U MJESTU Kusonje pokraj Pakraca je obilježena 33. obljetnica tragične pogibije hrvatskih branitelja, a kako je istaknuo potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved u Kusonjama se dogodio jedan od najstrašnijih zločina u Domovinskom ratu.

 Obljetnica tragične pogibije hrvatskih branitelja obilježena je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Spomen obilježja u Rakovom potoku, Mimohodom istine sa spomen područja Rakov Potok prema kapelici Male gospe u Kusonjama te komemoracijom ispred kapelice. 

Na Malu Gospu 1991. godine, pobunjeni Srbi i pripadnici tzv. JNA u Kusonjama su, u zasjedi ubili 20 hrvatskih branitelja. Nakon duge i neravnopravne borbe, okruženi u kući na broju 55, a tek nakon što im je nestalo streljiva, predali su se ranjeni i preživjeli branitelji koji su potom mučki ubijeni i pokopani u masovnoj grobnici u Rakovom potoku kraj Kusonja.  Pet mjeseci kasnije, njihova su tijela ekshumirana te nakon bolne identifikacije, konačno i dostojno pokopana.

 Dvije godine kasnije, na istome mjestu, od podmetnute mine prilikom odavanja počasti svojim kolegama, život je izgubilo još troje branitelja.

Medved: Kusonje su pokazale karakter hrvatskih vojnika i policajaca

 "Ovaj tragični događaj pokazao je karakter hrvatskih vojnika i policajaca. Okruženi branitelji su poručili “nećemo ostaviti ranjene”. Branili su Domovinu Hrvatsku, ginuli za nju, ginuli su jedan za drugog. To je karakter hrvatskih branitelja i obrane u Domovinskom ratu", rekao je ministar Medved.

 Naglasio je kako su tzv. JNA i pobunjeni četnici u Kusonjama prvi put pokazali svoj pravi karakter. "Nakon završene bitke, mučki su ubili hrabre branitelje i bacili ih u jamu, u Rakov potok. Bila je to prva masovna grobnica hrvatskih branitelja u Domovinskom", podsjetio je ministar.

 Poručio je kako je Hrvatska slobodna zemlja koja svoju budućnost gradi na istini i karakteru hrvatskih branitelja. “Hrvatska gradi društvo na vrijednostima hrvatskih branitelja iz Kusonja. Tu istnu ćemo i dalje pronositi i nastavit ćemo pronositi tu istinu i tražiti pravdu za pale branitelje u Kusonjama, jer zločinci još nisu kažnjeni”, rekao je Medved te poručio kako očekuje da novi glavni državni odvjetnik učini dodatni napor da bar jedan zločinac bude kažnjen. 

Đakić: Preispitati odluku o aboliciji i oprostu 

 Josip Đakić, saborski zastupnik i izaslanik Predsjednika Hrvatskog sabora, kazao je kako "vjerojatno treba preispitati" odluku o aboliciji i oprostu, koju je donio "prvi hrvatski predsjednik sa Hrvatskim saborom" i "određene ljude koji su abolirani". 

 "Institucije hrvatske države na čelu s državnim odvjetništvom trebaju preispitati sve koji su okrvavili ruke i za njih ne može vrijediti ni oprost ni abolicija, trebaju biti sankcionirani", istaknuo je Đakić, dodajući kako "posebno trebaju biti kažnjeni oni koji su počinili zvjerstvo i zločin u Kusonjama".

"Ne znamo tko je počinio ovaj zločin, ali ne gubim nadu. Nećemo odustati u traženju pravde za naše hrvatske branitelje”, poručio je Josip Đakić.

U Kusonjama su 1991. godine poginuli hrvatski branitelji: Nikola Benkus, Željko Besek, Marinko Crnogaj, Mato Čančar, Miroslav Černak, Marijan Dukić, Stipe Gadža, Petar Grubeša, Stjepan Kolar, Vladimir Krivačić, Stjepan Mamić, Anto Ivandić, Tadija Markić, Ivan Palić, Zlatko Pavlović, Nedjeljko Pekić, Mario Posarić, Igor Stipić, Dubravko Štefulinac i Ante Tandara, a 1993. Stanko Palić, Mirko Pereš i Željko Šegović.

Na mjestu njihova stradanja nakon Domovinskog rata uređen je Spomen park i u njemu izgrađena kapelica Male Gospe, dok je u Rakovu Potoku podignuto spomen obilježje.

U kapelici Male gospe u Kusonjama koja je izgrađena u spomen na pale branitelje služena je sveta misa zadušnica koju su predvodili  biskup bjelovarsko-križevačke biskupije msgr. Vjekoslav Huzjak i požeški biskup u miru msgr. Antun Škvorčević.

Komemoraciju u Kusonjama organizirali su; Udruga obitelji poginulih branitelja Domovinskog rata RH Kusonje i Bjelovarsko-bilogorska županij, a počast odale obitelji poginulih, predstavnici Bjelovarsko-bilogorske i Požeško-slavonske županije, Grad Bjelovar, Grad Pakrac, policija i vojska te predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata.