Screenshot: HRT

SINOĆ se HRT-ova emisija "Otvoreno" bavila ubojstvom 18-godišnje Kristine Krupljan. Gosti su bili psihologinja iz  Ženske sobe Maja Mamula, sutkinja za mladež zagrebačkog Županijskog suda Lana Peto Kujundžić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić i kriminalist Željko Cvrtila koji su raspravljali o tome je li njezino ubojstvo odgovornost sustava.

Složili su se kako su propusti u ovom slučaju postojali i kako se nije smjelo dogoditi da je Kristinin ubojica nakon niza prijava ostao na slobodi. Jesu li za to krivi policija, DORH ili sudovi?

Zašto DORH nije reagirao?

Kriminalist Željko Cvrtila kazao je kako je jasno da je mladić bio prijavljen nekoliko puta te smatra da je bilo elemenata da mu se odredi pritvor zbog opasnosti od ponavljanja tog djela: "Zašto nije DORH nije reagirao nakon tri, četiri prijave, to je stvarno pitanje. Zašto ga je sudac pustio i nakon dva mjeseca ukinuo zabranu približavanja to je isto pitanje."

Cvrtila je i generalno komentirao slučajeve kada se prijavi nasilje u obitelji ili vezama: "Vi imate dvije strane dvije priče. Nema kamera. Ako nije bilo nasilje onda se zbog prekršaja protiv javnog reda i mira najčešće prijavljuju obje osobe i daje se sudu da donese konačnu odluku. Ostalo je na sucu. Na policiji je samo da opiše što je zatekla na terenu. Druga je situacija kada se nanesu ozljede. Tada  se zaključuje da je netko bio nasilan i tada se ide s kaznenom prijavu protiv napadača."

Sud je nemoćan bez prijave DORH-a

Sutkinja Lana Peto Kujundžić je dodala kako je sud nemoćan ako policija na terenu ne napravi kompletnu genezu slučaja:  "Ako je utvrđeno da se radi o napadu na djevojku unutar automobila pretpostavljam da je trebao od DORH doći prijedlog za istražni zatvor. Ako prijedloga nema, niti jedan sudaca ne može odrediti nešto bez prijedloga. Dakle, prijedlog treba postojati. U prijedlogu treba pojasniti zašto nekoga treba staviti u istražni zatvor, da li je to zbog opasnosti od ponavljanja djela. To treba biti i dokazano od strane DORH-a i policije i tek tada sudac istrage može i smije odrediti istražni zatvor."

Dodala je kako DORH često sudu dostavlja nepripremljene prijedloge ili optužnice što sucima otežava rad. Rekla je i kako u postupku često dolazi do toga da se žrtve predomisle i tvrde kako je to bio prvi udarac i kako se to više neće ponoviti.

Žrtva najbolje može procijeniti napadača

Psihologinja Maja Mamula iz ženske sobe govorila je o crnim statistikama prema kojima u Hrvatskoj, ali i u svijetu, u 80 posto ovakvih slučajeva prethodi fizičko nasilje, dok je u 70 posto slučajeva prisutno neko vrijeme: "U 67 posto slučajeva je postojalo sve češće i sve brutalnije. U 65 posto slučajeva u kućanstvu je bilo oružje, bez obzira da li je zajedničko ili od počinitelja. Ono što je vrlo indikativno je da je u 57 posto slučajeva počinitelj prijetio žrtvi. U 50 i nešto posto slučajeva žrtva je rekla kako vjeruje da je on to u stanju napraviti i da ga se boji. Jedan vrlo važan faktor kad se povećava rizik je onaj trenutak kada se žrtva odluči da će otići od počinitelja, odnosno da odlazi od njega. Onaj trenutak kada nasilnik gubi kontrolu.To je moment kada počinje eskalirati nasilje."

Rekla je i kako je žrtva ta koja najbolje može procijeniti je li napadač spreman ubiti jer je upravo ona osoba koja napadača najbolje poznaje i koja živi s tim napadačem. Dodala je i kako podaci Svjetske zdravstvene organizacije i UN-a govore da su 40 do 60% svih ubijenih žena ubijene od strane muškaraca, dok je u samo četiri posto slučajeva žena ubila muškarca.

Institucije preblage u kažnjavanju

Pravobraniteljica Višnja Ljubičić je rekla kako je posljednjih godina zabilježen trend brutalizacije, ali i kako su institucije preblage u kažnjavanju: "Morali bismo obratiti pažnju tko nam u sustavima zakazuje jer ovakav način sankcioniranja gdje se i kroz prekršajna i kroz kaznena djela na prvom mjestu sankcionira počinitelj kroz uvjetnu kaznu, potom kroz prekršajnu novčanu kaznu, a tek onda s kaznom zatvora nije dobar."

Rekla je kako su svi podjednako krivi, pravosudni sustavi DORH, kao i prekršajni i kazneni sudovi, koji prema njoj provode blagu politiku primarnih počinitelja nasilja nad ženama.