ENTOMOLOG David Wagner je kao dječak 60-ih godina prošlog stoljeća često trčkarao po obiteljskoj farmi u Missouriju, lovio treptave krijesnice, stavljao ih u staklenu teglu, potom zatvorio poklopac i noću je odložio pokraj kreveta. No danas, poput mnogih kukaca u svijetu, krijesnice nestaju u, kako znanstvenici kažu, globalnoj apokalipsi insekata.

Dok razne ljudske aktivnosti ubrzano transformiraju planet, globalna populacija insekata opada stopom bez presedana do 2 posto godišnje. Zbog krčenja šuma, upotrebe pesticida, umjetnog svjetlosnog onečišćenja i klimatskih promjena ova sitna stvorenja bore se za preživljavanje zajedno s usjevima, cvijećem i ostalim životinjama čija egzistencija ovisi o njima.

"Insekti su hrana koja je potrebna svim pticama i ribama. Oni su poveznica koja spaja sve slatkovodne i kopnene ekosustave na našem planetu", kaže Wagner, koji danas radi kao entomolog na Sveučilištu Connecticut. 

Stablo života

Insekte nalazimo gotovo posvuda - pužu kroz krošnje prašume, ukopavaju se u tlo, žive u slatkovodnim jezerima i, naravno, lete zrakom. Na biološkom "stablu života", koje klasificira organizme da bi opisalo njihov međusobni evolucijski i genetski odnos, kukci spadaju među člankonošce, jedan od 40 ogranaka životinjskog carstva.

Kada je posrijedi raznolikost, kukci su bez premca jer čine dvije trećine od više od 1.5 milijuna dokumentiranih životinjskih vrsta na svijetu uz dodatne milijune kukaca koji vjerojatno još nisu otkriveni, kažu znanstvenici.

Za usporedbu, na svijetu ima otprilike 73.000 kralježnjaka ili životinja, od ljudi preko ptica do riba i oni predstavljaju manje od 5 posto poznatoga životinjskog carstva, podaci su Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN).

Njihova važnost za okoliš je golema. Kukci su ključni u hranidbenom lancu jer se njima hrane ptice, gmazovi i sisavci, poput šišmiša. Za neke su životinje kukci jednostavno poslastica. Orangutani biljojedi uživaju u konzumiranju termita.

I ljudi hranom smatraju oko 2000 vrsta insekata, no insekti su puno više od hrane. O njima ovise i poljoprivrednici jer im oprašuju usjeve i kovitlaju tlo da bi ga održali zdravim i plodnim. Kukci globalno oprašuju više od 75 posto usjeva, a njihov 'posao' vrijedan je oko 577 milijardi dolara godišnje, podaci su Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES).

Časopis BioScience je objavio podatak po kojemu u Sjedinjenim Državama kukci obavljaju posao koji je 2006. procijenjen na 57 milijardi dolara godišnje. Samo kukci balegari za stočarsku industriju SAD-a obavljaju posao vrijedan oko 380 milijuna dolara godišnje. Istraživanje je pokazalo da razgrađuju gnojivo i 'prekopavaju' tlo na pašnjacima.

Manje kukaca "znači manje hrane, jer pada prinos svih usjeva", kaže ekolog Dave Goulson sa Sveučilišta u Sussexu. 

Dodaje da oprašivanje oko 80 posto divljih biljaka u prirodi ovisi o kukcima. "Ako se broj insekata nastavi smanjivati, posljedice za ekosustave općenito i za ljude mogle bi biti katastrofalne", kaže Goulson.

Smanjenje broja kukaca

U zadnjih 150 godina svijet je izgubio između 5 i 10 posto svih vrsta insekata ili između 250.000 i 500.000 vrsta, podaci su studije iz veljače 2020., objavljene u časopisu Biological Conservation.

U tropima je ponekad "iznimno teško identificirati insekte, jer je ondje puno više vrsta nego što smo mi navikli", kaže evolucijski ekolog Daniel Janzen, profesor sa Sveučilišta u Pennsylvaniji. "Više je vrsta unutar 100 kilometara od mojega prebivališta u nacionalnom parku na sjeverozapadu Kostarike nego u cijeloj Europi."

