Foto: IDF, SAAB

VIJEĆE za obranu je na sjednici prihvatilo ponudu Izraela kao najpovoljniju za nabavu višenamjenskog borbenog aviona i dalo preporuku vladi za donošenje odluke, priopćeno je iz vlade.

Sjednicu su sazvali predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Andrej Plenković, a glavna tema bila je nabavka vojnih aviona.

Sjednica je sazvana temeljem članka 9. Zakona o obrani.

Prihvaćene preporuke

Kako se navodi u priopćenju, članovi Vijeća za obranu su predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga, predsjednik Hrvatskog sabora, predsjednik vlade, potpredsjednik vlade i ministar obrane, potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova, ministar financija, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, predsjednik Odbora za obranu Hrvatskoga sabora i savjetnik Predsjednice Republike nadležan za poslove obrane.

Stručni tim Ministarstva obrane Republike Hrvatske za provedbu pripremnih radnji oko nabave višenamjenskog borbenog aviona prezentirao je članovima Vijeća za obranu Studiju izvodljivosti.

Na sjednici je Vijeće za obranu, u skladu s izlaganjem Stručnog tima, prihvatilo mišljenje i preporuke kako je najpovoljnija ponuda za višenamjenski borbeni avion ponuda države Izrael, te je dalo preporuku Vladi Republike Hrvatske za donošenje Odluke o nabavi višenamjenskoga borbenog aviona.

Prethodno je Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 14. prosinca 2017. dao jednoglasno pozitivno mišljenje za projekt opremanja Oružanih snaga RH višenamjenskim borbenim avionima

Također, Vijeće za obranu prihvatilo je tekst nacrta Strateškog pregleda obrane i dalo preporuku Ministarstvu obrane za pokretanje procedure donošenja Strateškog pregleda obrane.

Jednoglasna odluka

"Prihvatili smo prijedlog o najpovoljnijoj ponudi. Odluka je donešena jednoglasno, doista smo razmotrili sve predstavljene elemente. Od financijskih aspekata do potreba Hrvatske, vodili smo računa o našim potrebama i mogućnostima i razvoju i stanju u Hrvatskoj", rekla je Kolinda nakon sjednice.

I Plenković je dao izjavu, javlja N1.

"Vrlo smo detaljno proteklih mjeseci analizirali sve aspekte i smatram da je ovaj odabir plod jedne odgovorne procedure i da je ovo odluka za jačanje hrvatskih oružanih snaga i stvaranja novih sposobnosti hrvatskog zrakoplovstva", rekao je premijer.

Nužne prilagodbe infrastrukture

Izraelski avioni, iako modernizirani, stari su tridesetak godina i opako su borbeno eksploatirani. To ne znači da će doći s rupama u trupu, ali 30 godina letenja uz sve popravke i modernizaciju je ipak 30 godina letenja. Avioni koje nam Izraelci nude samo su nekoliko godina mlađi od sadašnjih MiG 21. Hrvatska ih kupuje da joj štite nebo u sljedećih 30 godina, što znači da bi na koncu trebali imati godina koliko i ljudi kada idu u mirovinu. Drugi problem je neprilagođenost domaće infrastrukture ovom modelu F 16 za koji i sami Amerikanci kažu da ima malo veze s izvornim avionom. Prema informacijama dobivenima od stručnjaka za Barake bi trebalo posebno prilagoditi sve hangare u kojima će biti smješteni. Nadalje, ni piste s kojih polijeću hrvatski vojni avioni ne odgovaraju u potpunosti standardima koje Barak zahtijeva. Troškove prilagodbe platit ćemo posebno, a tko će ih raditi još uvijek se ne zna.

Proizvedena samo 62 komada, rezervnih dijelova nema

Treći je problem, na koji bismo odgovor trebali dobiti nakon sjednice Vijeća za obranu, iz koje serije dolaze Baraci. Postoje dvije serije. Jedna je Block 30 koja se ne može dalje modernizirati na novije, pametnije verzije naoružanja, niti im se mogu produljiti resursi - vijek trajanja. Druga je Block 40, odnosno Barak II, koja je toliko modificirana da ni oblikom ne nalikuje na F 16. Štoviše, taj tip aviona je proizveden u samo 62 primjerka pa postoji mogućnost da Hrvatska neće imati gdje nabaviti rezervne dijelove. I baš je to avion za koji su se odlučili.

Rumunji našli višak elektronike

Postoji i treća mogućnost. Da nam Izrael prodaje seriju Netz, a u nju spadaju avioni koji uopće ne lete i odavno su uskladišteni. Iako Izraelci jamče svu tehničku podršku važno je primijetiti da su oni sami već odustali od svog daljnjeg razvoja na temelju F 16 i da je teško vjerovati da će samo zbog Hrvatske održavati skup razvoj. Ni jedna od tih opcija nije pretjerano dobra za Hrvatsku. Lockheed Martin, proizvođač F 16, smatra da ni jedan avion tog tipa ne bi trebao letjeti nakon 2030. godine, a Hrvatska bi ih trebala eksploatirati do 2052. Izraelci su te avione već pokušali prodati Rumunjskoj. Posao je već bio finaliziran, ali kad su pregledali avione shvatili su da se u njima nalazi ''višak elektronike'' za koju nisu imali pojma čemu bi trebala služiti. Nakon pregleda su se predomislili i kupili avione od Portugala.