Brazilski desničarski portal Antagonista javlja da Bolsonaro večeras neće nazvati novoizabranog predsjednika Lulu, ali i da ne namjerava dovoditi u pitanje rezultat izbora, citirajući Bolsonarove predstavnike.

Lula je rekao da će se boriti protiv deforestacije Amazone. "Brazil i planeta trebaju Amazonu živu i koja diše. Stablo koje još stoji vrijedi više od tone drva posječenog na crno."

Čeka se obraćanje novoizabranog predsjednika Brazila.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron čestitao je Luisu Inaciu Luli da Silvi na pobjedi na predsjedničkim izborima u Brazilu.

U objavi na twitteru Macron je napisao kako će "obnoviti veze prijateljstva između svojih zemalja".

Američki predsjednik Joe Biden upravo je objavio izjavu u kojoj je čestitao Luli "nakon slobodnih, poštenih i vjerodostojnih izbora".

"Radujem se što ćemo zajedno raditi na nastavku suradnje između naše dvije zemlje u mjesecima i godinama koje dolaze", rekao je.

Novoizabranom brazilskom predsjedniku Luli među prvima je čestitao meksički predsjednik Andrés Manuel. On je na Twitteru napisao: "Bit će jednakosti i humanizma".

Čestitka je stigla i od portugalskog predsjednika Antónia Coste koji mu je čestitao telefonski, kako je rekao u tvitu. "Veselim se našoj zajedničkoj suradnji u nadolazećim godinama s velikim entuzijazmom, u korist Portugala i Brazila, ali i u globalnu korist", dodao je.

Novi izabrani brazilski predsjednik tvitao je nakon što je potvrđeno da je pobijedio desničara Jaira Bolsonara na izborima.

"Demokracija", kratko je napisao na Twitteru.

Guardianov dugogodišnji brazilski dopisnik Andrew Downie objavio je da je Lula vjerojatno novi brazilski predsjednik. Ako se ispostavi tako, Jair Bolsonare će postati prvi predsjednik od devedesetih koji nije uspio ostvariti drugi uzastopni mandat. Prije njega to je svima pošlo za rukom. 

Fernando Henrique Cardoso 1998., sam Lula 2006. i Dilma Rousseff 2014. osvojili su drugi četverogodišnji mandat. Bolsonaro je prvi predsjednik koji je izglasan s vlasti.

Prebrojano je nešto manje od 98 posto glasova, a Lula zasad i dalje drži vrlo tijesno vodstvo s 50,74% glasova. Bolsonaro ima 49,26%.

Najveće brazilske novine Folha objavile su da predviđaju pobjedu Lule.

Prebrojano je 67.8% glasova, a Lula i Bolsonaro su potpuno izjednačeni. 

Prebrojano je 50.9 posto glasova, a Bolsonarova prednost sve je manja. Bolsonaro je trenutno na 50.3 posto, a Lula na 49.7. 

Prebrojano je 45.3% glasova, a Bolsonarova prednost se polako topi. Trenutno je razlika između Lule i Bolsonara 1 posto - Bolsonaro je na 50.5%, a Lula na 49.5%. 

Bolsonaro je bivši časnik brazilske vojske, koji je više puta hvalio vojnu diktaturu koja je Brazilom vladala od 1964. do 1985. godine, tijekom čega su mnogi protivnici režima bili mučeni i ubijani. Novi brazilski predsjednik ima samo jednu ključnu primjedbu na vladavinu vojne hunte - nisu dovoljno ubijali i mučili.

Tijekom svoje dugogodišnje političke karijere, unatoč kojoj se uspio glasačima prikazati kao autsajder koji nije dio korumpiranog brazilskog političkog establishmenta, Bolsonaro se isticao nizom šokantnim izjava. 

Primjerice, u intervju 1999. godine na pitanje što bi učinio da je predsjednik Brazila, Bolsonaro je odgovorio da bi “isti dan zatvorio Kongres i proveo državni udar”. U istoj televizijskoj emisiji je izjavio da “podržava mučenje jer mučenje djeluje” te da bi u Brazilu trebalo započeti građanski rat tijekom kojega treba ubiti 30 tisuća njegovih političkih protivnika kako bi se “završio posao koji vojska nije napravila”. Dodao je: “Ako će pritom umrijeti neki nevini ljudi, to je u redu, jer u ratu stradaju i nevini.”

Osim što glorificira vojnu diktaturu, mučenje i ubijanje političkih protivnika, Bolsonaro je poznat kao ženomrzac i homofob. Zastupnici iz druge stranke je poručio da je “toliko ružna da je ne bi silovao”, političke protivnice je nazivao “kurvama”, a tijekom godina ispalio je i niz homofobnih izjava poput onih da bi “udario dvojicu muškaraca koji se ljube na ulici” i da bi radije da mu “sin umre u prometnoj nesreći nego bude u vezi s muškarcem”.

