IZBORI za europski parlament odnijeli su prvu žrtvu - francuski parlament. Suočen s porazom u kojem je protuimigrantska i protueuropska stranka Rassemblement national (Nacionalno okupljanje, op. a.), predvođena Marine Le Pen i Jordan Bardellom, osvojila 31.4% glasova (30 zastupnika), a njegova liberalna koalicija tek 14.6% (13 zastupnika), predsjednik Emmanuel Macron raspustio je parlament. I time šokirao ostatak Europe, prije svega sve gubitnike kojima tako nešto (za sada) ne pada na pamet.

Jako riskantan potez

Suočen s mogućnošću da će se vodstvo desnice samo još više povećavati, Macron se odlučio na vrlo riskantan potez te prvi krug parlamentarnih izbora sazvao već za 30. lipnja (drugi krug će biti 7. srpnja). Macronov je plan vrlo jednostavan - iskoristiti šok koji je nadmoćna pobjeda Rassemblement nationala izazvala među većinom Francuza i izvanrednim izborima pokušati preokrenuti trend.

Pritom je, naravno, Macron raspustio parlament, ali nije podnio ostavku. No mnogi francuski analitičari upravo njega navode kao glavnog krivca za poraz. Za razliku od naše mizerne izlaznosti, u Francuskoj je bila čak 51.5% te se može reći da su izbori bili svojevrsni referendum protiv vladavine Macrona.

Kakav je Macronov plan?

Macron računa da će, ako njegova stranka Renesansa ostvari slab rezultat, ipak uspjeti skupiti dovoljnu podršku za formiranje nove većine. Pa čak i ako bi ona bila velika koalicija formirana od liberala, desnog i lijevog centra - onako kako je to nekad radila Angela Merkel.

Bila bi to zaista velika koalicija svih i svakog, no vjerojatno bi nekako dogurala do kraja njegovog mandata (predsjednički izbori trebali bi se održati 11. i 25. travnja 2027.). Macronu je ovo drugi pa time i zadnji predsjednički mandat.

Zašto Scholz nije raspisao izvanredne izbore?

Pitanje je zašto je predsjednik Macron raspisao izvanredne izbore zbog poraza od desnice, a recimo njemački kancelar Olaf Scholz nije, a nema ni naznaka da bi mogao. Iako je njegova socijalističko-zeleno-liberalna koalicija prošla još gore nego Macronovi liberali.

Ovo je najgori poraz Sozialdemokratische Partei Deutschlands (SPD) ne otkad se odražavaju izbori za europski parlament već od nastanka Bundesrepublik Deutschland 1949. godine.

Na prvim izborima održanim 14. kolovoza 1949. SPD je bio na drugom mjestu, tek dva posto slabiji od demokršćana Christlich Demokratische Union Deutschlands (CDU). I tako će biti na svim idućim izborima. Jedino s razlikom da je nekad pobijedio SPD, a nekad CDU.

Kraj vlasti dviju stranaka

Sad je tome došao kraj. Sada je na drugom mjestu, odmah iza CDU, krajnje desna Alternativa für Deutschland (AfD). Kako joj ime kaže, Alternativa za Njemačku se zalaže za krajnje alternativna rješenja. Uključujući i protjerivanje stranaca - Rückwanderung, to jest Remigration. Ovaj drugi termin AfD koristi kao bi ga mogli shvatiti i svi oni imigranti koji nisu naučili njemački.

Pri izlaznosti od čak 64.78%, CDU je uspio osvojiti 30% (29 zastupnika). Drugi je AfD s 15.9% (15 zastupnika), a SPD tek treći s 13.9% (14 zastupnika). Scholzovi koalicijski partneri prošli su još gore.

Zeleni su osvojili 11.9% (12 zastupnika), a liberali 5.2% (5 zastupnika). Pritom se mora reći da njemački izbori za EU ne poznaju izborni prag. Zbog toga su neke stranke dobile jednog zastupnika i s osvojenih tek 0.6% glasova.

Povijesni uspjeh krajnje desnice

U svakom slučaju AfD je ostvario do sada nezabilježen uspjeh, a CDU nikad gori neuspjeh. I dok predsjednik Macron raspisuje prijevremene parlamentarne izbore, kancelar Scholz je to odbio napraviti.

Kako ne bi bilo nikakvih sumnji, glasnogovornik vlade Steffen Hebestreit u Berlinu danas je izjavio: "Redoviti izborni datum je na jesen iduće godine i planiramo da tako i bude. Nikada, niti sekundu, nije se pomišljalo da bi se sada u Njemačkoj moglo sazvati nove izbore."

Razlog je poprilično jasan. Kao predsjednik, Macron nakon raspuštanja parlamenta ostaje na dužnosti. Kancelar Scholz može samo dati ostavku i raspustiti vladu. Teoretski bi njemački parlament mogao izglasati novu vladu, no vjerojatnije je da bi se ipak raspustio.

Nastavlja se Scholzova agonija

S obzirom na rezultate EU izbora, jasno je da bi Scholz, svi njegovi ministri, ali i dobra većina socijaldemokratskih, zelenih i liberalnih zastupnika ostali bez posla. Zato će Scholz nastaviti razvlačiti svoju sve manje popularnu vladavinu sve do parlamentarnih izbora naredne godine.

I u tome će najvjerojatnije i uspjeti jer ni koalicijski partneri nemaju nikakve iluzije kako bi završili na prijevremenim izborima. Kvota zelenih zastupnika u Bundestag značajno bi se smanjila, a Freie Demokratische Partei (liberali) vjerojatno ne bi ni ušao.

Nisu vladajući prošli jako loše samo u Francuskoj i Njemačkoj. U Španjolskoj vladajuće lijevi Partido Socialista Obrero Español izgubio je od opozicijskih desničara Partido Popular. Međutim, razlika je samo četiri posto pa to baš i nije neki poraz.

I vladajući u Sloveniji prošli jako loše

Puno bliže nama, u susjednoj su nam Sloveniji vladajući prošli jako loše. Opozicijska Slovenska demokratska stranka Janeza Janše dobila je 8.5% više glasova od vladajuće liberalne Gibanje Svoboda premijera Roberta Goloba. Janša je dobio 30.7% i 4 od 9 zastupnika. Golob je osvojio 22.2% i tek dva zastupnika.

Po Goloba je i krajnje neugodno da ni njegovi koalicijski partneri nisu prošli dobro. Socialni demokrati su dobili 7.7% i jednog zastupnika, dok je Stranka Levica dobila samo 4.8% i niti jednog zastupnika. Pritom treba reći i da izlaznost baš nije bila neka - tek 41.36%.

Posljedično i sasvim očekivano Janša je u izbornoj noći pozvao Goloba da podnese ostavku i raspiše prijevremene izbore. Sasvim očekivano Golob to nije napravio.

Sa slovenskim medijima koji se više bave rezultatima EU izbora u drugim državama nego kod kuće (jedna od udarnih vijesti je i odlazak Peđe Grbina s čelnog mjesta SDP-a), teško da će Janša moći izvršiti dovoljno veliki pritisak da natjera Goloba na ostavku. Tim prije jer se premijer Golob, zajedno s koalicijskim partnerima, nalazi u skoro pa identičnoj poziciji kao i kancelar Scholz.