U SUBOTNJEM požaru u privatnom domu za starije i nemoćne Zelena oaza kod Oroslavja izgorjelo je šestero ljudi koji su bili nepokretni i, u trenutku požara, bez nadzora. U Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, danas su za Index rekli da nemaju informaciju o tome je li tamo proveden nadzor te su istaknuli kako oni, do završetka istrage, ne mogu reći tko je odgovoran za ovu tragediju.

Ministarstvo: Nemamo informaciju da je u domu itko bio u nadzoru

"Mi smo dužni nad svim pružateljima socijalnih usluga provesti nadzor, no nemamo informaciju da je u domu Zelena oaza itko bio u nadzoru. Što se tiče ovog konkretnog slučaja, radnu dozvolu im je izdala županija. Postoji mogućnost da se svi privatni domovi umreže u našu mrežu pružatelja usluga, to im je dano na izbor, kako bi se lakše vršila kontrola, no ovaj dom se nije uključio u našu mrežu. Svake godine radimo godišnji plan nadzora, no s obzirom na veliki broj nadzora po dojavi, u pravilu se rade izvanredni nadzori kad nam netko dojavi neke nepravilnosti u radu određenog doma", rekli su za Index u Ministarstvu.

Ministarstvo: Ne možemo prokazivati odgovornost

Na pitanje tko bi trebao snositi odgovornost u ovom slučaju, rekli su da će se nakon rezultata istrage koja se vodi s više razina pokazati tko treba snositi odgovornost.

"Mi ne možemo prokazivati tu odgovornost", rekli su nam u Ministarstvu.

Istaknuli su nam da imaju veliki problem s nedostatkom inspektora koji odlaze u nadzor.

"Imamo 10 inspektora koji ne obilaze samo domove za starije nego nadziru ukupno 4000 ustanova. Činjenica je da se treba pojačati sistem. Uskoro izlazi novi Zakon o socijalnoj skrbi kojim smo imali tendenciju ojačati sustav socijalne skrbi. Treba promijeniti sustav nadzora, reorganizirati ga i ojačati. Trebamo naći bolji način od ovoga. Da imamo još 20 inspektora, pitanje je bi li zadovoljili sve potrebe", rekli su za Index u Ministarstvu.

Kažu kako njihovi inspektori provode redovne, izvanredne i kontrolne nadzore koji pak podrazumijevaju da se nakon nadzora u kojem su pronašli nepravilnosti, ako im dom ne dostavi izjave o poduzetom, onda ide u kontrolni nadzor.

"Većinu nadzora koje vršimo je upravo nad pružateljima usluga za skrb o starijima i nemoćnima. Taj postotak je 72,5 posto od ukupnih nadzora. Lani smo proveli 164 nadzora (u to su uključeni i redovni, izvanredni i kontrolni nadzori) nad domovima za starije", rekli su nam u Ministarstvu.

Ovo su najveći problemi u domovima

Najveći problem u domovima za starije je, kažu nam, nedostatak medicinskog osoblja. U svakom domu bi na 20 korisnika trebalo zaposliti jednu medicinsku sestru na puno radno vrijeme. Također ističu kako veliki problem predstavljaju i prekobrojni korisnici u domovima pa ih je često, kao i u ovom slučaju u Zagorju, dvostruko više smješteno od dopuštenog broja i to u prostorima za koje nisu dobili dozvolu za rad.

Ministarstvo, kažu nam, protiv tih vlasnika domova podnosi optužne prijedloge i traže premještaj viška korisnika te o tome obavještavaju socijalnu skrb da pomognu njima i njihovim obiteljima da nađu neki drugi privremeni smještaj. No, tada se javlja problem jer obitelj tvrdi da su oni tamo zadovoljni i odbijaju ih negdje prebaciti.

Inače, podsjećaju na izjavu načelnice Sektora za nadzor u Ministarstvu Suzane Diklić koja je kazala da inspektori izriču mjeru prema kojoj bi objekt trebalo zatvoriti, no da domovi nastavljaju s radom, odnosno rade nelegalno.

Premale kazne koje vlasnicima domova ništa ne znače

Diklić je izjavila da Ministarstvu ne preostaje ništa drugo osim optužnog prijedloga nadležnom općinskom sudu, odnosno prekršajne kazne koju oni dobiju, navodeći kako su te kazne često niske i kreću se oko 3000 kuna, iako su propisane kazne u visini od 10 do 30 tisuća kuna.

Diklić je istaknula da vlasnicima domova to ništa ne znači te kako i dalje nastavljaju s pružanjem smještaja starim i nemoćnim osobama.

Lani su njihovi inspektori donijeli oko 140 rješenja kojima su se naređivale mjere i rokovi u kojima odredimo da moraju ispoštovati mjere. Bilo je 14 zabrana obavljanja djelatnosti, oko četiri ili pet zabrana rada i 30 optužnih prijedloga.

Kontaktirali smo i pučku pravobraniteljicu Loru Vidović koja nam je rekla da je inspekcijski nadzor nad obiteljskim domovima apsolutno neadekvatan jer ga obavlja premali broj inspektora koji u nadzor idu tek po prijavi, umjesto da to, kaže, rade redovito i u puno većem broju domova.

