MAĐARSKI premijer Viktor Orban jučer je iz drugog pokušaja uspio u mađarskom parlamentu progurati prijedlog zakona koji mu u izvanrednom stanju izazvanom epidemijom koronavirusa daje gotovo diktatorske ovlasti.

Zakon izglasan sa 137 glasova "za" i 53 "protiv" između ostaloga predviđa kaznu zatvora do pet godina za širenje lažnih vijesti o virusu ili mjerama vlade, a meta takvih optužbi redovito su rijetki neovisni mediji u Mađarskoj.

Orbanove diktatorske ovlasti

Orban i njegova vlada sada sami odlučuju o tome kada će biti ukinuto proglašeno izvanredno stanje, koje mogu produžavati unedogled i tako zadržati svoje dodatno povećane ovlasti koje im sada omogućavaju da proglašavaju uredbe sa zakonskom snagom bez ikakve značajne kontrole parlamenta.

>> Pandemija se u našem susjedstvu pretvara u diktaturu. To se ne smije dogoditi kod nas

Predlagatelj zakona je službeno bila ministrica pravosuđa Judit Varga, koja je na kritike o tome da ovaj zakon ukida demokraciju u Mađarskoj, odgovorila da se Orbanovi kritičari bore "protiv izmišljenih neprijatelja i nemaju veze sa stvarnošću". 

Orbanova stranka ima dvotrećinsku većinu u mađarskom parlamentu

Vladin glasnogovornik Zoltan Kovacs ustvrdio je da je zakon ipak vremenski ograničen jer ga parlament može opozvati kao uostalom i pandemija jer "će ona, nadajmo se, jednog dana završiti". No teško je povjerovati da će parlament, u kojemu Orbanova stranka Fidesz ima već dvotrećinsku većinu, samo tako oduzeti ovlasti koje je dao premijeru i stranačkom šefu velike većine zastupnika.

Kritičari mađarskog premijera u zemlji i inozemstvu reagirali su burno na najnovije povećanje Orbanovih ovlasti koje mu daje diktatorske moći i ostavlja ga bez parlamentarnog nadzora. 

Mađarska je zapravo samo jedan od više primjera kako autoritarni lideri koriste pandemiju koronavirusa kako bi osigurali još veće ovlasti i podrivali demokraciju i ljudska prava, a slične tendencije se mogu vidjeti i u Hrvatskoj.

Žestoka kritika ustavnog suca Andreja Abramovića

Na to je u eksplozivnom tekstu jučer upozorio i sudac Ustavnog suda Andrej Abramović, koji je ustvrdio kako odluke kojima se ograničavaju ljudska prava Nacionalni stožer civilne zaštite donosi protuzakonito i predstavljaju suspenziju demokracije, pa i ulazak u predvorje diktature. 

>> Ustavni sudac kritizirao način na koji se donose mjere: To je de facto diktatura

"Dana 23.03.2020. godine Stožer civilne zaštite RH donio je "Odluku o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u RH", prema kojoj se ograničava kretanje na hitne službe, opskrbu i dostavu, uvode propusnice etc. Sasvim je nedvojbeno da se tom odlukom ograničavaju ljudska prava. Prvi problem je da mjeru donosi Stožer civilne zaštite, ali u Zakonu o sustavu civilne zaštite takva mjera nije predviđena, niti je zakon dopunjen u tom smjeru ad hoc novelom od 18. ožujka 2020. godine. Da bi se mjerom mogla ograničavati ljudska ustavna prava, mjera ograničenja mora biti zakonom predviđena i mora ju odrediti nadležno tijelo. Ako nije predviđena, mora biti donesena u zakonodavnom postupku i u predviđenoj proceduri. Kao što je gore već rečeno, sam zakon nalaže da prije donošenja mjera reakcije najprije treba proglasiti stanje katastrofe, a što jasno diktira zakonsku proceduru. Ne može se na Stožer civilne zaštite novelom Zakona o sustavu civilne zaštite prenijeti ovlasti svih tijela iz svih zakona, jer to znači suspenziju demokracije, de facto diktaturu”, navodi Abramović u svojem članku.

Pitanje izvanrednog stanja

Abramović se u svom osvrtu pozabavio i pitanjem izvanrednog stanja. Kaže kako to nije ustavni termin, već pravno kolokvijalni za ono što regulira, a riječ je o članku 17. Ustava RH, koji govori o tome da se u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu ograničiti. U tom se članku navodi da o tome odlučuje sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika te da opseg ograničenja mora biti primjeren naravi pogibelji.

Konstatira kako vlada nije proglasila niti stanje prirodne nepogode niti stanje katastrofe, već je novelirala Zakon o sustavu civilne zaštite.

"Zašto vlada nije proglasila zakonom predviđeno stanje, već novelom uvela novo, hibridno, sadržajem isto, a imenom različito? Da li baš zbog toga da se ne aktivira automatski i jednoznačno čl. 17. Ustava (ratno stanje, stanje neposredne ugroženosti države i stanje velike prirodne nepogode, op.a.), već da se može dopustiti (i) tumačenje da smo - još uvijek - u okvirima čl. 16.?" pita se Abramović.

Abramović: Zastrašujuće je mišljenje da u slučaju izvanrednog stanja sabor više ne djeluje

"Zastrašujuće je sve raširenije mišljenje, koje se sve glasnije izriče, da u slučaju izvanrednog stanja Sabor više ne djeluje. Ta pogrešna pretpostavka, jer dovoljno je pročitati čl. 17. Ustava da bi se jasno znalo da Sabor ne djeluje samo ako to ne može činiti, dovodi i do pogrešnih zaključaka. Kriva perspektiva nudi krivi odgovor: ako zakonodavac više nije Sabor, onda će to morati biti netko drugi, moguće i tijelo koje u ime Vlade 'upravlja krizom'. Ali to je onda državni udar", piše Abramović.

