BIVŠA njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je za BBC da su ugovori o kupoprodaji plina koje je sklopila s Rusijom imali za cilj pomoći njemačkim tvrtkama i održavanju mira s Moskvom.

Također je inzistirala da bi rat s Ukrajinom počeo ranije da nije blokirala ulazak Kijeva u NATO 2008. godine.

Angela Merkel vodila je njemačku vladu 16 godina. Bila je na dužnosti tijekom financijske krize, migrantske krize 2015. i ruske invazije na Ukrajinu 2014. godine. Je li bila previše blaga prema Moskvi? Prespora kad je trebalo pomoći Kijevu? Da nije blokirala članstvo Ukrajine u NATO-u 2008. godine, bi li danas bilo rata?

Govoreći za BBC u Berlinu, Merkel odlučno brani svoje odluke dok je bila na dužnosti. Kaže da vjeruje kako bi rat u Ukrajini počeo ranije i da bi vjerojatno bio još gori da je Kijev krenuo putem članstva u NATO-u 2008.

"Imali bismo vojni sukob i ranije. Bilo mi je potpuno jasno da predsjednik Putin ne bi mirno stajao po strani i gledao Ukrajinu kako ulazi u NATO. A tada Ukrajina kao država sigurno ne bi bila tako spremna kao što je bila u veljači 2022. godine."

"Moramo učiniti sve da spriječimo uporabu nuklearnog oružja"

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ne slaže se s ovom tvrdnjom. On opisuje odluku Merkel o NATO-u, koju je podupro tadašnji francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, kao očigledno pogrešnu procjenu koja je ohrabrila Rusiju.

Tri godine nakon što se povukla iz politike, Merkel izražava zabrinutost zbog ponovnih prijetnji Vladimira Putina korištenjem nuklearnog oružja. Njih dvoje dobro su se upoznali tijekom dva desetljeća.

"Moramo učiniti sve što je moguće da spriječimo upotrebu nuklearnog oružja. Srećom, o tome je progovorila i Kina. Ne trebamo biti paralizirani strahom, ali isto tako moramo priznati da je Rusija jedna od dvije najveće nuklearne sile na svijetu", kaže bivša njemačka kancelarka.

Nedavno objavila memoare

Unatoč tome što je uživala u popularnosti tijekom većeg dijela svog mandata, Merkel se sada nalazi u defenzivi. Upravo je objavila svoje memoare. Kaže da je učinila sve što je u njezinoj moći kako bi osigurala miroljubivu suradnju s Rusijom.

Putin pokrenuo je potpunu invaziju na Ukrajinu samo nekoliko mjeseci nakon što je Merkel otišla s dužnosti. To je u Europi potaknulo temeljito preispitivanje energetskih politika, diplomacije s Rusijom, a također i migracijskih politika koje su pod Merkel postale norma.

Budući da je Njemačka najveće europsko gospodarstvo, bila je, kako kaže bivši talijanski premijer Matteo Renzi, de facto lider Europe ili šefica Europske unije.

"Sjećate li se kada je bivši američki državni tajnik Henry Kissinger pitao: 'Koji je telefonski broj Europe?' Moj odgovor je bio: 'Broj mobitela Angele Merkel'", kaže Renzi.

Merkel: Imala sam dva motiva s naftovodima

Dodaje da je prilikom procjene nasljeđa Angele Merkel važno zapamtiti norme tog vremena: "Ne može se napadati Angelu zbog odnosa s Rusijom. Prije 20 godina takva je bila politika cijele Europe, a ne samo Angele Merkel."

U njezinu mandatu su Njemačka i njezine velike industrije gladne energije postale ovisne o Moskvi. Njemačka je izgradila dva plinovoda izravno povezana s Rusijom.

Predsjednik Zelenski opisao je taj jeftini plin kao geopolitičko oruđe Kremlja. Merkel kaže za BBC da je imala dva motiva s naftovodima: njemački poslovni interesi, ali i održavanje miroljubivih veza s Rusijom.

Druge članice EU i NATO-a u istočnoj Europi nisu se složile s njom. Poljski parlamentarni zastupnik Radoslaw Fogiel kaže da je njemački novac napunio rusku ratnu blagajnu i da je korišten za financiranje invazije na Ukrajinu. Merkel inzistira na tome da je pokušala obuzdati ruske napade na Ukrajinu koristeći se diplomacijom i pregovorima, što je, priznaje i sama, na kraju propalo.

