trenutku bilo bi uistinu preuranjeno i krajnje neprofesionalno", kratko je rekla Kolinda Grabar-Kitarović.

Treba reći i kako je ovaj izbor posebno značajan danas, zbog ruske invazije na Ukrajinu, rata koji se odvija usred Europe, zbog čega je svaki potez ovog Saveza bitno dimenzioniraniji nego što je to bilo nekoć.

Kakva je zapravo uloga glavnog tajnika NATO-a? Kakva je procedura pri odabiru? O koliko se bitnoj funkciji radi? Ovo su neka od pitanja s kojima smo se obratili vanjskopolitičkom analitičaru i geopolitičkom stručnjaku Denisu Avdagiću.

Avdagić: Glavni tajnik samostalno donosi tehničke odluke

"Glavni tajnik NATO-a je civilni čelnik te multilateralne organizacije. Onima kojima je manje poznato funkcioniranje Saveza, a više UN-a, može se najlakše kazati kako su to usporedive funkcije, a radi se o koordinacijskim ulogama", govori.

"Drugim riječima, za one kojima su općenito takve uloge manje poznate, glavni tajnik NATO-a služi kao lice Saveza, ali samostalno donosi samo odluke koje su tehničke prirode i vezane uz funkcioniranje civilnog sustava, dakle sjedišta te predsjedava Sjevernoatlantskim vijećem (NAC), što je pak uloga slična primjerice predsjedniku sabora", kaže.

"Sve strateške i bitne odluke, sve političke odluke donose se na razini NAC-a, koji je redovno sastavljen od predstavnika država članica, možemo reći veleposlanika, a sastaje se i na razinama ministara vanjskih poslova te obrane i na kraju na razini šefova država i vlada.

Ključ svega je da NATO funkcionira konsenzualno, što znači kako je za donošenje odluka potrebno dosta umješnosti u smislu posredovanja među državama članicama, zbog čega su te funkcije uglavnom obnašali nekadašnji ministri i premijeri. Istaknimo i kako glavni tajnik nema veze s vojnom strukturom Saveza, često je upravo oko toga prisutno nerazumijevanje", dodaje Avdagić.

Glavni tajnik NATO-a dolazi iz reda europskih članica

Pitali smo ga tko bira glavnog tajnika, odnosno kakva je procedura. Odgovorio je kako glavnog tajnika biraju NATO-ove članice te kako se tu vraćamo na spomenuti konsenzus. 

"Dakle, ne radi se o klasičnom biranju, nego je potrebno da zemlje članice između sebe rasprave o potencijalnom kandidatu koji bi najbolje zadovoljio sve države. Stoga se ne radi o formaliziranoj proceduri, a svakako je ključno da se radi o osobi prihvatljivoj najutjecajnijim državama članicama. Glavni tajnik NATO-a dolazi iz reda europskih članica, što je uspostavljeno pravilo", navodi.

Podvlači kako Sjevernoatlantsko vijeće zapravo donosi sve odluke vezane uz Savez, a to čine stalni predstavnici država članica koji naravno ne funkcioniraju samostalno, nego po naputcima svojih država, vlada i ministarstava, ovisno o razini i važnosti odluka koje se donose. 

"Radi se zapravo o naoko vrlo kompleksnom sustavu odlučivanja, prisutnom na daleko višoj razini u Europskoj uniji. Međutim, Savez je dosta uhodan u takvom funkcioniranju koje garantira zaštitu interesa svih država članica, a s druge strane pruža sigurnost jer se imate na koga osloniti u slučaju najgoreg, a to je prije svega direktna vojna prijetnja državama članicama", kaže on. 

"Ključni temeljni akt je Sjevernoatlantski ugovor, koji nije detaljno propisao funkcioniranje organizacije, pa se zato s vremenom događala evolucija rada, zbog čega je prvi glavni tajnik izabran tek 1952. godine gotovo ni s kakvom ulogom", dodaje.

