ČELNICI Francuske i Poljske danas u Varšavi razgovaraju o Ukrajini, a glavna tema na stolu je mogućnost slanja europskih snaga u tu ratom razorenu zemlju kao sigurnosno jamstvo u slučaju mirovnog sporazuma s Rusijom, javlja Reuters.

Dok se Europa sprema za ulazak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, ključne europske sile žele pokazati izabranom američkom predsjedniku, koji će biti inauguriran 20. siječnja, da su voljne preuzeti svoj dio tereta za okončanje gotovo trogodišnjeg rata u Ukrajini.

Trump je u više navrata jasno dao do znanja da će se zalagati za trenutni prekid vatre i pregovore o okončanju sukoba. Također je u prošlosti oštro kritizirao europske saveznike koji nisu uspjeli uložiti najmanje 2% BDP-a u obranu, što je propisano pravilima NATO-a.

Poljski premijer Donald Tusk, čija zemlja čvrsto podržava susjednu Ukrajinu, danas ugošćava francuskog predsjednika Emmanuela Macrona na razgovorima u Varšavi.

"Ukrajina će biti na vrhu dnevnog reda kad se dvojica čelnika sastanu, a govorit će o tome kako se može osigurati da se odupre (ruskoj invaziji, op.a.) i bude u najboljoj poziciji za pregovore (s Rusijom)", rekao je francuski diplomatski izvor, a prenosi Reuters.

Ključna tema - slanje europskih snaga u Ukrajinu u slučaju mirovnog sporazuma

Ključno pitanje na dnevnom redu je ideja o slanju europskih snaga u Ukrajinu ako dođe do prekida vatre i mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije, rekla su dvojica diplomata.

To bi, prema istim izvorima, djelovalo kao neka vrsta pojačanog bilateralnog sigurnosnog jamstva, s obzirom na to da su male šanse da Ukrajina dobije članstvo u NATO-u ili čak pozivnicu u neposrednoj budućnosti, ali bi također pokazalo Trumpu spremnost Europe da se izravno angažira.

Francuska i Britanija već su prošlog mjeseca razgovarale o izgledima slanja europskih snaga u Ukrajinu, dok je sličnih razgovora bilo i između Ukrajine, baltičkih i skandinavskih zemalja, reklo je petero europskih diplomata.

Nema konsenzusa

"Ne postoji konsenzus među europskim zemljama, pa bi ideja bila stvoriti koaliciju od 5-8 europskih zemalja koje ne ovise o NATO-u, već o bilateralnim sporazumima s Ukrajinom i vrlo su odlučne u djelovanju", rekao je izvor upoznat s idejom.

Još nema konkretnih prijedloga, a diplomati su rekli da Poljska u ovoj fazi nije među onima za koje se smatra da su spremni poslati svoje vojnike. Macron je prvi put predložio tu ideju u veljači, ali ju je Njemačka odbila. Tada su izneseni planovi za slanje neborbenih postrojbi za obuku, operacije razminiranja ili čak kontrolu granica, ali oni se nikad nisu ostvarili.

"Imamo li drugog izbora?"

Jedna kratkoročna opcija je revizija te ideje, rekla su dvojica diplomata. "Imamo li drugog izbora? Mislim da ne postoji vjerojatan scenarij u kojem nema aktivnog europskog sudjelovanja u provedbi sigurnosnih jamstava i sekuritizacije Europe u cjelini", rekao je visoki europski dužnosnik o mogućnosti slanja trupe.

Kad rat završi, Europa će i dalje bio suočena s prijetnjom Rusije, "tako da ćemo morati preuzeti dio vojnog tereta" za osiguranje Ukrajine, dodao je dužnosnik.

Ministri financija i vanjskih poslova Francuske, Njemačke i Poljske također će se sastati danas u Varšavi i Berlinu, samo nekoliko tjedana prije nego što Poljska od Mađarske preuzme predsjedanje Europskom unijom.

Otpor zajedničkom financiranju obrane

U razgovorima u Poljskoj i Berlinu razmotrit će se kako ojačati financijsku i vojnu potporu Ukrajini u neposrednoj budućnosti i kako Europa može potaknuti financiranje obrane, uključujući kroz zajednički dug. Izvor iz poljske vlade rekao je da se Varšava već zalagala za povećanje zajedničkog financiranja obrane od europskih saveznika, ali je naišla na otpor.

"Od Trumpovog izbora svi naši prijatelji su shvatili da smo u pravu jer je Trump došao i oni moraju pojačati podršku", dodao je izvor.