DESECI tisuća migranata iz Venezuele, Gvatemale i drugih zemalja zapeli su u Meksiku nakon što je administracija Donalda Trumpa zatvorila sustav azila na granici, povećavajući pritisak na zemlju koja se već priprema za val deportiranih Meksikanaca, piše The Washington Post.

Frustracija je već rasla u Meksiku zbog broja migranata koji su se smjestili u gradovima dalje od granice, dok pokušavaju osigurati američke termine za azil putem mobilne aplikacije koju vodi američka Carinska i granična zaštita (CBP).

U Ciudad de Mexicu neki su migranti podigli šatorska naselja i spavali na ulicama. U zemlji koja je dugo bila suosjećajna prema migrantima, susjedi su počeli prosvjedovati. Sada ti migranti nemaju jasan put prema SAD-u.

Od siječnja 2023. gotovo milijun ljudi je prešlo u SAD putem aplikacije

"Svi su u limbu, očajni, pokušavaju shvatiti što učiniti", rekao je velečasni Juan Luis Carbajal, voditelj migrantskog skloništa Archangel Raphael u južnom dijelu glavnog grada.

Meksička vlada nema podatke o tome koliko stranaca čeka unutar njihovih granica na svoje termine za SAD. Reuters i Associated Press, pozivajući se na dužnosnike CBP-a, izvijestili su da svaki dan oko 280.000 potencijalnih migranata u Meksiku pokušava dobiti termine. Glasnogovornik CBP-a rekao je da ne može potvrditi te brojke.

Od siječnja 2023. gotovo milijun ljudi prešlo je u SAD putem aplikacije CBP One. Nakon što bi tražitelji azila dobili svoj termin, što je moglo potrajati mjesecima, mogli su živjeti i raditi u SAD-u dok se njihovi zahtjevi obrađuju.

Meksiko bi mogao prihvatiti i dio stranih deportiranih migranata

Bidenova administracija i meksička vlada pohvalile su sustav za smanjenje prakse masovnog okupljanja migranata na granici. Međutim, migranti su se tada počeli okupljati na mjestima poput Ciudad de Mexica kako bi izbjegli područja pod kontrolom kartela na sjeveru.

Ukidanje programa CBP One dolazi u trenutku kada je meksička vlada zabrinuta za vlastite migrante. Gradi velika skloništa za svoje građane koji bi mogli biti vraćeni iz SAD-a zbog programa masovnih deportacija predsjednika Donalda Trumpa. Meksiko bi također mogao prihvatiti dio stranih deportiranih migranata, iako to još nije potvrđeno.

Migranti postavili šatorska naselja

Prosvjedi su prošlog svibnja izbili u četvrtima glavnog grada u kojima su migranti postavili šatorska naselja. Stanovnici su blokirali glavne avenije držeći transparente s natpisima na kojima je pisalo da ulica nije sklonište, a sada vlasti strahuju da bi se to moglo ponoviti, jer stanovnici se bune. Kada je savezna vlada najavila otvaranje ureda za izbjeglice u otmjenoj četvrti Anzures, naišla je na žestoke prosvjede. Vlada je odustala od te odluke i preselila ured u siromašnu četvrt na jugu grada.

Prošlog mjeseca Ciudad de Mexico je najavio plan za udvostručenje prostora u skloništima za migrante, uz obrazloženje da Trumpova najava mijenja sve. Prije bi se većina migranata na kraju preselila prema granici, no ta mogućnost ulaska u SAD na legalan način je sada nestala.

Meksička predsjednica: Humano ćemo postupati prema migrantima

"Meksiko je postao svojevrsna golema čekaonica," rekao je Carbajal. "Migranti bi mogli biti vrijedna radna snaga za Meksiko, uspiju li se integrirati na tržište rada", dodao je. Međutim, kao i u SAD-u, nedokumentiranim imigrantima teško je steći legalni status.

Meksiko ima više od milijun nepopunjenih radnih mjesta, navele su vlasti. Dana Graber Ladek, predstavnica Međunarodne organizacije za migracije u Meksiku, izjavila je da je proces integracije migranata i njihovog zapošljavanja skup i često nejasan. "Unatoč tome, društvo i vlada su jako predani tome da ovo uspije", izjavila je.

Meksička predsjednica Claudia Sheinbaum izjavila je da će Meksiko prema stranim migrantima na granici postupati humano. S druge strane, analitičari predviđaju da će ukidanje programa CBP One potaknuti pojačano krijumčarenje migranata.