I njemačka industrija je nerazmjerno pogođena sankcijama na rusku energiju. Prisiljena tražiti druge dobavljače, zemlja sada kupuje skupi LNG. Poduzeća kažu da su osakaćena troškovima.

Danas su se sastali ministri obrane Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Poljske i Italije kako bi razgovarali o sve težoj situaciji na ukrajinskim frontovima.

"Ne smatram se odgovornom za cijelu Europu"

Merkel (70) sada mora braniti svoje naslijeđe i u drugim područjima. Migracijska kriza 2015. godine, tijekom koje je Njemačka prihvatila više od milijun tražitelja azila, bila je možda odlučujući trenutak njezinog mandata.

Neki su je mrzili, drugi je veličali. Bivši američki predsjednik Barack Obama pohvalio ju je kao hrabru i moralnu lidericu. Ali kritičari su tvrdili da je upravo ona udahnula život tada gotovo zanemarivoj ekstremno desnoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD). Sada je ova stranka na drugom mjestu u anketama njemačkog javnog mnijenja uoči prijevremenih parlamentarnih izbora početkom sljedeće godine.

Angela Merkel priznaje da je AfD napredovao, ali se ne ispričava za svoje političke odluke. Što se tiče sugestija da je njezina politika iz 2015. potaknula antiimigracijske i ekstremno desne stranke i drugdje, poput Nizozemske, Poljske i Francuske, time što je pokušala nametnuti migrantske kvote, Merkel kaže da se ne može smatrati odgovornom za cijelu Europu.

Jedini način za borbu protiv ekstremne desnice je zaustavljanje ilegalne migracije, kaže Merkel. Ona poziva europske čelnike da više ulažu u afričke zemlje i poboljšaju tamošnji životni standard kako bi manje ljudi bilo u iskušenju napustiti svoje domove.

No, s obzirom na to da europska gospodarstva sporo rastu, a birači su zabrinuti zbog troškova života, nacionalne vlade kažu da im preostaje malo novca.

Čini se da je Angela Merkel stavila svoju zemlju i njezine gospodarske interese na prvo mjesto kada je u pitanju kupnja ruske energije ili tijekom krize eurozone - kada su je južne članice EU okrivile da ih je pritisla mjerama štednje kako bi spasila njemačke banke i poduzeća.

Nedostaju li joj moć i politika? Merkel: Ne, nimalo

Ali čak i kod kuće u Njemačkoj, optužuju je da nije da nije uspjela provesti dalekosežne, možda bolne reforme za budućnost svoje zemlje i EU.

Njemačku sada neki nazivaju "bolesnikom Europe". Nekada svjetska izvozna sila danas lebdi tik iznad recesije. Birači prigovaraju da Merkel nije ulagala u ceste, željeznice i digitalizaciju u korist održavanja uravnoteženog proračuna.

Pod Angelom Merkel Njemačka se nije oslanjala samo na Rusiju u pogledu energije, već i na Kinu i SAD u pogledu trgovine. Te odluke nisu izdržale test vremena. Donald Trump prijeti uvođenjem carina na uvoz kada se u siječnju vrati u Bijelu kuću.

Merkel ima neke savjete za nervozne europske vođe suočene s Trumpom 2.0. Njegov prvi mandat bio je obilježen ljutnjom na Europu, posebice Njemačku, zbog niske potrošnje za obranu i trgovinskog deficita.

"Zaista je važno znati koji su prioriteti, jasno ih predstaviti i ne bojati se jer Donald Trump zna biti vrlo otvoren. On se izražava vrlo jasno. Može se postići određeno međusobno poštovanje. To je moje iskustvo."

Ali europski čelnici koji se suočavaju sa SAD-om, Kinom i Rusijom zabrinuti su nedvojbeno više nego u vrijeme Angele Merkel. Gospodarstva su usporena, birači nezadovoljni, tradicionalna politika pod pritiskom krajnje desnice i krajnje ljevice.

No, na pitanje nedostaju li joj moć i politika, odgovara: "Ne, nimalo."