HRVATSKA je više od ijedne druge članice EU ovisna o ubiranju prihoda od PDV-a. Pokazuju to podaci eurostatističara, prema kojima naša zemlja drži neslavan rekord po značaju PDV-a za punjenje državne blagajne.

Naime, prihodi od PDV-a, pokazuju podaci Eurostata, u Hrvatskoj su u 2018. godini dosezali vrijednost od čak 13,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). To je gotovo dvostruko više od prosjeka EU, u kojoj su prihodi od tog poreza na potrošnju iznosili 7,1 posto BDP-a. 

Ovisniji smo o PDV-u od Mađarske koja ima najvišu stopu PDV-a u EU

Po udjelu prihoda od PDV-a u BDP-u prestižemo i Mađarsku, članicu EU s najvećom stopom tog poreza od 27 posto. Znatno smo i ispred Danske, članice koja ima istu opću stopu tog poreza kao i mi, 25 posto, a u kojoj prihodi od PDV-a iznose 9,8 posto BDP-a. Znatno smo ovisniji o PDV-u i od Slovenije, u kojoj prihodi od tog poreza čine 8,2 posto BDP-a. S druge strane, pokazuju podaci Eurostata, po prihodima od PDV-a u Uniji najmanje je ovisna Irska, u kojoj oni iznose samo 4,4 posto.

Ovisnost o PDV-u naročito došla do izražaja u koronakrizi

Velika ovisnost hrvatskog proračuna o PDV-u do izražaja je došla i u koronakrizi, kada je naglo smanjenje gospodarske aktivnosti, uzrokovano pandemijom koronavirusa i karantenom, izazvalo velik pad prihoda od PDV-a, što je državni proračun gurnulo u velik minus.

Vlada je, prema prvotnim planovima, u 2020. od PDV-a planirala ubrati 55,9 milijardi kuna, no u svibanjskom je rebalansu proračuna taj iznos smanjen za više od 12 milijardi, pa novi plan Banskih dvora za ovu godinu govori o prihodima od PDV-a u iznosu od 43,7 milijardi kuna. S obzirom na snažan koronaudar na hrvatsko gospodarstvo, ali i bolju turističku sezonu od ranijih očekivanja te neizvjesnost koju nam nosi ostatak godine, nije isključeno da će se očekivanja vlade Andreja Plenkovića o punjenju državne blagajne prihodima od PDV-a dalje mijenjati. 

Zašto nema poreznog rasterećenja? Jer nema ni reformi

Velika ovisnost države o prihodima od PDV-a jedan je od razloga zbog kojih Hrvatska u koronakrizi nije mogla stimulirati gospodarstvo nižom stopom tog poreza. Za porezno rasterećenje, kako je nedavno za Index ocijenio Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, jednostavno nisu stvoreni uvjeti, budući da nisu provedene reforme koje bi smanjile troškove države i lokalnih vlasti. Posljednji pokušaj smanjenja opće stope PDV-a u vodu je pao prošle godine, nakon što je vlada sa sindikatima dogovorila povećanje plaća u javnom sektoru, nakon čega tadašnjoj Plenkovićevoj vladi nije ni ostalo puno izbora, nego da opću stopu PDV-a zadrži na 25 posto. 

Unatoč tome, ekonomisti već godinama upozoravaju na to da je velika stopa PDV-a jedan od glavnih utega u snažnom poreznom opterećenju u Hrvatskoj. Ukazuju i na to da se porezni sustav, pa tako i sustav PDV-a, često mijenja, kao i da je puno proizvoda na koje se obračunavaju snižene stope PDV-a. Sve to, ističu, porezni sustav u Hrvatskoj čini vrlo kompliciranim.

Grubišić: Prihodi od PDV-a su zlatna koka za državu

"Prihodi od PDV-a su zlatna koka za državu i nijedna vlada, koje god provenijencije bila, dosad nije smanjila opću stopu tog poreza. Upravo suprotno, opća stopa PDV-a je u nekoliko navrata povećavana pa sada iznosi 25 posto, dok je u vrijeme uvođenja PDV-a i dugo nakon toga iznosila 22 posto", ocjenjuje za Index konzultant Andrej Grubišić. 

Veliki prihodi od PDV-a, dodaje naš sugovornik, državu zapravo odvlače od reformi. Naime, obilato punjenje proračuna PDV-om omogućuje i veliku potrošnju države. Posljedica toga je velik i neučinkovit državni aparat, stoga Grubišić smatra da bi stopu PDV-a trebalo vratiti na prvotnih 22 posto te ukinuti snižene stope. To bi, ističe, državu prisililo na reforme, porezni bi sustav pojednostavilo, poduzetnicima bi olakšalo poslovanje, a građanima u konačnici u džepovima ostavilo više novca. Naime, smanjenjem opće stope PDV-a, napominje naš sugovornik, oslobodio bi se velik novac, a to bi tvrtkama omogućilo da dio novca usmjere u povećanje plaća zaposlenih.   

"Kada bi se opća stopa PDV-a vratila na 22 posto, to bi bio financijski učinak jednak mjerama koje je vlada ove godine provela u borbi protiv koronakrize. Oslobodila bi se velika sredstva", ističe Grubišić. 

U razvijenijim državama naglasak je na oporezivanju imovine 

I Tomislav Globan sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta upozorava da je država jako ovisna o prihodima od PDV-a. Ta ovisnost u dobrim godinama državi, doduše, koristi jer se državna blagajna dobro puni, no u kriznim godinama, kada pada potrošnja, baca ju u velike probleme.  

"To se najbolje vidi kada dođe do recesije pa ljudi manje troše. Tada se i manje novca slijeva u državni proračun", kaže za Index Globan. 

Dodaje kako je u drugim, razvijenijim državama veći naglasak na oporezivanju imovine. Ni jedna hrvatska vlada dosad nije uvela porez na nekretnine, iako su nam to sugerirali i iz Bruxellesa, jer bi to bio nepopularan potez u zemlji u kojoj velik broj građana posjeduje nekretnine. Hrvatska stoga ostaje među rijetkim europskim zemljama u kojima nema tog poreza. Ili, preciznije, nekretnine se u Hrvatskoj i dalje oporezuju samo simbolično.  

"S vremenom će se i u Hrvatskoj uvesti porez na imovinu, odnosno nekretnine", zaključuje Globan. 

No, problem s uvođenjem tog poreza je i nedostatak sređenih evidencija. Nadalje, u dosadašnjim pokušajima uvođenja poreza na nekretnine iz vlade su najavljivali da će to biti prihod lokalne samouprave, što znači da središnja država od tog poreza ne bi profitirala. Osim, naravno, ako se vlada ne odluči, kaže naš sugovornik, na varijantu dijeljenja prihoda s lokalnim vlastima.