"DA JE VIŠE od 100.000 vojnika na granici s Hrvatskom, predsjednik Milanović ne bi posjet ukrajinskog premijera Zagrebu nazvao šarlatanstvom, već iskazom solidarnosti i prijateljstva", opomenuo je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij svog hrvatskog kolegu Zorana Milanovića prošlog mjeseca.

Milanović se tada, iz samo njemu znanih razloga, prilično nervozno obrušio na posjet premijera Andreja Plenkovića Kijevu, ocjenjujući to kao "obično šarlatanstvo" i dobacujući da će "ako zagusti", Plenković "zbrisati u Bruxelles", ali da hrvatski vojnici tamo (u zemlje članice NATO-a koje graniče s Ukrajinom) neće ići".

>> Zelenskij o Milanoviću: Ne bi tako pričao da je 100.000 vojnika na hrvatskoj granici

Predsjednik Milanović se, međutim, očito oglušio na ovu primjedbu predsjednika prijateljske države kojoj trenutno prijeti najveća agresija na europskom tlu od Drugog svjetskog rata i kojoj cjelokupna Europska unija uz SAD ovih dana izražava bezrezervnu podršku, osuđujući rusku eskalaciju.

Milanović: Ako dođe do eskalacije, povući će se do zadnjeg hrvatskog vojnika

Očito, kažemo, jer je u današnjem komentaru na rusko-ukrajinsku krizu odlučno zagrmio da će povući sve do jednog hrvatskog vojnika iz NATO-ove misije u toj regiji, da je za krizu kriva Amerika, a da premijer Andrej Plenković može Rusiji "prijetiti koliko hoće", dok je Ukrajini uputio prilično zapaljive optužbe koje će zasigurno obradovati režim Vladimira Putina - kojem, usput budi rečeno, nije uputio ni jednu riječ kritike za trenutnu krizu. 

>> VIDEO Milanović: Ja sam zapovjednik vojske, hrvatski vojnici neće ići u Ukrajinu

"Ja ne znam ništa o tome, a vrhovni sam zapovjednik vojske. Gledam priopćenja prema kojima NATO povećava prisutnost tamo. Mi nemamo ništa i nećemo imati ništa s tim, to garantiram. Ne samo da nećemo slati nego ako dođe do eskalacije, povući će se do zadnjeg hrvatskog vojnika, do zadnjeg i to nema veze ni s Ukrajinom ni s Rusijom”, odgovorio je Milanović na pitanje o tome kako će se Hrvatska postaviti u slučaju eskalacije sukoba između Rusije i Ukrajine.

Nije potpuno jasno je li Milanović mislio reći da neće slati hrvatske vojnike u Ukrajinu, budući da NATO ne samo što nema planova o slanju snaga u tu zemlju, već je njegov glavni tajnik Jens Stoltenberg otvoreno dao do znanja da savez ne planira vojno intervenirati u obranu Ukrajine budući da ta zemlja “nije obuhvaćena klauzulom o kolektivnoj obrani NATO-a jer Ukrajina nije članica NATO-a”, kako je rekao početkom mjeseca nakon sastanka ministara NATO članica u Bruxellesu.

Jedino premještanje snaga, odnosno slanje pojačanja o kojem se trenutno razgovara je pojačanje NATO-ovih snaga u zemljama članicama koje graniče s Rusijom, u sklopu misije takozvane "ojačane prednje prisutnosti" (Enhanced Forward Presence), podijeljene u četiri bojne grupe u Estoniji, Litvi, Latviji i Poljskoj.

Te snage zajedno imaju oko pet tisuća vojnika, ali služe kao svojevrsna prethodnica koja bi napadnutim zemljama kupila vrijeme do pristizanja pojačanja u slučaju izbijanja rata. I hrvatski vojnici sudjeluju u bojnim grupama u Litvi i Poljskoj, odakle su se vratili upravo danas. 

Denis Avdagić: Nisam primijetio da iti jedna članica NATO-a želi poslati snage u Ukrajinu

Osim što je NATO u ponedjeljak priopćio da stavlja snage u pripravno stanje te da opskrbljuje istočnu Europu s više brodova i borbenih zrakoplova, što je Rusija osudila kao eskalaciju tenzija zbog Ukrajine, i američka administracija Joea Bidena zasebno je objavila da je oko 8500 potpuno spremnih američkih vojnika u stanju visoke pripravnosti kako bi se mogli rasporediti na istok Europe - ali ne u Ukrajinu - u kratkom roku.

