Milanović: Danas sam trebao biti u Londonu na krunidbi nekoga tko nije naš kralj
U SPLITU je obilježena 32. godišnjica prosvjeda pred Banovinom, gdje su Splićani 1991. prosvjedovali protiv velikosrpske agresije i neprijateljske JNA, a sudjelujući u subotu na skupu predsjednik Zoran Milanović rekao je da su prosvjednici prije 32 godine došli tražiti pravdu.
Građani Splita i okolice, koji su se okupili 6. svibnja 1991. na javnom prosvjedu protiv agresije i neprijateljske jugoslavenske vojske pred tadašnjom komandom Vojno-pomorske oblasti JNA, zatražili su odlazak JNA iz Hrvatske i sa zgrade komande skinuli su jugoslavensku zastavu i zamijenili je zastavom Republike Hrvatske.
Predsjednik Milanović rekao je na obilježavanju prosvjeda da su tada Splićani došli pred Banovinu tražiti pravdu koja je na kraju teško i skupo izborena. Dodao je da prosvjednici ispred Banovine prije 32 godine nisu došli po žrtve, već prosvjedovati i tražiti pravdu.
"Ovdje je pao jedan ljudski život i toga se uvijek treba prisjetiti. Ali po glave se nije dolazilo. Da, ovdje je s naše strane bilo i ljudi pod oružjem, bio je već svibanj '91. godine i narod je vidio što se događa. Ovdje je tih dana i mjeseca kao svoj staž gulio i Ljubiša Beara. Četiri godine poslije jedan je od najodgovornijih za realizaciju masakra u Srebrenici", poručio je predsjednik Milanović.
Okupljenima je čestitao Dan grada Splita.
"Danas sam trebao biti u Londonu na krunidbi nekoga tko nije naš kralj, ali slučajnost je željela da sam danas ovdje u hrvatskom Splitu"
Milanović je dodao da je danas trebao biti u Londonu na krunidbi nekoga tko nije naš kralj, iz pristojnosti. "Međutim slučajnost je željela - mehanika, kvarovi - da sam danas ovdje u hrvatskom Splitu, nekoliko kilometara od kolijevke hrvatske države gdje je priča počinjala prije puno stoljeća. A jedna od jako važnih epizoda je bila ovdje 1991., u petom mjesecu", zaključio je predsjednik Milanović.
Prosvjed ispred Banovine, gdje je bila smještena komanda Vojno-pomorske oblasti JNA, dogodio se nekoliko dana nakon što su pobijeni hrvatski policajci u Borovu Selu 2. svibnja 1991. te nakon što je JNA blokirala Kijevo, koje je zatim okupirano, Hrvati protjerani, a kuće su im spaljene.
Na prosvjednike je 1991. pucano
Svečanost obilježavanja obljetnice javnog prosvjeda pred Banovinom započela je podizanjem hrvatske zastave, nakon čega su se povijesnog dana prisjetili David Jakov Babić u ime organizatora Hrvatske udruge sindikata te dragovoljac Domovinskog rata, pričuvni časnik Hrvatske vojske Ivica Balić, koji je prije 32 godine skinuo jugoslavensku i podigao hrvatsku zastavu.
Pričuvni časnik Balić prisjetio se da je ta 1991. godina bila krvava zbog pogibije Josipa Jovića, masakra u Borovom selu, a zatim i okupacija mjesta u okolici, među kojima je bilo i Kijevo.
Odmah nakon toga su radnici i sindikalci splitskog škvera prosvjedovali pred zgradom Banovine, gdje se okupilo 50 tisuća ljudi iz Splita i okolice, rekao je.
"Prosvjedovali smo isključivo radi deblokade Kijeva koje je bilo u okruženju. Narod je na prosvjedu tražio hrvatsku zastavu, pa sam se popeo na stup dug deset metara na pročelju zgrade, skinuo jugoslavensku i postavio hrvatsku zastavu. Za to vrijeme su prosvjednici pjevali Lijepu našu. Tog je dana život izgubio ročni vojnik Saša Gešovski. Iskreno mi je žao tog vojnika koji je ni kriv ni dužan nastradao", rekao je Balić, podsjetivši da je na prosvjednike pucano iz zgrade Banovine.
Na obilježavanju prosvjeda pred Banovinom bili su i splitski gradonačelnik Ivica Puljak, dožupan Stipe Čogelja, pročelnik za pitanja branitelja Damir Gabrić, izaslanik HRM-a Šime Matas i brojni drugi.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati