PANDEMIJA covida-19 snažno je polarizirala društva širom svijeta.

Uzrokovala je prosvjede protiv epidemioloških mjera poput maski i covid-potvrda te protiv obaveznog cijepljenja. U brojnim gradovima ti prosvjedi završili su sukobima, pa čak i nasiljem.

Protivnici mjera i cijepljenja uglavnom smatraju da im njihove slobode kretanja i izbora ne bi smjele biti narušene ili oduzete, a pobornici mjera i cijepljenja smatraju da su protivnici neodgovorni i neinformirani nasilnici koji ugrožavaju ekonomiju te zdravlje i živote drugih, osobito starijih i bolesnih.  

Razilaženja u razmišljanju eskalirala su i u virtualnoj stvarnosti. Mnogi korisnici Facebooka i drugih društvenih mreža prekinuli su prijateljstva ili čak blokirali neistomišljenike s kojima su do pandemije dijelili brojne interese i stavove. Neki su čak pozvali svoje prijatelje i pratitelje da se sami "odfrendaju".

Nameću se važna pitanja o međuljudskim odnosima

S druge strane, neki su ljudi poslali jasnu poruku da ne žele odustati od prijateljstava, osobito bliskih, samo zbog te razlike, koliko im god ona bila važna.

Nameće se pitanje što činiti u takvoj polariziranoj atmosferi? Što ako svoje prijatelje ne možemo navesti da promijene mišljenje? Treba li i koliko uporno pokušavati? Mogu li pobornici i protivnici cijepljenja ostati dobri prijatelji? Koliko je stav prema cijepljenju i mjerama odraz svjetonazora i moralnih osobina i koliko ga je u prijateljskim odnosima moguće ostaviti po strani ili ignorirati? Mogu li se bliska prijateljstva raskinuti na temelju ove razlike ili se to događa samo s površnim prijateljstvima na društvenim mrežama?

Odgovore na ova pitanja potražili smo kod naših psihologa i sociologa.

Anita Lauri Korajlija: Prijateljstvo je puno više od zajedničkih stavova

Porazgovarali smo s Anitom Lauri Korajlijom s Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

"Htjela bih naglasiti da je naša socijalna mreža, odnosno podrška jedan od najvažnijih kapitala koji imamo, u koji smo ulagali i koji nam je najvažniji upravo u najtežim situacijama", kazala je za Index.

"Većina ljudi s kojima smo okruženi najčešće dijele naše stavove i mišljenja, ali to ne znači da nam, kad o prijateljstvu govorimo, ljudi drugačijih stavova to ne mogu biti. Jer prijateljstvo je puno više od zajedničkih stavova. Pitanje je možemo li se saslušati i razumjeti bez osuđivanja, bez potrebe dokazivanja tko je u pravu i s dozom uvažavanja.
Ako ne, onda je možda dobro da se trenutno odmaknemo jer neka prijateljstva vrijede više od aktualne situacije", kaže Anita Lauri Korajlija. 

"I to su nam pokazala puno puta kroz vrijeme. Zato su nam i prijatelji, zar ne? A ako ne, onda je važno kako prijateljstva prekidamo. Jer to govori puno i o nama. Zadržite dostojanstvo i uvažavanje i u tim trenucima, vodeći računa da druge ne posramljujemo i ne vrijeđamo. Jer to su sve osobe koje smo jednom zvali prijateljima. Pa čak i da su nam samo površni poznanici – nitko nikad ne zaslužuje da ga vrijeđamo i ponižavamo", kazala je u razgovoru za Index.

Željka Kamenov: Ljudi postaju dobri prijatelji jer su slični po svojim vrijednostima, stavovima i uvjerenjima

Njena kolegica s Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Željka Kamenov iznijela nam je svoj stav o ovoj temi.

"Ljudi postaju dobri prijatelji jer su slični po svojim vrijednostima, stavovima i uvjerenjima. Čak i ako početak naših prijateljstava seže u djetinjstvo ili školu, nismo postali ni ostali dobri prijatelji samo zato što smo blizu stanovali ili išli u isti razred. Ostali smo prijatelji s ljudima s kojima imamo mnogo toga zajedničkog i s kojima se dobro slažemo", kaže.