Pritom je neimenovani diplomat NATO-a rekao za Reuters da je "riječ je američkim vojnicima koji se već nalaze u Europi", a ne novim snagama koje bi pristigle iz SAD-a. Za komentar o Milanovićevom nastupu obratili smo se geopolitičkom analitičaru Denisu Avdagiću.

“Teško je znati što je zapravo predsjednik mislio reći, ali u svakom slučaju, nisam primijetio da iti jedna članica NATO-a želi poslati snage u Ukrajinu. To bi, naravno, posve promijenilo situaciju i s jedne strane bi baš to mogao biti odlučujući faktor koji bi ruske snage iskoristile kao izliku da krenu na Ukrajinu. A čak i da ima članica NATO-a koje ozbiljno razmišljaju o tome, ne vidim da bi Hrvatska bila među njima i da bi se takva odluka donijela, bar ne tako jednostavno", komentirao je Avdagić. 

“Treba znati da naša procedura u ovom trenutku, kao zemlje koja nije u ratu, traži da se odluke o slanju vojnika donose u saboru. Zbog toga bi ova tema mogla postati nova ustavna priča, iz vrlo jednostavnog razloga - prema članku 54. zakona o obrani, sabor donosi odluku o slanju pripadnika oružanih snaga na inozemne misije, po prijedlogu vlade i uz prethodnu suglasnost predsjednika”, dodao je naš sugovornik. 

“E sad, što bi se dogodilo da je mišljenje predsjednika negativno i da kasnije predsjednik ne upućuje tu odluku prema oružanim snagama? To bi moglo biti vrlo zanimljivo, mada mi se čini da predsjednik nema pravo da takvu odluku sabora o slanju dodatnih pripadnika oružanih snaga u jačanju vanjskih granica članica NATO-a ignorira”, ocijenio je Avdagić. 

"Nema ni govora o tome da predsjednik samostalno može povući vojsku koja nije u ratnoj zoni"

Odnosi li se to onda i na odluku o povlačenju vojnika s te misije, što je predsjednik upravo najavio, pitali smo ga.

“Ne, mislim da predsjednik ne može donijeti takvu odluku samostalno. Predsjednik u principu samostalno zapovijeda oružanim snagama jedino u ratu. Izvan ratnih aktivnosti, ovakve operacije podrške miru i saveznicima vrlo su detaljno raspisane u zakonu o obrani. Nema ni govora o tome da predsjednik samostalno može povući vojsku koja nije u ratnoj zoni. A ni Hrvatska ni NATO nisu u ratu”, istaknuo je Avdagić. 

Drugi dio izlaganja predsjednika Milanovića na temu Ukrajine bio je, međutim, još kontroverzniji. On je tu iznio svoje viđenje pozadine trenutnih rusko-ukrajinsko-američkih tenzija i revolucionarnog prevrata u Ukrajini kojim je kriza i započela - i to viđenje koje se iznenađujuće poklapa sa službenim narativom Kremlja. 

“To ima veze s dinamikom američke unutarnje politike Joea Bidena i američke administracije koju sam podržao jedini u Europi. U međunarodnoj sigurnosti vidim nekonzistentno odnosno opasno ponašanje. Dakle ovi događaji se događaju u predsoblju Moskve, glavnog grada Rusije i aranžman koji će voditi računa o sigurnosti Rusije se itekako mora naći i naći će se."

>> Ovo su znakovi da Putin stvarno sprema invaziju na Ukrajinu

Milanović: U Ukrajini je bio puč koji su poticali Europska unija i Washington

"Načini i modaliteti postoje da se Ukrajina sačuva kao čitava država ili 99%, da joj se ekonomski pomogne jer bio sam osobno prisutan i sudjelovao u radu europskog vijeća u tim kobnim mjesecima, nekome kobnim, nekom veličanstvenim, nekome pučističkim, kada se mijenjala vlast u Ukrajini, kada je legalno izabrani predsjednik Janukovič, muljator, svrgnut s vlasti u državnom udaru. To je bio puč koji je poticala i koordinirala Europska unija i Washington”, rekao je Milanović.

