MEĐIMURJE je danas obilježilo jedan od najvažnijih datuma u povijesti, Dan sjedinjenja s maticom zemljom Hrvatskom, 9. siječnja 1919., a središnjem događaju, svečanoj akademiji Večer međimurskog identiteta u Čakovcu nazočio je i predsjednik Republike Zoran Milanović.

Velika Narodna skupština je 9. siječnja 1919. godine okupila na Franjevačkom trgu u Čakovcu oko deset tisuća Međimuraca, koji su donijeli odluku o odcjepljenju od Mađarske, izrazivši pripadnost hrvatskom narodu, a Hrvatski je sabor 2005. godine 9. siječnja proglasio spomendanom.

Posavec: Ovo je dan međimurskog ponosa, prkosa i inata

Tijekom dana u spomen na te povijesne događaje tijekom dana diljem Međimurja odana je počast prosvjetiteljima, ljudima koji su poveli narod u ujedinjenje, a vrhunac proslave bila je Večer međimurskog identiteta.

Župan Matija Posavec istaknuo je da ovo nije samo povijesni dan i spomendan već i dan međimurskog ponosa, prkosa i inata, međimurske vjere u vlastite snage "da se entuzijazmom, zajedništvom, nadom, humanošću i solidarnošću mogu napraviti velike stvari".

"Puno puta se u ratnim literaturama povijest piše zbog dvije stvari. Zbog toga da nas podsjeća na žrtve, mučenja i stradanja naših ljudi, ali i da nas podsjeća i na naše slavne dane povijesti iz koje treba učiti, da se one zle stvari više nikada ne dogode", kazao je Posavec.

Župan Posavec je ujedno zahvalio aktualnom predsjedniku Zoranu Milanoviću što je došao na obilježavanje spomendana, kao što je i ranije bio na obilježavanju Dana Međimurske županije te Dana međimurske popevke. "Mi u Međimurju to cijenimo, pamtimo i vratit ćemo... za koji dan", poručio je Posavec.

Milanović: Međimurju je Hrvatska bila suđena

Govoreći o povijesnim činjenicama, predsjednik Milanović istaknuo je da se Hrvati nisu dali asimilirati ni u Međimurju, ni u Austriji ni u dijelovima Mađarske, gdje su živjeli stoljećima među narodima koji su bili politički nadmoćni.

"Neću reći kulturno, jer to je vrlo sklizak teren, tako ocjenjivati narode i grupe ljudi, ali bili su naprosto jači, imali su dublji džep i deblji mač. No Hrvati su se asimilirali jedino u dubini Slovačke, s narodom koji je bio dosta sličan", rekao je.

Milanović je dodao kako je Međimurju Hrvatska bila suđena, prvo kao Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, zatim kao Socijalistička ili Narodna Republika Hrvatska nakon 1945. godine, jer "tako je naprosto moralo biti". Između ostalog, Milanović je istaknuo da su nam Mađari u retrospektivi zadnjih 30 godina u stvari prijatelji, više nego suparnici te da to ne treba zaboraviti.

"Međutim oni imaju svoju državu, a ovo nije njihova država, i to s razlogom. Svi imamo svoje države i one su nacionalne. Nije dobro da budu nacionalističke ili, ne dao Bog, šovinističke, ali su nacionalne. Naša država se okupila na teoriji, praksi, iskustvu i vjeri u postojanje hrvatske nacije, koja je započela sa Šubićima, ali i prije njih", rekao je predsjednik Republike.

Dodao je kako smatra da su to stvari koje je vrijedno "spomenuti, naglasiti, ne zaboraviti", kao ni muku i žrtvu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su punili postrojbe Hrvatske vojske. "Godine 1991. Hrvatsku je obranilo jako malo dobrih ljudi, a tada je trebalo obraniti da bi se imalo što oslobađati. Među njima Međimurci su bili brojni i bili su nevjerojatno uredni u odazivu", naveo je. 

"Te statistike još uvijek postoje, koliko se ljudi odazivalo u Međimurju, u Varaždinu, u Istri. Oni su bili u službi nacije, naroda, države, u postotku više nego ostali i to su činjenice. Nikome kritika, samo za podsjećanje", istaknuo je Milanović te na kraju poručio: "Živjelo hrvatsko Međimurje!"