PREDSTAVNICI Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i vlade Kosova tijekom sastanka u Sarajevu nisu postigli dogovor o ukidanju uvoznih pristojbi na robu koju bosanskohercegovačke tvrtke izvoze na kosovsko tržište jer to pitanje ostaje čvrsto vezano za priznanje Kosova kao neovisne države.

Pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mithat Salić izjavio je novinarima nakon sastanka kako su predstavnici vlade Kosova odbili zahtjev Vijeća ministara BiH da se na šest mjeseci suspendira primjena uvoznih pristojbi na bosanskohercegovačku robu u iznosu od 100 posto a da se u tom razdoblju nađe trajno rješenje za otvorena politička pitanja u odnosima dvije države.

"Sada drugi moraju odlučiti što dalje", kazao je Salić potvrdivši tako kako vlasti u Prištini ne kane popustiti pod pritiscima iz Bruxellesa i Washingtona da ukinu uvozne pristojbe koje su posebice pogodile gospodarstvo Srbije.

BiH nije priznala Kosovo kao državu 

Kosovski su pregovarači, kako je navedeno u priopćenju objavljenom nakon sarajevskog sastanka, inzistirali da se riješi pitanje priznanja dokumenata i vizne liberalizacije s BiH.

Osim što nije priznala Kosovo kao državu, BiH ne priznaje ni kosovske putne dokumente pa je Kosovarima dolazak u BiH moguć jedino kroz iznimno komplicirani postupak izdavanja viza za koje opet moraju putovati u Makedoniju. 

Na sarajevskom sastanku bila je i Majlinda Hafizi, dužnosnica Ministarstva financija Albanije koja trenutno predsjedava CEFTA-om, koja je inzistirala na potrebi poštovanja CEFTA sporazuma o slobodnoj trgovini čije su članice i BiH, i Kosovo. 

Uvozne pristojbe Kosovo je nametnulo Bosni i Hercegovini u studenome prošle godine isto kada i Srbiji, a taj je postupak potaknut nastojanjima da se te dvije države prisile napokon priznati kosovsku neovisnost.

BiH je prije stupanja na snagu tih mjera oko četiri posto izvoznih roba plasirala upravo na tržište Kosova.
Vrijednost izvoza u prvih jedanaest mjeseci prošle godine bila je oko 70 milijuna eura, a nakon uvođenja pristojbi, drastično je pala pa je za mjesec i pol, koliko su na snazi nove mjere, iznosila tek oko četiri milijuna eura.

Uvođenjem uvoznih pristojbi najviše su pogođena metalska, drvna i prehrambena industrija u BiH.