“Ukrajini nije mjesto u NATO-u. Kada je Ukrajina mijenjala vlast, onda je taj pokret, koji je bio sve prije nego demokratski, to je bio puč u kojemu je ubijeno 50 ljudi, 70 ljudi… Priča je bila sljedeća: Ukrajina ide na zapad, s Rusijom nema što tražiti, u EU će joj biti med i mlijeko", odrezao je Milanović.

"Ukrajina je još uvijek jedna od najkorumpiranijih zemalja, EU Ukrajini nije dala ništa. Hrvatska s tim nema ništa i neću dopustiti da ima. A Plenković neka s tim prijeti koliko hoće”, dodao je predsjednik, predstavljajući masovne prosvjede protiv korumpiranog proruskog predsjednika Janukoviča i za europsku budućnost Ukrajine kao krvavi antidemokratski puč. 

“Ovo zvuči kao da to govori glasnogovornik Kremlja. Mislim da se radi o priličnoj odsječenosti od realnosti. To je sad opet priča koja bi valjda trebala poslužiti opravdanju anektiranja Krima, opravdanju stvaranja Novorusije na ukrajinskom teritoriju? Onda trebamo ići malo dublje u činjenice. 1994. je potpisan Budimpeštanski memorandum kojim je izmješteno nuklearno oružje s teritorija Ukrajine", podsjetio je pak Avdagić za Index.

"Tamo je u tom trenutku, ako se ne varam, bila treća količina nuklearnog naoružanja na svijetu. I to treba uzeti u obzir. Tim ugovorom je bilo zajamčeno da neće biti ni retorike, a kamoli stvarne agresije prema teritoriju tih zemalja (Ukrajine, Bjelorusije i Kazahstana) koje su se time odrekle nuklearnog naoružanja (iz bivšeg Sovjetskog Saveza)", dodao je.

Avdagić: Ukrajina je nakon revolucije imala demokratske izbore

"Sve što se kasnije dogodilo možemo kratko svesti na sljedeće dobro poznate činjenice: Ukrajina nije anektirala Krim od Rusije. Ukrajina nije stvorila Novu Ukrajinu na ruskom teritoriju. I Ukrajina nema vojnu snagu da prijeti Rusiji. Mislim da su stvari jasne", zaključio je.

"A što se tiče nekakvog povoda, sve što se događalo u tim nemirima koji su prethodili svrgavanju predsjednika Janukoviča je kulminiralo, ipak, demokratskim izborima - i to, prema ocjeni promatrača, daleko korektnijim demokratskim izborima nego onima u Rusiji i nego takozvanom referendumu o odcjepljenju Krima", naglasio je ovaj analitičar. 

"To se može nekome sviđati ili ne. Postoje oni koji podržavaju rusku dominaciju i njenu potrebu da ponovo dobije svoju zonu interesa koja bi uključivala de facto oduzimanje suvereniteta susjednim državama, pri čemu se postavlja pitanje je li to stvaranje novog Sovjetskog Saveza, jer zabrana stupanja u NATO, a možda i Europsku uniju, doslovno znači oduzimanje suvereniteta slobodnim državama. Povrh svega, dodajmo da oni zapravo traže povratak na situaciju iz 1997. A tada Hrvatska, naravno, nije još bila članica NATO-a", ističe Avdagić. 

Inače je vrlo znakovito to što teze koje je Milanović danas plasirao na temu recentne ukrajinske povijesti Europska unija već godinama pokušava raskrinkati u sklopu svoje borbe protiv ruskih dezinformacija. Najkraćim pretraživanjem njene službene stranice EU Vs Disinfo pronašli smo sljedeće lažne vijesti koje raskrinkavaju.

Europska unija raskrinkava dezinformacije koje Milanović sad promovira

"Dezinformacija: Euromajdan (ime za veliki prosvjedni pokret koji je srušio predsjednika Viktora Janukoviča početkom 2014., nazvan po centralnom trgu u Kijevu) je bio puč koji su predvodili fašisti", glasi naslov jednog takvog kratkog članka. 

