NOVI američki veleposlanik u Njemačkoj već je drugi put izazvao skandal otkako je stupio na dužnost prije manje od mjesec dana, izjavama koje su mnogi u Njemačkoj shvatili kao zadiranje u unutarnju politiku te zemlje.

A posljednje izjave Richarda Grenella, nevjerojatne za jednog veleposlanika, mogu se shvatiti i kao pozivanje na smjenu kancelarke Angele Merkel i podršku njemačkim i europskim nacionalistima i populistima, što bi moglo destabilizirati samu Europsku uniju. 

Grenell je prvo 13. svibnja praktički naložio njemačkim tvrtkama da "odmah smanje" operacije u Iranu nakon što je američki predsjednik Donald Trump jednostrano povukao SAD iz međunarodnog nuklearnog sporazuma s Iranom. 

>> Američki veleposlanik tvrdi: Neće biti trgovinskog rata s Njemačkom

Želi osnažiti konzervativce, ali ne misli na Merkel

A danas je u intervjuu za britansku verziju krajnje desnog portala Breitbart izjavio da "apsolutno želi osnažiti konzervativne snage u Europi i njihove vođe". Jasno je da pritom nije mislio na Merkel, iako ona dolazi iz kršćansko-demokratske stranke, a njegovi komentari mogu se protumačiti i kao implicitna podrška glavnoj oporbenoj i trećoj najjačoj stranki u Bundestagu, krajnje desnoj, relativno euroskeptičnoj i izrazito antiimigrantskoj Alternativi za Njemačku.

Osim toga, njegov komentar da je "Trump osnažio ljude da kažu da neće dopustiti političkoj klasi da odlučuje tko će pobijediti i tko se može natjecati na izborima" prilično je očita aluzija na političku krizu oko formiranja populističke vlade u Italiji na koju je predsjednik uložio veto, iako je u međuvremenu vlada ipak formirana.

>> Trumpov ambasador u Njemačkoj rekao da želi jačati europsku desnicu: "Veliki sam poklonik Kurza"

Naime, američki veleposlanik opisao je konzervativce koje on i "tiha većina" u Europi podržavaju kao one koji imaju "konzistentno konzervativnu politiku o migraciji, poreznim rezovima i rezanju regulative i birokracije", bez da je jednom riječju kritizirao porast krajnje desnih i populističkih stranaka diljem Europe - iako njihov euroskepticizam i simpatije prema Rusiji dovode u pitanje budući smjer europske vanjske politike i budućnost same Europske unije. 

Štoviše, Grenell je ovime proturječio sam sebi s obzirom na to da je u ranijim intervjuima sebe opisao kao "velikog fana Merkel", naglašavajući njene impresivne ekonomske rezultate, ali po kriteriju migracijske politike očito je da Merkel i Grenell, odnosno konzervativci koje on želi "osnažiti", stoje na dijametralno suprotnim stranama.

Veleposlanik SAD-a kao produžena ruka konzervativnog svjetskog pokreta?

Među njima je Grenell posebno istaknuo austrijskog kancelara Sebastiana Kurza, kojeg je opisao kao "rock zvijezdu", a sebe kao njegovog "velikog fana". Kurz se, naravno, istaknuo na austrijskoj i europskoj političkoj pozornici upravo kritikom njemačke i europske izbjegličke politike, koja uključuje obvezne kvote za sve zemlje članice, te predizbornim obećanjem zatvaranja austrijskih granica, kao i koalicijom s krajnje desnom strankom FPÖ. 

>> Američki veleposlanik intervjuom izazvao skandal u Njemačkoj

Grenell se, nakon što je zasut kritikama na društvenim mrežama i u medijima, uključujući reakcije istaknutih njemačkih dužnosnika poput ministra vanjskih poslova Heika Maasa, na Twitteru pokušao ograditi od tumačenja svojih izjava. Nakon što je novinar John Aravosis u tvitu sugerirao da bi sad Grenell mogao stati i u obranu predsjednika AfD-a Alexandera Gaulanda, koji je izazvao skandal izjavom da je nacizam samo "ptičje govno" u slavnoj njemačkoj povijesti, veleposlanik mu je odgovorio: "Apsurdno. Potpuno osuđujem te komentare. Ne stavljajte mi riječi u usta. Ideja da bih podržavao kandidate ili stranke je smiješna. Stojim iza svog komentara da doživljavamo buđenje tihe većine - onih koji odbacuju elite i njihovog balona. Koje vodi Trump." 

No možda i najprikladniji komentar Grenellovih izjava dao je zamjenik čelnika socijaldemokrata (inače koalicijskih partnera Merkel) u Bundestagu Rolf Mützenich: "Veleposlanik sebe vidi kao produženu ruku desno-konzervativnog svjetskog pokreta." Zastupnik Zelenih Omid Nouripur zajedljivo je primijetio da se "Rusi barem trude da ne budu očiti kad se miješaju u poslove drugih država". Kritikama su se pridružili i brojni američki političari, uključujući Trumpove republikance u Kongresu i Senatu.

