PREDSJEDNIK Zoran Milanović u Otočcu ob Krki razgovarao je sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom u sklopu radnog posjeta Sloveniji, njegova prvog inozemnog posjeta u mandatu. Obojica predsjednika ističu predanost izgradnji prijateljstva između dva naroda. Arbitraža i ulazak Hrvatske u Schengen teme su važne za obje države, a Milanović i Pahor vjeruju da ih možemo riješiti kao civilizirane države, prenosi N1.

Na početku izjave za medije nakon sastanka slovenski predsjednik Borut Pahor istaknuo je da je veliko zadovoljstvo i čast za njega i Sloveniju što je prijašnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izabrala Sloveniju za posljednji posjet inozemstvu, a laska mu i gleda to kao izraz naklonosti i prijateljstva što je novi predsjednik Zoran Milanović odlučio da će njegov prvi posjet biti također Sloveniji.

Istaknuo je da si međusobno vjeruju jer se poznaju 16 godina te iako postoje razlike između njih, zalažu se za gradnju dobrog susjedstva i prijateljstva između dva naroda.

Kaže da se to neće dogoditi preko noći i da su njih dvojica čvrsto odlučili da će učiniti sve kako bi odnosi među državama bili odlični, i politički, i gospodarski, i znanstveni, i međuljudski odnosi, jer je to strateško pitanje.

"Pitanja se moraju rješavati tako da sva ostala područja našeg života budu što razvijeniji i dobiju što veću potporu. Sastanak nije bio samo važan na simboličnoj nego i na realnoj razini. Ovdje pozivamo sve koji se brinu za slovensko-hrvatske odnose da učine sve što mogu da ti odnosi budu odlični", rekao je i dodao da će otvorenih pitanja uvijek biti, ali da se mogu riješiti.

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović rekao je da je tek nedavno izašao iz kampanje pa je tonus još malo tvrd, ali da nema ništa drugačije reći danas, nego što je govorio za vrijeme predizborne kampanje.

Žele bolji odnos

"Slovenija je susjed, funkcionalna liberalna demokracija, ima puno dodirnih točaka s Hrvatskom. To je jedna zdrava isprepletenost i jedan odnos koji je dobar i koji može i treba biti još bolji. On nije dobar tek tako, on je stvarno dobar", rekao je i dodao da zbog sličnosti i dodirnih točaka koje imamo možemo zajedno predstavljati svoje interese.

"Nisam slučajno došao u Sloveniju. Razgovarali smo o svim pitanjima koja su otvorena i koja nas dovode u nekakvu blagu tenziju koja s razlozima ili bez njih traje već 30 godina. Iz nekih od tih problemčića nećemo izaći preko noći, važno je da ih tretiramo kao civilizirane države", rekao je i dodao da uz to paralelno život ide dalje.

Na pitanje o granici, kaže da je to pitanje koje više spaja dvije države nego što ih udaljuje. Misli da neće biti negativnih iznenađenja oko nove slovenske vlade.

Na pitanje novinara oko zelenog svjetla Slovenije za Schengen, Borut Pahor kaže kako misli da je u interesu Slovenije da se Schengen proširi na Hrvatsku i "naravno tu su sebični razlozi jer bi željeli da susjedne države preuzmu veliki teret koji je sada na našim ramenima. Znam da to mnogo znači za Hrvatsku. U Sloveniji nas najviše zanima je li Hrvatska sposobna štititi vanjsku granicu tako da Sloveniji ne bude potrebna ni žica ni druge mjere nego će se moći pouzdati u službena hrvatska tijela koja će štititi svoju granicu koja je ujedno i vanjska granica EU", rekao je i dodao da će granični problem ipak opterećivati odluku o Schengenu.

Milanović, pak, ističe da Hrvatska sve što radi čuvajući svoju granicu s manje ili više uspjeha, ovisno o kutu gledanja, čini zbog ulaska u Schengen. Misli da najviše koristi od toga može imati Slovenija.

Kaže da je Hrvatska trenutno prisutna na dijelu granice s BiH na kojem migranti mogu proći. "Pitanje bi bilo u kakvoj bi situaciji bila Slovenija u čuvanju svoje i još uvijek vanjske granice Schengena da to nije tako."

Razumije da Slovenija ne može u potpunosti zanemariti pitanje arbitraže u Piranu. "To traje predugo. Ima emotivnog i racionalnog elementa, ali imate cijeli niz otvorenih pitanja oko granica i među drugim zemljama članicama EU-a, s time se živi."

"EK je bila jasna, Hrvatska zadovoljava tehničke kriterije, ali na Sloveniji je, ali nisam ja taj prorok, što joj više odgovara. Hrvatska se trudi i biva kritizirana u Europskom parlamentu da je preagresivna prema migrantima, i tu ima i istine i pretjerivanja, ali to je težak posao koji bi kada uđemo u Schengenski režim radili još intenzivnije", komentirao je Milanović pitanje ulaska Hrvatske u Schengen.

Nema iluzija da je nemoguće odvojiti arbitražu i ulazak u Schengen, ali nada se da će to ipak biti moguće. Po njemu je osnova za razgovor oko arbitraže međunarodno pravo. Pahor kaže da postoje neke razlike i da ćemo morati s njima živjeti dalje.

Komentirali kritike Slovenije

Na pitanje jesu li pretjerane mjere na granici zbog koronavirusa, Milanović kaže da je primijetio kolone na autocesti, ali da ne može dati odgovor na pitanje. Vjeruje da hrvatska vlada zna zašto to radi. Smatra da trebamo biti oprezni, ali bez panike. Pahor je, pak, rekao da i ova situacija pokazuje da nam je potrebna suradnja jer je u pitanju zdravlje naših ljudi.

"Žalostan razlog, ali je dobra ilustracija da nam je potrebna suradnja, usklađivanje i rješavanje pitanja jer se radi o zdravlju naših ljudi. Moramo učiniti sve što možemo kako bismo jedni drugima pomogli naći rješenja koja će očuvati to zdravlje. Tu je potrebno u povjerenju tražiti rješenja koja su primjerena. Da ljudi znaju da će se oni koji su nadležni baviti se tim problemima i da nije potrebna panika", kazao je Pahor.

"Kada si spomenuo riječ panika, ima uhodana fraza: je li vrijeme za paniku? Kada je to vrijeme za paniku i naredba sada je vrijeme za paniku?" upitao je Milanović.

Na novinarsko pitanje o želji Mađarske za boljim povezivanjem, Milanović odgovara: "Da, ali... Što više razgovora, tim bolje, ali da se zna u kojim formama razgovaramo, članica smo EU, ako krenemo u nekontroliranu proliferaciju raznih oblika suradnje, više nećemo znati gdje smo članovi. Sve nas neke stvari povezuju, ali neke stvari više, Hrvatsku i Sloveniju tako mislim da povezuje nešto više stvari."

Pri završetku konferencije predsjednik Milanović osvrnuo se i na europsku perspektivu Albanije i Sjeverne Makedonije. "Držati ih dalje u vrućoj komori neizvjesnosti je opasno i kontraproduktivno i s njima treba što prije započeti pregovore, neke su bile i blago ucijenjene da primjerice promjene ime i sada je poruka što, da nije dovoljno", rekao je i dodao da će i dalje podržavati ove dvije države na njihovom europskom putu.