LITVA, Hrvatska i Austrija zemlje su članice eurozone s najvećim udjelom online plaćanja u svakodnevnim plaćanjima potrošača, pokazuje najnovije istraživanje Europske središnje banke (ECB) o platnim navikama potrošača u europodručju u 2024., koje je objavila Hrvatska narodna banka.

Prema rezultatima tog istraživanja, udio online plaćanja u svakodnevnim plaćanjima potrošača bio je najveći u Litvi (29 posto) te u Hrvatskoj i Austriji (po 28 posto). Što se tiče vrijednosti plaćanja, najveći udio online plaćanja u svakodnevnim plaćanjima po vrijednosti zabilježen je u Estoniji (50 posto) i Hrvatskoj (47 posto).

Povećanje internetskih plaćanja

Što se tiče broja plaćanja, gotovina se u eurozoni upotrebljava na prodajnim mjestima u 52 posto transakcija, što je smanjenje u odnosu na 59 posto u 2022. U smislu vrijednosti, kartice su najdominantniji platni instrument (s udjelom od 45 posto, što je smanjenje sa 46 posto u 2022.), nakon kojih slijede gotovina (39 posto, smanjenje sa 42 posto) i mobilne aplikacije (7 posto, povećanje sa 4 posto).

Rastu udjela digitalnih plaćanja pridonosi povećanje internetskih plaćanja, na koja se odnosi 21 posto svakodnevnih plaćanja potrošača prema broju i 36 posto prema vrijednosti, što je povećanje sa 17 posto u broju i 28 posto u smislu vrijednosti u 2022. Kartice su najčešće birani instrument za internetska plaćanja, na koje se odnosi 48 posto transakcija, a slijede ih druga elektronička sredstva plaćanja, kao što su platne lisnice i mobilne aplikacije koje su činile 29 posto transakcija, podaci su ECB-a.

Među onima koji su prijavili tehničke poteškoće prilikom online plaćanja, najčešći problem se odnosio na komplikacije prilikom unosa podataka o plaćanju, što je primijetilo prosječno 7 posto ispitanika u cijelom europodručju. Više ispitanika prijavilo je tehničke poteškoće prilikom unosa podataka o plaćanju u Hrvatskoj (10 posto), Španjolskoj, Italiji i Sloveniji (svi po 9 posto).

"Razvoj digitalnog eura"

Iskazane preferencije potrošača eurozone u plaćanju nisu se promijenile, konsttira se u objavi ECB-s. U 2024., jednako kao i u 2022., 55 posto potrošača u trgovinama radije plaća karticama i drugim negotovinskim sredstvima, 22 postosklonije je plaćanju gotovinom, a 23 posto nema jasne preferencije. Velika većina potrošača (87 posto) zadovoljna je pristupom gotovini smatrajući da je podizanje gotovine na bankomatima ili u banci vrlo ili prilično jednostavno, iako je zadovoljstvo neznatno smanjeno (u odnosu na 89 posto u 2022.).

"Posvećeni smo osiguranju sigurnih, učinkovitih i uključivih mogućnosti plaćanja. Podupiranjem i gotovine i razvoja digitalnog eura želimo građanima jamčiti da uvijek mogu odabrati plaćati javnim novcem, sada i ubuduće", poručio je član bančina Izvršnog odbora Piero Cipollone, potvrdivši ECB‑ovu opredijeljenost za zaštitu slobode potrošača da plaćaju po svojem odabiru.