LJETO je i službeno došlo.

Ljetne temperature su krenule, ali uskoro bi mogle znatno pasti 

Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda poručuju da su, prema podacima s glavnih meteoroloških postaja, do sada (do prije par dana op.a.) u lipnju prevladavale normalne do kišne prilike, no na pojedinim postajama je bilo vrlo kišno poput Bilogore, Križevaca, Ogulina i Splita te ekstremno kišno na području Pazina i Puntijarke.

Kažu kako je pritom temperatura zraka uglavnom bila oko prosječne, no zbog velike je količine vlage u zraku bilo i sparno.

“Uzrok je takvim vremenskim prilikama zadržavanje veće količine vlažnog i nestabilnog te ne odviše toplog zraka iznad našeg dijela Europe. Dodajemo da se prosječna lipanjska temperatura zraka na području kontinentalne Hrvatske i sjevernog Jadrana kreće od 18.8 °C do 22.5 °C, u gorskoj Hrvatskoj od 10.5 °C (u najvišem gorju) do 18.3 °C, a na području srednjeg i južnog Jadrana od 20.2 °C do 23.4 °C”, poručuju iz DHMZ-a.

Ističu i da srednje dnevne temperature zraka su do sada bile u granicama normale, a svakako treba pričekati kraj lipnja za konačnu klimatološku ocjenu mjeseca.

Iako je ljeto, popraćeno visokim temperaturama, službeno stiglo, iz Zavoda napominju da bi već krajem lipnja mogle pasti temperature, a vrijeme biti promjenjivije.

“S postupnim jačanjem utjecaja ogranka anticiklone te uz dotok sve toplijeg zraka po visini početkom posljednjih deset dana lipnja očekuje se stabilnije i vruće, pravo ljetno vrijeme. No, prema kraju mjeseca ponovno raste vjerojatnost za promjenljivije vrijeme uz malo nižu temperaturu, ponajprije u unutrašnjosti”, poručuju iz DHMZ-a. 

Promjenjivo ljeto - srpanj kišovitiji, kolovoz natprosječno topao 

Prema dostupnim izračunima sezonske prognoze Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF), a i prema službenoj dugoročnoj prognozi DHMZ-a za ljeto, srpanj i kolovoz bi mogli biti topliji od prosjeka.

“Što se tiče oborine, u srpnju je povećana vjerojatnost za količinu kiše oko prosječne pa i veću od prosječne u nekim dijelovima Hrvatske. U kolovozu, pak, postoji signal za manje kiše od višegodišnjeg klimatološkog srednjaka. Nastavak iznadprosječne topline prognozira se uz umjerenu vjerojatnost i za rujan, pri čemu je u rujnu prema prognozi moguće manje kiše od prosjeka”, kažu iz DHMZ-a.

I ovo bi ljeto moglo biti sušno. Problema bi opet moglo biti u Istri

Velike suše prošlo su ljeto poharale Europu, a nisu zaobišle ni Hrvatsku. S njima je došla i redukcija vode, posebice u Istri gdje su na snazi bile rigorozne mjere redukcije vode.

Ove godine, barem što se tiče europskog tla, situacija neće biti ništa povoljnija. Naime, na više od četvrtine kontinenta u travnju je bila suša, a mnoge se zemlje spremaju za ponavljanje - ili još gore od toga - prošlogodišnjeg gotovo potpuno sušnog ljeta.

Studija sa Sveučilišta u Grazu koja je koristila satelitske podatke potvrdila je početkom ove godine da Europa pati od teške suše te da rastuće temperature otežavaju oporavak od ovog stanja ostavljajući kontinent u opasnom ciklusu u kojem opskrba vodom postaje sve nesigurnija.

Uz to, u studiji se napominje da su najugroženija područja, ona kojima prijeti najveća suša, zapadna, središnja i istočna Europa, dok je u Hrvatskoj problematično područje Istre.

>> U Istri krenulo zbrajanje šteta od suše, moguće i proglašenje prirodne nepogode

A Istrijani jako dobro znaju kakve probleme donosi suša, posebice nakon onih prošlogodišnjih kada su Istrom harali požari, a stanovnici su u jeku sezone, povećanih turističkih posjeta i visokih temperatura, morali štedjeti vodu.