MINISTAR financija Zdravko Marić danas je na sjednici vlade govorio o utjecaju rata u Ukrajini na hrvatsku ekonomiju, odnosno na situaciju s Fortenovom (bivšim Agrokorom), i Sberbanci, koja je u ruskom vlasništvu.

"Sigurno da ovo iziskuje ne samo pomno praćenje i analizu nego i djelovanje kako bi se prevenirali i ublažili potencijalno negativni efekti koje agresija na Ukrajinu može imati izravno i neizravno na gospodarske i financijske tijekove u Hrvatskoj. U ovom trenutku procjena po pitanju BDP-a ili proračunskih implikacija je još uvijek preuranjena, međutim s hrvatskom javnošću ćemo dijeliti sve procjene koje imamo u datim okolnostima", rekao je Marić.

"U ovom trenutku aktualno je nekoliko tema. Jedna od njih je SWIFT, međunarodni sustav financijske komunikacije između banaka i drugih financijskih sustava, iz kojeg je u ovom trenutku zasad isključena samo ruska središnja banka, a u roku par sati bi taj broj ruskih banaka mogao biti proširen. Mi sudjelujemo u tim raspravama, Hrvatska će implementirati sve što bude dogovoreno", rekao je Marić.

"Fortenova je stabilna"

"Proteklih dana ima dosta pitanja i javnosti i medija po pitanju Fortenova Grupe, najveće hrvatske kompanije. Informacije koje su stizale iz same kompanije i javnih priopćenja govore da i što se tiče likvidnosti i što se tiče svakodnevnog normalnog funkcioniranja, kompanija je stabilna", rekao je ministar, nakon čega je govorio o Sberbanci.

"Vlada će pred europskih tijelima inzistirati da joj se da šansa za sanaciju Sberbanka Hrvatske, no dođe li i do likvidacije te banke u proračunu je dovoljno novca za isplatu osiguranih depozita njezinim klijentima", rekao je Marić.

"I alternativni scenarij za Sberbanku može biti aktualan"

"Inzistirat ćemo da se Hrvatskoj da šansa za mogućnost sanacije Sberbanka Hrvatske", rekao je Marić i podsjetio da je u Hrvatskoj uspješno provedeno sedam sanacija banaka, a zadnja je bila sanacija Jadranske banke.

Marić je ipak upozorio da je alternativni scenarij, "koji može također biti aktualan" - likvidacija, ali da tada dolazi do aktivacije sustava osiguranja depozita odnosno štednje.

Izvijestio je da je u Sberbanku Hrvatska do izbijanja kriza bilo gotovo 70 tisuća deponenata, od kojih je, kako je rekao, "velika većina u sustavu osiguranih štednih uloga", pri čemu je prag osiguranih depozita sto tisuća eura, a u iznimnim okolnostima 130 tisuća.

"Svi deponenti imaju svoje štedne uloge osigurane", rekao je Marić i rekao da je, dođe li do likvidacije, "Hrvatska agencija za osiguranje štednih uloga, odnosno proračun opće države, dovoljno jak i sposoban za isplatu kompletno osigurane štedne uloge u roku sedam do deset dana".

Ukupni iznos tih uloga je 3.82 milijarde kuna, rekao je Marić.

Kvaliteta bilance Sberbanka Hrvatska po njegovim riječima nije upitna, ali evidentno trpi pritisak, prije svega likvidnosni, zbog čega su Europska središnja banka i HNB reagirali te je proglašen dvodnevni moratorij nakon kojega će se odlučiti o sljedećem koraku, a do tada će hrvatski građani i poduzeća - klijenti Sberbanka Hrvatska - moći raspolagati s iznosom do 7280 kuna dnevno.