U svakom slučaju, ovo je bila vjerojatno najoštrija kritika vladi Andreja Plenkovića i Nacionalnom stožeru civilne zaštite koja je došla iz ustavno-pravnih krugova, s time da Abramović nije jedini koji ima primjedbi na način na koji premijer i Stožer upravljaju aktualnom situacijom iz perspektive ustavnosti i prava građana.

Sporno priopćenje predsjednika Ustavnog suda Šeparovića

Znakovito je da se dan nakon objave Abramovićevog teksta oglasio Ustavni sud, odnosno njegov predsjednik Miroslav Šeparović koji ga je potpisao.

>> Ustavni sud oglasio se o spornoj mjeri zabrane kretanja

"Radi se o privatnim stavovima suca Abramovića na koje on ima pravo, ali iza kojih ne stoji Ustavni sud niti isti predstavljaju stavove Ustavnog suda", navodi se u priopćenju. Načelno, dodaju, sudac Ustavnog suda smije objavljivati stručne i znanstvene članke.

"Međutim, u konkretnom slučaju riječ je o stavovima koje je sudac Abramović zastupao u internoj  raspravi između sudaca Ustavnog suda o tome treba li Ustavni sud uputiti izvješće Hrvatskom saboru o pojavama neustavnosti  i nezakonitosti prema čl. 104. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu. Njegove stavove nije podržala velika većina sutkinja i sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske”, stoji u priopćenju, u kojem se dodaje da Ustavni sud “pažljivo prati sve mjere i radnje koje nadležna državna tijela poduzimaju za suzbijanje pandemije korona virusom”, ali ne vidi još razloga za postupanje.

Većina u Ustavnom sudu uopće nije željela raspravu o mjerama Nacionalnog stožera

No dio Šeparovićeva priopćenja koji se odnosi na internu raspravu sudaca Ustavnog suda u kontradikciji je s ranije objavljenim informacijama u medijima, koje Šeparović nije demantirao. Je li te rasprave uopće bilo?

Predsjednik sabora Gordan Jandroković je 25. ožujka medijima izjavio da će tražiti mišljenje Ustavnog suda o ograničenju sloboda građana, na što mu je Šeparović isti dan replicirao. 

"Ustavni sud ne daje pravna mišljenja nikome pa ni Hrvatskom saboru koji mora ocijeniti jesu li ispunjene pretpostavke za postupanje po čl. 17 Ustava. Načelno govoreći prema čl. 125 al. 5 Ustava ukoliko Ustavni sud uoči da postoji pojava neustavnosti i nezakonitosti o tome izvješćuje Hrvatski sabor", kazao je Šeparović.

Prema pisanju Novog lista prije nekoliko dana, troje ustavnih sudaca - Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec - pokušali su inicirati raspravu u Ustavnom sudu o tome treba li izraditi izvještaj o ustavnopravnim prijeporima koji su se zbog postupanja Nacionalnog stožera pojavili u javnosti. Ostalih deset sudaca je glasalo protiv ovog prijedloga i na Ustavnom sudu nije bilo “interne rasprave” među sucima, kako to danas u priopćenju tvrdi Šeparović. A nije je bilo jer je on i još devet sudaca nisu htjeli pokrenuti. Indexu je od izvora bliskih Ustavnog sudu to također potvrđeno.

Šeparović i još devet ustavnih sudaca ne bi se htjeli miješati u svoj posao

Drugim riječima, Šeparović i većina na Ustavnom sudu su zasad odlučili da se “ne bi šteli mešat” u vjerojatno najizazovnijoj situaciji za građanska prava od Domovinskog rata, čime je dan dodatni prostor Plenkoviću i njegovoj ekipi da donose ovakve ili onakve mjere, često bez glasanja u saboru.

Vrijedi podsjetiti da je jedan od prvih prijedloga premijera Plenkovića bio da sabor sam sebe razvlasti i vladi prepusti donošenje odluka sa zakonskom snagom, a nakon toga je uslijedila suluda ideja da se omogući praćenje mobitela svih građana RH.

Ne treba biti ustavno-pravni stručnjak da se zaključi kako je Hrvatska u izvanrednom stanju, odnosno u stanju koje opisuje član 17 Ustava, ali da izvanredno stanje nije proglašeno. Sve to zamućuje vodu i omogućava vladi, odnosno Nacionalnom stožeru, da postupaju mimo Ustava i da podrivaju hrvatsku demokraciju u kriznoj situaciji.

>> Plenković je preko koronavirusa htio doći do kraljevskih ovlasti. To je opasno

>> Vlada želi pratiti mobitele građana zbog epidemije. To je opasan udar na naša prava

Pritom treba napomenuti da bi se većina mjera za suzbijanje epidemije koje su na snazi mogle donijeti i u saboru, ali čini se da Plenković baš to želi izbjeći. On želi sam odlučivati u skladu sa svojom legendarnom izjavom “Ja mogu što hoću”. Demokratski političari takve izjave ne daju.

Upozorenje Ursule von der Leyen

Ako Plenković ne drži previše od Ustava RH, možda će mu više značiti riječi predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, njegove "drage Ursule" u vezi koje se u javnosti voli hvaliti da su maltene prijatelji. Ursula von der Leyen je danas komentirala situaciju u Mađarskoj riječima da "hitne mjere zbog koronavirusa moraju biti ograničene". Primjerice, pratiti mobitele svih građana RH sigurno nije primjer ograničene mjere.

Na kraju će možda potencijalna packa iz Bruxellesa više utjecati na Plenkovića nego upozorenja stručne javnosti da podriva demokraciju u našoj republici.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.