MINISTAR financija Zdravko Marić u srijedu je rekao da je zadovoljan rastom BDP-a u prvom tromjesečju, pogotovo što je taj rast veći od očekivanja, dok ministrica Gabrijela Žalac ističe doprinos EU-ovih fondova, a ministar Predrag Štromar građevinarstva.

"Možemo biti zadovoljni uvijek kada podatak govori o rastu gospodarstva, tim više što je rast blago iznad očekivanja", rekao je Marić na ulasku u Banske dvore.

Marić o razlozima veće stope rasta od očekivane

"Visokofrekventni indikatori na mjesečnoj razini su ukazivali da će stopa rasta biti preko tri posto, međutim 3,9 je iznad tih očekivanja", dodao je.

Istaknuo je građevinarstvo, koje je ostvarilo najveću stopu rasta od 11,6 posto, ali tu je, kako je rekao, i trgovina na malo, a ponovo i porasla i industrijska proizvodnja.

S troškovne strane, najupečatljivijim podatkom u pozitivnom smislu izdvojio je rast investicija od 11,5 posto. Pri tome je napomenuo da se, prema dosad objavljenim podacima DZS-a ne vidi razdioba privatnih i javnih investicija, ali se kod javnih vide efekti projekata u prometnoj infrastrukturi, kao što su Pelješki most i drugi, a tu su i projekti komunalne infrastrukture s visokim stopama rasta, što Marić pripisuje efektu ustupanja prihoda od poreza na dohodak općinama, gradovima i županijama.

S druge strane, rekao je Marić, tu je i poboljšano povlačenje sredstava iz fondova EU-a, uz tradicionalni doprinos glavnog pokretača, a to je osobna potrošnja.

Upitan je li osobna potrošnja rasla na valu rasta kredita i krije li se tu opasnost za budućnost, odgovorio je kako je to "jako dobro pitanje" i da "na to treba dobro gledati".

"Puno je stvari koje utječu na potrošnju građana i kućanstava: efekti rasta bruto plaća te neto plaća zbog poreznih izmjena, smanjenje stope PDV-a na neke proizvode, a poboljšan je i potrošački sentiment građana, ali tu je i pojačana aktivnost banaka u kreditiranju uz smanjen kamatne stope i značajno poboljšane uvjete kreditiranja", rekao je Marić.

O tome, kako je rekao, treba voditi brigu te je podsjetio da je HNB nedavno reagirao s mjerama ograničavanja nenamjenskog kreditiranja.

Žalac: Rastu BDP-a pridonosi i novac iz EU-ovih fondova

Komentirajući rast BDP-a u prvom kvartalu, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac istaknula je da više novca iz tih fondova pridonosi i rastu BDP-a, te da će tako biti i do kraja godine. 

Na pitanje novinara vezano uz povećanje BDP-a, odnosno da su neki ministri naglašavali da je dosta toga i zasluga povlačenja sredstava iz europskih fondova, Žalac je istaknula da  BDP raste više nego ikada do sada te kako je veseli da je tome pridonijelo i povlačenje novca iz europskih fondova.

Naglasila je da je prošlih nekoliko mjeseci govorila da je Hrvatska veliko gradilište, a što se sada, kazala je, očituje i po podacima, jer smo jedina zemlja uz Dansku koja u prvom kvartalu ove godine ima rast. Posebno je istaknula rast iz kategorije europskih fondova, odnosno investicija i kapitala koji je skočio  sa 3,6 posto na 11,5 posto zahvaljujući EU fondovima. To po njoj govori u prilog tome da se ostvaruju prognoze koje bi do kraja ove godine trebale rezultirati rastom novca iz EU fondova od 85 posto, a što će sigurno doprinijeti i porastu hrvatskog BDP-a. 

Upitan za utjecaj građevinarstva na rast BDP-a, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar je kazao kako graditeljstvo raste već godinama.

Nakon završetka krize intenzivno se radi u građevinarstvu čemu su pridonijele i odluke o subvencioniranju kredita, POS-ovi ali i velike investicije koje se financiraju iz sredstava Europske unije, kazao je.

U sljedećih godinu, dvije, ulagat će se još više, a velik doprinos imaju i sredstva za energetsku obnovu javnih i stambenih zgrada, kazao je Štromar te naveo kako će pet milijardi kuna investicija u dvije do tri godine biti samo za energetsku učinkovitost.