"No ne slažemo se baš uvijek i u svemu te su takve teme prilika za žustre rasprave ili ih ostavljamo po strani kako ne bismo izazvali nelagodu. Spoznaja o tome da naš prijatelj ili prijateljica ima različiti stav o nekom pitanju u nama izaziva kognitivnu disonancu ili spoznajni nesklad – volim tu osobu i mislim dobro o njoj, a ona o nečemu misli sasvim suprotno od mene. Takva spoznaja nam je neugodna i motivira nas da nešto poduzmemo kako bismo promijenili situaciju", rekla je.

"Nesklad će nestati na jedan od sljedeća tri načina: ako (1) uspijemo prijatelja uvjeriti u naš stav i navesti da promijeni mišljenje, ako (2) prekinemo odnos s prijateljem i ostanemo pri svojim uvjerenjima ili ako (3) zaključimo da taj stav i nije nešto centralno u našem sustavu vjerovanja i pogledu na svijet nego samo jedno područje u kojem se naša uvjerenja razilaze.

Ljudi će se odlučiti za različite načine rješavanja ove disonance, no kao što vidimo, ako ne možemo primijeniti prijateljevo uvjerenje, to i dalje ne znači da će naše prijateljstvo prestati. Jedino možemo shvatiti da imanje ili nemanje covid-potvrde, odnosno stav o cijepljenju protiv covida-19 nije centralno uvjerenje koje definira kakav je netko čovjek, nego samo stav o načinu nošenja s ovom situacijom u kojoj smo se trenutno našli", kaže Kamenov za Index.

"Jedan od mnogih izazova na našem životnom putu. Vjerujem da je izgubiti prijatelja mnogo veći gubitak nego prihvaćanje razlika u izboru kako će se osoba zaštititi od virusa. A osim toga, ne razlikuju se u stavovima o tome samo prijatelji, razlikuju se i članovi obitelji, pa čak i članovi kućanstava. Hoćemo li se zbog toga razvesti ili odbaciti svoje odraslo dijete? Ili ćemo imati jedno mjerilo za bliske osobe, a drugo za širu okolinu, poznanike, kolege?" zaključuje.

Magistra psihologije Helena Rašić Radauš: Strah je zajednički nazivnik

Magistra psihologije Helena Rašić Radauš, vlasnica i voditeljica psihološkog savjetovališta Bura, kaže da je važno postojanje uzajamnog poštovanja.

"Kao i u svakom odnosu, prvo je važno da postoji uzajamno poštovanje samih osoba u njemu, zatim njihovih granica i potreba te da je komunikacija jasna i direktna. Ako vi bazično osobu poštujete i slušate što vam ona hoće reći, možete naći neki zajednički nazivnik u tome – osoba koja se cijepila to je napravila jer ju je do neke mjere strah od obolijevanja, a osoba koja nije to radi zato što ju je strah od cjepiva", objasnila je.

"Zajednički nazivnik je strah. Većinom postoji neki zajednički jezik i zajedničko iskustvo u toj cjelokupnoj situaciji koji osobe može do neke mjere i povezati. U redu je razgovarati o tome što je kome bitno i zašto misli da bi druga osoba trebala postupiti drukčije, no bitno je stati s promoviranjem vlastitih ideja kada druga osoba kaže da joj je dosta, previše, da više o tome ne želi razgovarati.

Potrebno je čuti ono iza teksta – osjećaj straha, zabrinutosti, nekada i ljutnje na situaciju. Mi nismo zagovaratelji ideja u našim prijateljstvima, možemo se razilaziti oko brojnih stvari, no povezanost kroz zajedničku povijest i iskustva izuzetno je važna. Na kraju krajeva, prijatelji su oni koji nas prate kroz život", kazala je.