Pored svega toga, Bolsonaro je i osvjedočeni rasist, koji je potomke tamnoputih robova koji su u Brazil dovedeni iz Afrike opisivao kao lijenčine, a protivi se i pravima brazilskih domorodaca. Kao jednog od svojih uzora spominjao je pokojnog čileanskog diktatora Augusta Pinocheta, naročito njegove ekonomske politike, ali je i njemu zamjerio što nije ubio više ljudi.

Predsjednik brazilskog Visokog izbornog suda (TSE) odlučio je da se uklone zaustavne rampe koje je postavila savezna prometna policija (PRF) a "usporavale su dolazak" na birališta za predsjedničke izbore, što je ljevica nazvala sramotnim.

>> Opširnije

Prije tri godine Luiz Inácio Lula da Silva čamio je u zatvorskoj ćeliji. Bivši brazilski predsjednik, koji je na čelu zemlje bio od 2003. do 2010., služio je dvanaestogodišnju kaznu zatvora zbog korupcije. Izgledalo je da mu je politička karijera gotova.

Međutim, pušten je iz zatvora 2019. nakon što je sud odlučio da je sudac koji je predsjedao njegovim suđenjem bio pristran i sada je samo na korak od jednog od najneočekivanijih političkih povrataka u recentnoj povijesti. 

Povratak na vlast Lula bi mogao zahvaliti ne samo svojoj borbenosti i populističkom šarmu, zbog čega ga je bivši američki predsjednik Barack Obama jednom nazvao „najpopularnijim predsjednikom na Zemlji”, nego i sve većoj zabrinutosti građana zbog širenja nejednakosti, što je dovelo do novog vala uspona ljevičara na vlast u Latinskoj Americi zadnjih godina.

No Lula je također uspješno iskoristio čežnju Brazilaca za prosperitetnijim danima svojeg predsjedništva, kada je zemlja, do tada 13., postala sedmo najveće gospodarstvo svijeta i kada su si, kako često ističe u predizbornoj kampanji, prosječni ljudi mogli priuštiti govedinu. „Imali smo nekoliko zaista dobrih godina”, rekao je Marcelo Franca, 62-godišnji pisac. „Ljudi su za time nostalgični”.

Ali gotovo se svi slažu da će Lula, ako pobijedi, teško ponoviti svoje ranije uspjehe jer se politička i gospodarska situacija dramatično promijenila. Brazilski rast u prva dva Lulina mandata poticala je rastuća globalna potražnja za robom kao što su soja i željezo, kao i otkriće najvećih rezervi nafte u povijesti zemlje.

Zemlja danas, kao i dobar dio ostatka svijeta, pokušava izvući se iz gospodarskog ponora nakon pandemije boreći se s dvoznamenkastom inflacijom i rastućim cijenama goriva. „Svijet je puno kompliciraniji”, rekao je Brian Winter, potpredsjednik za politiku pri Vijeću Amerika. „Nije niti izbliza jednako zabavno biti predsjednik sada kao tijekom 2000-ih”.

Ako Lula pobijedi, morat će voditi i zemlju koja nikada nije bila dublje podijeljena. Od njegova suđenja za korupciju i opoziva njegove nasljednice Dilme Rousseff, polarizacija je pustila dublje korijene. Ljevica okrivljuje desnicu da manipulira pravosuđem, a Bolsonarove pristaše ocrnjuju Lulu kao lopova koji planira ukrasti izbore.

Bolsonaro raspiruje te napetosti po uzoru na svojeg saveznika, bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, dovodeći u pitanje integritet brazilskog izbornog sustava. Bolsonaro je sugerirao da možda neće priznati izborne rezultate i da bi moglo biti nasilja. Rekao je da svoju budućnost vidi u tri opcije: „zatvor, smrt ili pobjedu”.

Kandidati u Brazilu koji završe prvi u prvom krugu izbora uglavnom pobijede i u drugom krugu. 

No, politolog Rodrigo Prando je rekao da je kampanja toliko netipična da se ne može isključiti mogućnost Bolsonarove pobjede.

Predsjednik je osigurao podršku guvernera triju najmnogoljudnijih saveznih pokrajina, a njegovi su politički saveznici ostvarili veoma dobre rezultate u utrkama za parlament.

"Politički gledano, Bolsonaro je snažniji nego što se mislilo. Matematički, Lula je u prednosti", rekao je Prando, profesor na sveučilištu u Sao Paulu.

Drugi krug izbora je tijesna utrka između predsjednika Jaira Bolsonara i njegovog zakletog političkog neprijatelja, bivšeg predsjednika Luiza Inacija Lule da Silve. Obojica kandidata su dobro poznate političke figure koje izazivaju podjele, strasti i odbojnost.

Izbori će odlučiti hoće li četvrta najveća demokracija u svijetu ostati na istom kursu krajnje desnih politika ili će na mjesto šefa države vratiti ljevičara i, u potonjem slučaju, hoće li Bolsonaro prihvatiti poraz.