DVIJE od tri medicinske sestre su često ili uvijek emocionalno i fizički iscrpljene te se osjećaju izmorene, skoro svaka druga se zbog posla osjeća "izgoreno", dok je svaka treća frustrirana poslom, pokazalo je istraživanje o burnoutu Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS).

"Sindrom sagorijevanja negativno utječe na zdravlje medicinskih sestara. Prisutnost sagorijevanja nije samo štetna za pojedinu medicinsku sestru ili tehničara, već i za zdravstvenu ustanovu u kojoj radi, timski moral, cjelokupno radno okruženje i njihove pacijente", rekao je predsjednik HKMS-a Mario Gazić.

Visoka razina stresa kojoj su izložene medicinske sestre povezana je s preopterećenošću poslom, velikom odgovornošću prema ljudskom životu i zdravlju, nezadovoljavajućim primanjima, problemima u organizaciji rada u zdravstvenim ustanovama te međuljudskim odnosima na radnom mjestu. 

Sindrom sagorijevanja

Upravo kao reakcija na dugoročnu izloženost višestrukom stresu na radnom mjestu kod medicinskih sestara javlja se sindrom sagorijevanja, koji uključuje rastući gubitak idealizma, energije, radne učinkovitosti i osjećaja smislenosti vlastitog rada. 

Istraživanje "Sindrom sagorijevanja u hrvatskom sestrinstvu" HKMS je proveo među svojim članstvom krajem prošle godine, a u njemu je sudjelovalo 4590 medicinskih sestara i tehničara. Cilj je bio ispitati prisutnost sindroma sagorijevanja te način na koji ga one doživljaju - kao uzrokovano poslom ili pacijentima ili ne. 

Istraživanje je pokazalo kako postoje statistički značajne razlike u sagorijevanju kod razina obrazovanja, kao i kod vrsta zdravstvenih ustanova. Tako je sagorijevanje jače kod sestara opće njege i prvostupnica u odnosu na magistre sestrinstva te kod sestara i tehničara koji rade u bolnicama, nego kod onih koji rade u domovima zdravlja. 

Također, istraživanje je pokazalo da sestre sagorijevanje povezuju s poslom i radnom sredinom, a ne toliko s njegom pacijenata i odnosom s pacijentima. 

Na skali od 0-100, hrvatske medicinske sestre imaju index sagorijevanja 57.

Gazić je naveo kako je ovo prvo u nizu istraživanja na ovu temu koje je Komora pokrenula, a plan je ponavljati ih svake dvije godine kako bi identificirali čimbenike koji doprinose sagorijevanju, ukazali na nužnost razvijanja strategija prevencije te u budućnosti predlagali politike i prakse koje će promicati zdravo radno okruženje u zdravstvenim ustanovama.

Također je dodao kako je HKMS organizirala psihološku pomoć za članice te da od sljedećeg tjedna otvara Savjetovalište za mentalno zdravlje medicinskih sestara, koje će svim zainteresiranim sestrama i tehničarima pružati usluge savjetodavnih intervencija, psihoedukacije, procjenu potrebe za upućivanjem na daljnju obradu te promicanje mentalnog zdravlja medicinskih sestara u zajednici.