URED predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović ne želi otkriti imena osoba koje je predsjednica tijekom mandata poslala u povlaštenu mirovinu koja se dodjeljuje zbog osobitog doprinosa za razvoj Oružanih snaga.

Iz njezina ureda za odnose s javnošću odgovorili su tek da je predsjednica kao vrhovna zapovjednica Oružanih snaga umirovila dvije osobe, ali su odbili dati njihova imena.

Ipak, N1 doznaje od izvora bliskih predsjednici, da je tijekom dosadašnjeg mandata Predsjednica Republike Hrvatske sukladno članku 5. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službeni osoba donijela dvije odluke o prestanku djelatne vojne službe i umirovljenju: vojnom ordinariju monsinjoru Juraju Jezerincu i monsinjoru Jakovu Mamiću, generalnom vikaru Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj.

Tko je Juraj Jezerinac?

Umirovljeni vojni ordinarij Juraj Jezerinac sablaznio je javnost u veljači ove godine morbidnom izjavom da se "od pobačene djece rade najskuplji parfemi". 

Biskup je to rekao na danu vojne kapelanije gdje je predvodio misu.

Na njoj je na nevjerojatan način komentirao skandale s pedofilijom u Crkvi. 

"Danas je žestok udar samo na Crkvu, Katoličku crkvu, samo na Crkvu, na druge ne. A zanimljivo, spominju se uglavnom slučajevi, da ne govorim o čemu je riječ, što se događalo prije 50, 60, 70 godina. Sad ti to dokaži. Danas svakodnevno ubijaju djecu po bolnicama pozivajući se na ženino pravo kao da dijete nema ta ista prava. I znate što se radi od mesa te djece? Ako niste znali, najskuplji parfemi", glasi najsporniji dio Jezerinčeve propovijedi. 

No tko je biskup koji potpuno relativizira pedofiliju u Katoličkoj crkvi te temu prebacuje na "najskuplje parfeme koji se rade od pobačene djece"?

1980. emigrirao u Kanadu

Monsinjor Juraj Jezerinac rođen je 23. travnja 1939. godine u Jezeranama. Pohađao je Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju na zagrebačkoj Šalati, a onda i studij teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Zaređen je za svećenika 26. lipnja 1966. u Zagrebu, nakon čega je postao kapelan u Novoj Gradiški. Dvije godine kasnije postao je župnik u župi Uzvišenja Sv. Križa u Završju Netretičkom pokraj Karlovca, a od 1971. u Sesvetskom Kraljevcu. Tamo je bio do 1980. kada je otputovao u Kanadu i tamo proveo deset godina. U Kanadi je bio kapelan, a onda i župnik. 

U Hrvatsku se navodno vratio na nagovor kardinala Kuharića. Pomoćnim zagrebačkim biskupom i strumničkim biskupom naslovnikom imenovao ga je 11. travnja 1991. Sveti otac Ivan Pavao II., a zaređen je za biskupa 8. lipnja te godine.

Dušobrižnik vojnika 

Kada je počeo rat, a Tuđman zaključio da vojnicima treba "duhovna skrb", hrvatski biskupi odredili su Jezerinca za "ravnatelja dušobrižništva vojnika". Titulu vojnog ordinarija dobio je 18. kolovoza 1998. odlukom Apostolske nuncijature u hrvatskoj. 

Papa Ivan Pavao II. imenovao je 1. veljače 2003. Jezerinca članom Vijeća Središnjeg ureda za uskladbu dušobrižništva vojnih ordinarijata. Upravo negdje u to vrijeme, nakon što je predsjednik postao Stjepan Mesić, Jezerinac se počeo miješati u politiku. 

Sukobio se s Mesićem, a Kolinda ga je odlikovala

Zbog toga se otvoreno sukobio s Mesićem. Zbog Jezerinčevih političkih istupa Mesić je u više navrata tražio susret s papinskim nuncijem. Mesić je tada rekao: "A što se tiče biskupa Jezerinca, dok je on na ovoj funkciji ja ga ne mogu smijeniti, ali ako bi se nastavio miješati u izbornu kampanju, bez obzira na kojoj strani, ja mu mogu jedino zabraniti ulazak u vojne objekte."

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je 2016. godine odlikovala Jezerinca Redom kneza Trpimira i to za, kako se navodilo u obrazloženju, "izniman doprinos neovisnosti, cjelovitosti i međunarodnom ugledu Hrvatske te uspješan razvoj odnosa hrvatske države i vjerskih zajednica".

Jezerincu ovo nije prva, najblaže rečeno, sporna izjava. Početkom 2012. godine je, naime, na misi povodom 20. obljetnice priznanja Republike Hrvatske za rat optužio - nevjernike. 

Za rat optužio nevjernike

Tada još uvijek u službi vojnog ordinarijata, Jezerinac je odlutao od napisane propovijedi i za rat optužio "ateizam i ateizaciju".

"Zamislite, sam Bog može stanovati u nama, poručuje nam hrvatski pjesnik Matoš i nastavlja: 'Teško duši u kojoj Bog ne prebiva.' I ovaj rat agresorski koji je bio, to je bila posljedica ateizacije, posljedica bezboštva, posljedica odbijanja Boga!" rekao je Jezerinac.

Da stvar bude još gora, Vojni Ordinarijat je optužio novinare koji su prisustvovali Jezerinčevoj misi da su sve to izmislili, no snimka je razotkrila da je Jezerinac za rat doista okrivio ateizam.

Napadao SDP i Josipovića, za napade na Crkvu optuživao nevjernike, komunističku diktaturu i sekularizam

Jezerinac je naknadno pokušao opovrgnuti i ono što je rekao i godinu ranije kada je s oltara, također u Karlovcu, napadao SDP-ovu vlast. Na istom je mjestu 2007. rekao da sotonu prepoznaje i u hrvatskim medijima, a 2009. obasipao paljbu i po tada predsjedničkom kandidatu Ivi Josipoviću, koji se izjasnio agnostikom.

Za napade na Crkvu monsinjor Jezerinac optuživao je nevjernike i ostatke komunističke diktature, ali i sve jači sekularizam, označavajući ih tek kao "prolazne nevolje".

Službu vojnog biskupa predao je msgr. Juri Bogdanu 2. ožujka 2016. kada je postao vojni ordinarij u miru, no baš je u tom statusu dao svoju dosad najskandalozniju izjavu.