"Nažalost, nekada je to teško, nekada koliko god netko upozoravao na vlastite potrebe i granice, druga strana to ne želi čuti. U tom trenutku, kako bi zaštitili sebe, u redu je podvući granicu i reći da nam je potreban odmak, a možda i prekid odnosa. Nekada odrastemo u različitim smjerovima, razilaženje je prirodno i nije nešto čega se treba bojati. Važno je da i to razilaženje bude s poštovanjem prema svemu što nas je do tada držalo u tom prijateljstvu", zaključuje.

Aleksandar Štulhofer: Otkriće da se u potpunosti razilazimo oko prilično važne stvari itekakav je izazov

Prof. dr. sc. Aleksandar Štulhofer s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kaže da je ovo vrlo izazovna situacija za prijateljstva.

"Mogu li dobri prijatelji jedno drugome promijeniti mišljenje u ovako zaoštrenoj situaciji? Ne bih rekao. No, upravo zato jer je većina naših bliskih prijatelja prema mnogim obilježjima nama slična, otkriće da se u potpunosti razilazimo oko jedne, egzistencijalno prilično važne stvari itekakav je izazov. Na prvi pogled sva moguća rješenja uključuju gubitak.

Okončamo li prijateljstvo, nekadašnju podršku i veselje u druženju zamijenit će gorčina i ignoriranje. Odlučimo li pak zadržati prijateljstvo brižljivo izbjegavajući temu koja nas sučeljava, prijateljstvo osiromašuje i postaje strogo kontrolirana sjena nekadašnjeg", pojašnjava.

"Postoji li bolje rješenje? Nisam siguran, no krenuo bih od onoga što nam je zajedničko – od straha i frustracija. Što ih bolje razumijemo, što bolje razumijemo što je u podlozi njegovog ili njezinog stava o tome kako se treba ponašati u doba pandemije, lakše je prihvatiti da stvari doživljavamo drukčije.

Za što imamo nesavršene, ali duboko ljudske razloge. Priznavanje jednoga drugome da smo ograničeni možda može spasiti neka prijateljstva. Ne sva, ali možda ona u kojima su prijatelji u stanju prepoznati ne samo tuđa već i vlastita ograničenja", kaže.

Igor Mikloušić: Ljudi su postali izbirljiviji u odabiru ljubavnih partnera

Igor Mikloušić, znanstveni suradnik s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, govorio je o utjecaju ovakvih tema na ljubavne odnose.

"Dok će razilaženja oko spremnosti na cijepljenje neminovno postati tema razgovora za obiteljskim stolom tijekom blagdana, i svakako jedan od razloga zahlađivanja ili prekidanja prijateljstava, imamo razloga za vjerovati da će se razilaženje u stavovima oko cijepljenja odraziti i na naše romantične odnose.

Prva istraživanja koja su se radila na temu promjena u seksualnim i romantičnim odnosima u doba pandemije pokazala su primjerice da se učestalost seksualnih odnosa skoro polovine populacije smanjila. Iako mnogi očekuju da će te promjene biti kratkoročne, većina ljudi postala je izbirljivija oko odabira partnera, traže bolje upoznavanje s potencijalnim partnerima prije nego se upuste u intimne odnose te su anksiozniji oko ulaženja u intimne odnose", kaže.

"U skladu s time možemo očekivati i da će tema covid-potvrda biti važna u tim odlukama. Ono što također znamo jest i da su žene u prosjeku izbirljivije kod odabira partnera, manje sklone izlaganju rizicima, ali isto tako i da su manje spremne cijepiti se zbog straha od potencijalnih nuspojava cjepiva.

Sve u svemu, ovo bi mogla biti pozitivna situacija za oba spola jer će muškarci možda lakše tolerirati necijepljenje žena, dok će ženama cijepljenje muškaraca pružiti dodatnu sigurnost kod ulaženja u intimne odnose", kazao je.

"Ovo se naravno ne odnosi na osobe koje su duboko zaglibile u teorije zavjera te gledaju na cijepljenje kao na dio velike zavjere, a na osobe s covid-potvrdama kao na osobe koje su se cjepivom na neki način kontaminirale ili, ironično, pokazale neki nedostatak karaktera ili intelekta", dodao je.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.