Pučka pravobraniteljica: U čak 75 posto obiteljskih domova u kojima je izvršen nadzor pronađene su nepravilnosti

"U 2018. obavljen je u tek 47 obiteljskih domova od njih 361, što je apsolutno premalo", naglasila je.

Navodi kako su podaci koje im je Ministarstvo poslalo za pripremu Izvješća pučke pravobraniteljice Hrvatskom saboru za 2018. pokazalo da je nadzor izvršen nad samo 13 posto domova. U čak 75 posto obiteljskih domova u kojima je izvršen nadzor pronađene su nepravilnosti.

"Točnije, u njima je bilo smješteno više korisnika nego što ih je smjelo biti, izvršavali su promjene prostornih uvjeta bez dozvole, obitelj nije živjela u objektu u kojem je pružala uslugu smještaja, nedostajalo je medicinskih sestara ili njegovateljica, vodili su neuredne evidencije, a također su utvrdili i da se korisnicima ograničavaju posjete te da se ne vodi briga o njihovom zdravlju. Prema našim informacijama, inspektori u takvim slučajevima donose rješenja o zabrani rada, podnose optužne prijedloge zbog prekršaja, izriču mjere prekidanja smještaja za određeni broj korisnika, nalažu zapošljavanje radnika, a traže i nadzor drugih nadležnih tijela, primjerice zdravstvene ili porezne inspekcije", kazala nam je Lora Vidović.

U Izvješću za 2016. upozorila je, kaže, na to da samo pet inspektora vrši nadzor nad svim pružateljima socijalne usluge smještaja, kojih je više od tri tisuće, a u njima su smještene starije osobe, djeca, osobe s invaliditetom, žrtve obiteljskog nasilja i drugi.

"Dodatni su zaposleni nakon naše preporuke Ministarstvu, ali je i dalje taj broj premalen jer ih je, prema našim zadnjim informacijama, tek 9, što je nedovoljno za učinkovit nadzor", kazala je.

Vidović: Morala se dogoditi strašna tragedija kako bi se sustav uzdrmao

Sustav, ističe, treba obuhvatiti što veći broj domova, a nadzori moraju biti redoviti i preventivni.

"Neprihvatljivo je da inspekcija odlazi u dom samo nakon prijave jer je prema Zakonu o socijalnoj skrbi dužna to činiti i redovito, prema unaprijed određenom planu. Tek tako bi oni kod kojih je na smještaju puno veći broj korisnika od dozvoljenog ili žive u nesigurnim uvjetima, znali da će zbog toga itekako odgovarati. Učinkovit nadzor se može osigurati povećanjem broja inspektora, ali i decentralizacijom, o čemu bi trebalo što prije donijeti sve potrebne odluke, a zatim i osigurati da uistinu i zaživi", rekla je Vidović.

Nesreće se, navodi, uvijek mogu dogoditi, ali država mora učiniti sve da se ta vjerojatnost smanji na minimum.

"Na ovom tragičnom primjeru se pokazalo kako neki vlasnici ne poštuju kriterije vezane za uvjete smještaja i kvalitetu usluge, dakle bolje kontrole su nužne. No, očito je i kako je cijeli sustav brige o starima i nemoćnima potrebno drugačije osmisliti – samo 3% njih smješteno je izvan vlastitih obitelji, a potrebe su mnogo veće. U isto vrijeme, obitelji nemaju gotovo nikakvu podršku za brigu o svojim starima pa često nemaju ni izbora, nego moraju koristiti usluge na crno ili neadekvatan smještaj, što je i financijski zahtjevno. Nažalost, morala se dogoditi strašna tragedija kako bi se sustav uzdrmao i nadam se da cijela priča na kraju neće ostati samo to – priča", istaknula je Lora Vidović te kazala kako nadležna tijela i sud trebaju odlučiti tko će snositi odgovornost za ovu tragediju.

U nadzor krenuli 2 dana nakon tragedije

Podsjetimo, inspekcija Ministarstva socijalne politike danas je krenula u nadzor obiteljskog doma u Andraševcu. Prema uputi Ministarstva, Centar za socijalnu skrb Donja Stubica još od prethodne noći kontaktira s članovima obitelji i skrbnicima korisnika smještenih u objektu do izgorjele drvene kućice, s ponudom da 21 korisnik bude privremeno premješten u dom u Loboru te u još neke domove. Naime, ni izgoreni objekt ni kuća pored njega, kao ni zaposleni i korisnici ni u čijoj evidenciji nisu ni bili, potvrđuje i Martina Gregurević Šanjug, pročelnica u Krapinsko-zagorskoj županiji.

"Minimalni uvjeti nikad nisu bili utvrđivani niti je izdano odgovarajuće rješenje o početku rada za obiteljsku kuću na adresi Dolinska 22 niti drveni objekt koji se nalazi u dvorištu te kuće", otkrila je Gregurević Šanjug.

Na mjesto tragedije stigli su i inspektori rada. Zatekli su pet radnika, a od vlasnice doma sutra će zatražiti sve ugovore o radu.