JIMMIE ÅKESSON, vođa Švedskih demokrata, krajnje desne stranke koja je prema većini anketa uoči skorašnjih izbora za Europski parlament izbila na drugo mjesto, došao je na ideju da švedske osuđenike na izdržavanje zatvorske kazne pošalje u druge zemlje Europske unije, konkretno Hrvatsku, Estoniju i Rumunjsku.

Dan švedskog zatvorenika državu stoji oko 370 eura, u Hrvatskoj oko 50 eura

Åkesson je u nedavnom predstavljanju izbornog programa stanje u zatvorskom sustavu iznio kao jedan od gorućih problema u Švedskoj. Pritom je naveo podatak da jedan dan švedskog zatvorenika stoji oko 370 eura, dok u Hrvatskoj, Estoniji i Rumunjskoj zatvorski dan košta 50-ak eura.

"Nije pošteno ni održivo da Švedska troši sedam puta više novca na zatvorska mjesta nego neke druge zemlje Europske unije. Vjerujemo da bi se ti resursi mogli bolje iskoristiti, među ostalim za jačanje blagostanja'', napisao je Åkesson, iznijevši kao primjer Belgiju i Norvešku, koje su već unajmile zatvorska mjesta za svoje osuđenike u nizozemskim kaznionicama.

Švedski demokrati tvrde da trenutačno u švedskom zatvorskom sustavu nedostaje oko 900 zatvoreničkih mjesta, što je u suprotnosti s posljednjim podacima Vijeća Europe za 2018. godinu. Švedska zatvorska populacija u posljednjih se 10 godina smanjila za 24,4 posto i sada iznosi 56,5 zatvorenika na 100.000 stanovnika (u Hrvatskoj 77,7) i ta je stopa među najnižima u Europi. Prema podacima iz kaznene statistike, ni popunjenost švedskih zatvora ne bi trebala biti poseban problem jer je 2018. godine bila na 93 posto (u Hrvatskoj 79,3 posto). 

Starija ideja konzervativnih umjerenjaka

Inicijativa Švedskih demokrata zapravo je revitalizacija nešto starije ideje konzervativnih umjerenjaka, koji smatraju da državljani Europske unije trebaju služiti zatvorske kazne u svojim matičnim zemljama, a ne nužno u zemlji u kojoj su počinili kazneno djelo. Isto vrijedi i za Šveđane koji počine kaznena djela u EU. Umjerenjaci su jednostavnom matematikom izračunali da je Švedska u plusu kad su u pitanju zatvorenici s državljanstvom neke od zemalja Europske unije. 

''Svaka zemlja treba preuzeti odgovornost za svoje državljane'', smatra Tomas Tobé, bivši glavni tajnik umjerenjaka i kandidat za jednog od 21 švedskog zastupnika u Europskom parlamentu. Prema njihovu izračunu, trenutačno je u švedskim zatvorima 200 državljana EU-a više nego što je Šveđana po europskim kaznionicama. S obzirom na to da se za svakog zatvorenika iz švedskog proračuna godišnje izdvoji najmanje 100.000 eura, kad bi umjerenjaci uspjeli progurati razmjenu po načelu ''svi za sve'', Švedska bi uštedjela 20 milijuna eura godišnje.

Kriminal i migrancije važna tema za desnicu uoči europskih izbora

Iako to nitko ni među umjerenjacima, ni među Švedskim demokratima nije eksplicitno i javno izgovorio (nego su se ograničili samo na troškove), njihove su inicijative vjerojatno usmjerene na smanjivanje natprosječne zastupljenosti stranaca u švedskoj zatvorskoj populaciji. Ovisno o definiciji, u općoj švedskoj populaciji ima najviše 20 posto stranaca, dok ih je prema podacima Vijeća Europe, u švedskim zatvorima 30 posto (u Hrvatskoj 9 posto). Kažnjeni stranci, međutim, većinom nisu državljani Europske unije. Švedska desnica smatra da se često radi o recidivistima pa traži da se granična kazna, iznad koje je moguć trajni izgon iz Švedske, sa sadašnjih godinu dana zatvora spusti na šest mjeseci.

Kriminalitet i migracije važna su tema za stranke desnice uoči europskih izbora 26. svibnja. Među ostalim, Švedski demokrati traže strože kazne za mnoga djela pa zato i predviđaju da bi u domaćim zatvorima moglo postati tijesno. Pa ako je jedna Nizozemska u tome pronašla interes, zašto i Hrvatska ne bi pokušala kapitalizirati tih 20 posto praznih mjesta u svojim zatvorima?

Što vi mislite? Recite nam u anketi!