"Ponavljajući proruski dezinformacijski narativ koji prikazuje ukrajinsku revoluciju 2013.-2014. kao državni udar, a ukrajinsku politiku kao politiku kojom dominiraju fašističke/nacističke skupine i ideologija. Euromajdan nije bio državni udar već nacionalni narodni prosvjed protiv iznenadne najave vlade da neće potpisati Sporazum o pridruživanju EU. 

"Skupine krajnje desnice imale su vrlo ograničenu prisutnost tijekom prosvjeda i pretrpjele su spektakularne poraze na svim nacionalnim izborima od 2014. Pogledajte prethodne dezinformacijske narative u kojima se navodi da su državni udar u Ukrajini 2014. orkestrirali neonacisti, da je Euromajdan bio državni udar koji je podržavao SAD, da je problem Donbasa (koji drže ruski separatisti uz pomoć ruskih oružanih snaga od 2014.) nastao nakon puča u Kijevu, da je Euromajdan bio državni udar koji je potaknula (tadašnja pomoćnica američkog državnog tajnika za europske poslove) Victoria Nuland ili George Soros i da su nasilni prosvjednici ubili 38 policajaca tijekom kijevskog puča", piše Eu Vs Disinfo.

Avdagić: Meni se čini da se predsjednik informira putem Russia Todaya

Upravo je na posljednju lažnu vijest iz ruske propagandne tvornice aludirao Milanović kad je rekao da je to "bio puč u kojemu je ubijeno 50 ljudi, 70 ljudi". 

"Tvrdnja kojom se prosvjednicima pripisuje 38 smrtnih slučajeva policijskih službenika i višestruki slučajevi paljenja iznesena je bez dokaza i oslanja se na pretjerivanje i izostavljanje (činjenica). Prema Promatračkoj misiji UN-a u Ukrajini, ovaj čudno specifičan broj gotovo je tri puta precijenjen: 13, a ne 38 policajaca poginulo je tijekom najsmrtonosnije faze prosvjeda", piše EU Vs Disinfo.

"Štoviše, tijekom Euromajdana izgorjela je samo jedna zgrada, a ne pet. Neposredni uzrok požara ostaje neutvrđen iako je ukrajinski parlamentarni odbor u svibnju 2014. izjavio da je napad interventne policije koji je neposredno prethodio incidentu možda pogoršao sukob s prosvjednicima i pridonio požaru", dodaje se u ovom članku. 

"Naravno, tvrdnja u potpunosti zanemaruje i žrtve koje su pretrpjeli prosvjednici i širi kontekst u kojem su prosvjedi postali nasilni, uključujući drakonska ograničenja slobode govora i okupljanja uvedena u siječnju 2014. Ukupno je 107 prosvjednika ubijeno tijekom Euromajdana, od kojih devet je umrlo prije nego što je ubijen jedan policajac; njih više od 40 je masakrirano neselektivnom snajperskom vatrom u samo jednom danu", ističe se također u članku. 

"Takve stvari koje je Milanović izrekao inače plasira Rusija i za njih bi on trebao biti toliko korektan i iznijeti dokaze. Meni se čini da se predsjednik informira preko Russia Todaya ili nekog sličnog medija, ne znam kako bi drugačije to ocijenio. Naravno, on može reći da ima pristup obavještajnim podacima koje mi nemamo, ali ako je tako, bio bi dužan da ih iznese", zaključio je Avdagić o Milanovićevim tezama. 

Inače, nastup predsjednika je kasnije danas komentirao i premijer Plenković, opisujući ih kao "nestvarne".

“Ja se u ime vlade ispričavam Ukrajincima, oni su trenutno okupirani. On kaže da su korumpirani, ta izjava nema nikakve veze s vladom”, kazao je premijer.

“Mogu vam reći što je politika Hrvatske. Dakle, politika Hrvatske je deeskalacija napetosti, sprečavanje sukoba, podrška cjelovitosti Ukrajine. To je naša temeljna pozicija. I doprinos, a to govorimo godinama, iskustvom Hrvatske iz procesa mirne reintegracije, rješenju i reintegraciji okupiranih područja Ukrajine”, rekao je Plenković.