Manfred Wörner - čovjek koji je s infuzijskim stalkom uvjeravao u potrebu intervencije u BiH

"Glavni tajnici Saveza su uvelike svojim djelovanjem mijenjali i sam Savez. Danas je gotovo zaboravljena uloga Manfreda Wörnera, koji je funkciju obnašao od 1988. do smrti 1994. Posve je realno pitanje bi li NATO danas i dalje postojao da nije bilo njegovog djelovanja na transformaciji organizacije. 

On je postavio i ideju širenja Saveza na istok, ali je bio i snažan zagovaratelj proaktivnog djelovanja, u toj mjeri da je pred smrt na sastanke NAC-a dolazio s infuzijskim stalkom kako bi i osobno stalne predstavnike uvjeravao u potrebu intervencije u krvavi rat u Bosni i Hercegovini", dodao je.

Kaže kako je vrlo zanimljivo za današnje razgovore to što je vjerojatno bio ključna osoba u diplomatskom djelovanju za uspostavljanjem zone zabrane letenja iznad BiH, dodajući kako je ključno tada bilo prelomiti na savezničkoj razini da se NATO uopće involvira u događaje koji su izvan samog teritorija država članica. 

"No zaključimo, NATO je multilateralna organizacija i odluke se donose tako da postoji potpuna podrška ili ako ništa drugo, da nema protivljenja. To je tako u svim temama, pa između ostalog svakako i po pitanju izbora glavnog tajnika, prema tomu ta osoba ne mora biti izbor svake države članice, daleko je bitnije da nijedna nije protiv potencijalnog kandidata. 

Ono oko čega nema rasprave je članak 5., on jasno propisuje kako je napad na jednu državu članicu napad na sve. Izuzetak je ipak prisutan, radi se o području sjeverno od Rakove obratnice, zbog čega je Falklandski rat bio izvan domene NATO-a", kaže.

"Funkcija je značajna, ali ispod važnosti čelnika država"

"Mislim da se iz svega što sam prethodno kazao iščitava kako je funkcija glavnog tajnika svakako značajna, međutim njeno ostvarenje i stvarni značaj ovise o osobi koja je obnaša. Ako gledamo samu funkciju, koliko god to na prvu ruku izgledalo veliko i moćno, u stvarnosti funkcija je daleko ispod važnosti i snage čelnika država, u svakom slučaju onih većih.

Recimo to ovako, u prvom ste redu za susrete s američkim predsjednikom, u stalnom ste kontaktu s najmoćnijim osobama i vođama svijeta, ali utjecaj glavnog tajnika proizlazi samo iz moći država članica. Tako da i ulogu bilo kojeg potencijalnog kandidata, pa tako i Kolinde Grabar-Kitarović, treba gledati kroz izrečeno", kaže on.

"Grabar-Kitarović ima šansu"

Pitali smo ga kolike su šanse da nova glavna tajnica bude Kolinda Grabar-Kitarović. 

"Šansa postoji, postoji očekivanje takozvanih novih država članica, među kojima je i Hrvatska, a govorimo o državama koje su se pridružile Savezu od 1999. naovamo, da naredni glavni tajnik bude iz reda tih članica. Javila se i inicijativa da ulogu preuzme prva žena.

Ako bismo gledali te dvije informacije, onda svakako Kolinda Grabar-Kitarović ima šansu, pa recimo i neku prednost, s obzirom na prethodno iskustvo u samom NATO-u i druge državne funkcije koje je obnašala. Međutim, isto tako ne treba na kraju nikoga iznenaditi ako u trenutku izbora to ne bude ni žena ni osoba iz dijela novih članica.

U nepropisanom postupku, koji ovisi o samim državama članicama, trenutak biranja je bitan. Upravo zato je aktualnom glavnom tajniku produžen mandat do jeseni sljedeće godine, ovaj trenutak traži stabilnost. Kako će biti nagodinu, vidjet ćemo", zaključio je Avdagić.