U POSLJEDNJIH nekoliko tjedana rat u Ukrajini, koji traje dulje od dvije i pol godine, drastično je eskalirao. Rusi, naime, nezaustavljivo nadiru na istoku prema ključnom gradu Pokrovsku, a u isto vrijeme su pokrenuli veliku protuofenzivu uz pomoć sjevernokorejskih vojnika u vlastitoj regiji Kursk, u koju su ukrajinske elitne brigade upale početkom kolovoza.

Na predsjedničkim izborima u Americi pobijedio je Donald Trump, koji je u kampanji obećao okončati rat u Ukrajini u roku od 24 sata, iako nije objasnio kako, ali ranije se protivio daljnjoj američkoj pomoći Ukrajini. Još uvijek aktualni američki predsjednik Joe Biden dao je Ukrajini je dao dugo traženu dozvolu za udare američkim dalekometnim raketama tipa ATACMS na mete u Rusiji, na što je pak reagirao ruski predsjednik Vladimir Putin.

On je potpisao modificiranu rusku nuklearnu doktrinu koja Kremlju olakšava korištenje nuklearnog oružja te je po prvi put naredio ispaljivanje interkontinentalne balističke rakete tipa Orešnik na metu u Ukrajini.

Pariz i London vode povjerljive rasprave o slanju vojnika u Ukrajinu

Nova faza eskalacije je, piše danas utjecajni francuski list Le Monde, iznova aktivirala rasprave koje vode Pariz i London o slanju zapadnih vojnika i privatnih obrambenih tvrtki na ukrajinski teritorij. List je tu informaciju objavio pozivajući se na više neovisnih izvora. 

Rasprave su, navodi Le Monde, osjetljive prirode i uglavnom povjerljive, ali su doista ponovo pokrenute i to prvenstveno zbog mogućnosti da Sjedinjene Države s ulaskom Donalda Trumpa u Bijelu kuću 20. siječnja sljedeće godine odustanu od podrške Kijevu.

Mogućnost slanja zapadnih vojnika prvi spomenuo Macron

Rasprava o slanju vojnika u Ukrajinu, koju je uz veliku pompu pokrenuo francuski predsjednik Emmanuel Macron tijekom sastanka saveznika Kijeva u Parizu u veljači, izazvala je snažno protivljenje pojedinih europskih zemalja, predvođenih Njemačkom.

Međutim, taj scenarij nije u potpunosti pokopan. Kako navodi Le Monde, rasprave su oživljene tijekom nedavnog posjeta britanskog premijera Keira Starmera Francuskoj 11. studenog.

"U tijeku su razgovori između Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske o obrambenoj suradnji, posebno s ciljem stvaranja jezgre saveznika u Europi, usmjerenih na Ukrajinu i širu europsku sigurnost", rekao je britanski vojni izvor za Le Monde.

Francuski šef diplomacije: Nema crvenih linija u Ukrajini

Te informacije su u skladu s nedavnim izjavama francuskog ministra vanjskih poslova Jeana-Noela Barrota, koji je tijekom nedavnog posjeta Londonu dao intervju za BBC.

Tom prilikom je rekao da zapadni saveznici "ne bi trebali postavljati crvene linije" kada je riječ o pružanju vojne podrške Ukrajini. Rekao je to samo par dana nakon što je američki predsjednik Joe Biden odobrio Ukrajini korištenje američkih projektila dugog dometa za napade na ciljeve unutar Rusije.

>> Francuski ministar o slanju vojnika u Ukrajinu: Ništa nije isključeno

Podsjetimo, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola također pozvala njemačkog kancelara Olafa Scholza da Ukrajini pošalje rakete dugog dometa Taurus. Scholz je, međutim, više puta odbacio tu mogućnost, strahujući da bi Njemačka mogla biti uvučena u rat s Rusijom.

"Ne isključujemo nijednu opciju"

"Francuska će podržavati Ukrajinu intenzivno i onoliko dugo koliko bude potrebno. Zašto? Zato što je naša sigurnost u pitanju. Svaki put kad ruska vojska napreduje za jedan četvorni kilometar, prijetnja dolazi jedan četvorni kilometar bliže Europi", izjavio je Barrot.

Naglasio je da bi Ukrajina mogla koristiti francuske projektile dugog dometa "u logici samoobrane" za napade na ciljeve unutar Rusije, ali nije precizirao je li Kijev već koristio francusko oružje. Tijekom intervjua Barrot je također nagovijestio mogućnost da Francuska u budućnosti pozove Ukrajinu da se pridruži NATO-u. 

Na pitanje BBC-ja bi li slanje francuskih snaga predstavljalo tzv. crvenu liniju, Barrot je odgovorio da Francuska "ne isključuje nijednu opciju".