Zamjenik urednika Spiegela, Matthieu von Rohr, ocijenio je kako je Grenell "jasno pokazao da je politički aktivist koji će koristiti svoju poziciju da bi promicao političke promjene u zemlji domaćinu (i ostatku Europe). No osim što po svim diplomatskim običajima to ne bi smjela biti uloga koju na sebe preuzima jedan veleposlanik, ona je u kontradikciji s Trumpovom izolacionističkom politikom kakvu je proklamirao prije i nakon što je pobijedio na izborima, sažetom u njegovoj rado ponavljanoj krilatici "America First" (Prvo Amerika).

Tenzije između Europe i Amerike sve dublje

Međutim, Trumpovi potezi i retorika otkako je ušao u Bijelu kuću prošle godine jasno pokazuju da je njegova politika nemiješanja u ostatak svijeta u najmanju ruku selektivna: od prozivki za "neplaćanje računa" od strane NATO saveznica, preko pokretanja trgovinskog rata s Kinom, ali i s tradicionalnim saveznicima EU-om, Kanadom i Meksikom, jednostranog povlačenja iz međunarodnog Pariškog sporazuma o klimi i nuklearnog sporazuma s Iranom, jednostranog priznanja Jeruzalema kao izraelske prijestolnice pa do ograničene vojne intervencije u Siriji u dva navrata.

>> ANALIZA Je li Trump nepovratno uništio 70-godišnji savez Amerike i Europe?

U kontekstu sve veće zategnutosti u europsko-američkim odnosima, koji ionako nisu na zavidnoj razini otkako je Trump postao predsjednik, retorika njegovog veleposlanika samo produbljuje sumnje da Trump ne teži suradnji, već konfrontaciji s Europom, navodno u ime američkih nacionalnih interesa. Podsjetimo, te su tenzije prošle godine toliko eskalirale da je Merkel znakovito komentirala  da su "vremena u kojima smo se mogli u potpunosti osloniti na druge dobrim dijelom iza nas" i da "mi Europljani moramo svoju sudbinu zaista uzeti u vlastite ruke". Iako se u međuvremenu činilo da je razdor između Bruxellesa i Washingtona ipak izbjegnut, Trumpove carine na europski čelik i aluminij i Grenellovi politikantski komentari sada pokazuju da je zatišje, nažalost, bilo tek privremeno.

Nacionalistički "vrli novi svijet" za koji navijaju Trump, Bannon, Rusija i Kina

Trump je kao predsjednik doveo u pitanje brojne pisane i nepisane norme i institucije na kojima počiva liberalna demokracija - od neovisnosti pravosuđa, slobode medija, regularnosti predizborne kampanje i izbornog procesa pa sve do međunarodnih saveza poput EU-a, NATO-a, UN-a i WTO-a, koje je SAD pomogao osnovati i aktivno podržavao desetljećima. Politizacija funkcije veleposlanika, koja je jedan od glavnih stupova međunarodne diplomacije, posljednji je primjer u tom dugom i zabrinjavajućem nizu.

Prije Grenella na agitiranje protiv europskog establišmenta i za euroskeptične populiste i nacionaliste bacio se i bivši Trumpov politički strateg (i i bivši glavni urednik Breitbarta) Steven Bannon, kojeg su neki nazivali "Trumpovim mozgom", prije nego što ga je Trump zbog nedovoljne lojalnosti potjerao iz Bijele kuće.

No jedno je kad Bannon, koji ipak više nema nikakvu službenu funkciju, u Mađarskoj pred pristašama novog-starog premijera Viktora Orbana najavljuje "vrli novi svijet" nacionalizma, a drugo je kad u suštini istu poruku šalje najviši američki predstavnik u najmoćnijoj europskoj zemlji. Naime, ono što govori veleposlanik neke zemlje može se smatrati službenim stavom te zemlje.

Osim Orbana i Kurza, populisti i nacionalisti došli su na vlast i u Italiji (Pokret pet zvijezda Luigija di Maija i Liga Mattea Salvinija), Češkoj (Andrej Babiš, kojeg zovu i "češki Trump), a sada i u Sloveniji (povratkom na vlast Janeza Janše), dok su u Njemačkoj, Nizozemskoj i Francuskoj Gauland, Geert Wilders i Marine Le Pen postali lideri oporbe.   

U ovom sukobu između populista i establišmenta Trumpova administracija sve jasnije zauzima stranu, što bi moglo dovesti u pitanje savez Europe i Amerike na kojem počiva sam liberalni svjetski poredak. A to što u isto vrijeme za raspad takvog poretka - i same Europske unije - navijaju Rusija i Kina, autoritarne svjetske sile s vlastitim, radikalno drukčijim vizijama svjetskog poretka, dovoljno govori o tome koliko je opasna igra koju je Trump, kako se sve više čini, odlučio zaigrati.