Dodaje da je "teže otkriti problem ako ne znate točno što imate vani".

Po analizi iz travnja 2020. objavljenoj u časopisu Science, naš planet svako desetljeće gubi oko 9 posto svoje populacije insekata koji žive na kopnu. Drugi rad iz siječnja 2021. pokušao je dati jasniju sliku stanja, objedinivši podatke iz više od 80 studija o kukcima. Otkriveno je da je godišnje manje za jedan do dva posto insekata. Usporedbe radi, ljudska populacija godišnje raste za nešto manje od jedan posto.

"Čak i ako uzmete najnižu granicu od 1 posto godišnje, nakon samo 40 godina s planeta nestaje više od jedne trećine vrsta i jedne trećine jedinki, što znači da je izgubljena trećina cijelog stabla života", kazao je Wagner, koji je vodio metastudiju iz 2021., objavljenu u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

No stvarnost je vjerojatno i gora. Wagnerov tim nudi, kako je kazao, "nevjerojatno konzervativnu" procjenu gubitka, istaknuvši da se brojne studije o kukcima provode u zaštićenim područjima kao što su prirodni rezervati.

Napuštena poljoprivredna zemljišta ili gradovi vjerojatno bi otkrili puno manji broj insekata.

Svijet prepun opasnosti 

Nestanak insekata ne može se pripisati nijednom pojedinačnom uzroku. Stanovništvo se suočava s više istodobnih prijetnji - od gubitka staništa i industrijskog načina uzgoja do klimatskih promjena. Preopterećenje dušikom iz kanalizacije i umjetna gnojiva močvare su pretvorili u 'mrtve zone', noćno nebo preplavljuje umjetno svjetlo, a rast urbanih sredina karakterizira sve više betoniziranih područja.

"Donedavno je gubitak plodne zemlje bio najveći pojedinačni pokretač" smanjenja broja kukaca, kaže Wagner. “No klimatske promjene postaju daleko ozbiljnija i zlokobnija prijetnja jer se isušuju dijelovi planeta koji su ranije bili konstantno vlažni. A to je apsolutno katastrofalno za mnoge insekte.”

Kukcima šteti i uvoz stranih biljaka, koje počinju dominirati novim okolišem. 

Pobjednici i gubitnici

Premda je situacija za kukce općenito prilično loša, nekim vrstama insekata uspijeva prilagodba i preživljavanje. "Općenito se uspijevaju održati insekti štetočine jer se oni brže razmnožavaju i pogoduju im uvjeti u kojima 'vladaju' ljudi, kao i sav otpad koji ljudska vrsta proizvodi jer u njega polažu jaja", rekao je Goulson.

Klimatske promjene pravi su poticaj za razvoj nekih štetnih vrsta insekata. Sve više temperature potiču razmnožavanje potkornjaka planinskog bora. Ta je vrsta u dvadeset godina uspjela desetkovati otprilike 260.000 četvornih kilometara sjevernoameričkih šuma.

A s toplijim i vlažnijim vremenom, očekuje se da će se dvije vrste komaraca - Aedes aegypti i Aedes albopictus - koji šire bolesti, proširiti u Aziji, Sjevernoj Americi i u Europi, dovodeći do 2080. godine dodatne 2.3 milijarde ljudi u opasnost od zaraze denga groznicom, podaci su iz studije objavljene u lipnju 2019. u časopisu Nature Microbiology.

"Za sobom ostavljamo ogoljelo, ružno stablo života"

No s nestankom kukaca nestaju i grabežljivci, životinje koje se njima hrane. U Sjevernoj Americi gotovo sve ptice pjevice svoje mlade hrane kukcima.

Od 1970. broj ptica u Sjedinjenim Državama i Kanadi pao je za 29 posto, što je 2.9 milijardi, a znanstvenici vjeruju da je to povezano s manjim brojem insekata u svijetu. Neka istraživanja upućuju na to da sve veća upotreba insekticida utječe na smanjenje broja lastavica.

Wagner zaključuje da "priroda jednostavno nestaje vrlo sporo. S nestankom kukaca “nestaju grane i grančice stabla života. Postupno ga uništavamo, a za sobom ostavljamo ogoljelo i ružno stablo."