DEMOKRATSKA FRONTA (DF), stranka na čijem je čelu hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić, definitivno će biti dio vladajuće koalicije u Bosni i Hercegovini, a dokument o tome u petak su svojim potpisima ovjerili potpredsjednici DF-a Dženan Đonlagić i Stranke demokratske akcije (SDA) Adil Osmanović.

Dokument naslovljen "Sporazum o konstituiranju parlamentarnih većina" visoki dužnosnici DF-a i SDA potpisali su u Sarajevu bez prethodne najave, čime je formaliziran raniji načelni dogovor da Komšićeva stranka prihvati poziv SDA i postane dio vladajuće većine na državnoj i na razini Federacije BiH.

Mjere prema članstvu u EU

Sporazum koji su potpisali Đonlagić i Osmanović kroz osam točaka načelno definira osnove suradnje, a kao prva točka istaknuta je opredijeljenost dvije stranke da zajednički rade na izmjenama Ustava odnosno političkog sustava u BiH, kojima će se eliminirati svaka diskriminacija njenih građana temeljem etničke ili bilo kakve druge pripadnosti, na tragu presuda Europskog suda za ljudska prava u slučajevima poput Sejdić-Finci.

Navedeno je i kako će DF i SDA raditi na tome da BiH nastavi provoditi mjere čiji je cilj članstvo u Europskoj uniji, ali i NATO-u.

Prema ranijem načelnom dogovoru čelnika stranaka koje su na izborima u listopadu 2018. pojedinačno dobile najveću potporu birača, partner u državnoj vlasti bit će sa srpske strane Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, a s hrvatske blok stranaka okupljenih oko HDZ-a BiH.

Iz tih stranaka ranije su poručili kako DF može računati na sudjelovanje u vlasti samo kroz preraspodjelu unutar tzv. bošnjačke kvote. To znači kako ni SNSD niti HDZ ne žele kadrovima DF-a prepustiti bilo koje od ministarskih mjesta namijenjenih Srbima ili Hrvatima.

Vijeće ministara BiH broji predsjedatelja i devet ministara, po tri ministra dolaze iz reda svakog od konstitutivnih naroda, a predsjedatelj se svake četiri godine rotira po etničkoj pripadnosti. U ovom mandatu red je na predsjedatelja iz srpskog naroda.

Odluka DF-a da se pridruži koaliciji u kojoj dominiraju nacionalne stranke ujedno znači i raspad neformalnog ljevičarskog bloka koji su, uz Komšićevu stranku, činili SDP BiH i Naša stranka (NS).

SDP i NS odlučno su odbacili poziv predsjednika SDA Bakira Izetbegovića da i oni postanu dio vlasti na državnoj i entitetskoj razini.