REKORDNA temperatura mora ovih dana izmjerena je u Dubrovniku, i to 29.7 Celzijevih stupnjeva. Posljedica je to globalnog zatopljenja, smatraju stručnjaci i kažu da je more tek sad počelo odgovarati na podražaje koje smo mu dali prije desetak godina.

U prošlosti su mora i oceani izgubili sposobnost zadržavanja svoje temperature i stakleničkih plinova, zbog čega su danas ugroženi čitav ekosustav, ribarstvo, turizam i poljoprivreda.

Jadransko more je žarište toplinskih valova

U Hrvatskoj se uskoro bliži kraj drugog toplinskog vala, a stručnjaci smatraju da prvi nije ni prestao, već samo nakratko stagnirao. Uz dugotrajne visoke temperature dolazi do zagrijavanja površine mora, a samim time i morskog toplinskog vala. 

"Sredozemno more je jedno od žarišta toplinskih valova, a kada se zumira na karti, može se vidjeti da je Jadransko more još veće žarište u odnosu na Sredozemno. Jadransko more je jednostavno osjetljivo na takve podražaje. A utjecaji su raznoliki jer u moru postoje raznorazni organizmi koji su osjetljivi na promjene temperature. 

U prilog nam ne ide izostanak bure jer nema što ohladiti površinu mora. Dugogodišnja zagrijavanja mora stoga dovode do većih temperatura u dubini, a kada temperatura raste u dubini čak i za jedan stupanj, to donosi veće probleme jer se dolje more teže hladi", objasnila je dr. sc. Natalija Dunić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. 

U moru 46 novih vrsta riba, a ribari love manje  

Osim što se smanjuje bioraznolikost, visoke temperature privlače i neke nove opasne vrste. Tijekom posljednja tri desetljeća zabilježen je dolazak 46 novih vrsta riba u Jadransko more, u kojem živi više od 460 vrsta riba. Jedna od najgorih invazivnih vrsta je vatrenjača, podrijetlom iz Indopacifika, a jedna od najubojitijih je plavotočkasta trumpetača.

"Dolazak tropskih vrsta je sam po sebi problem. Već je zabilježeno nekoliko slučajeva, od bezazlenih do napuhača koje su opasnije. One nisu toliko ratoborne prema domicilnim vrstama, ali može se desiti da u jednom trenu jedna vrsta prevlada nad drugom. Tada će neka naša poznata riba od koje ribari zarađuju, a ljudi ju jedu, nestati iz našeg mora", upozorava Dunić. 

Promjene se već događaju. U problemu su ribari 

Uslijed klimatskih promjena pod visokim rizikom su sve kategorije ribolova, bilo da se radi o gospodarskom ili rekreacijskom. Alen Soldo, ihtiolog i profesor na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu, otkrio nam je da su neke vrste riba već promijenile svoj geografski raspon. 

"To se posebice može reflektirati na našu ribarsku flotu, koja se najvećim djelom (preko 94%) sastoji od malih plovila ispod 12 m duljine te koja sukladno tome lovi isključivo bliže obali i u plićim područjima. Zato im "bježanje" ribe u dublja područja dalje od obale uvelike smanjuje mogućnost ulova. 

Nadalje, povećanje temperature utječe na vrijeme sezonskih događaja, što opet negativno djeluje na ribarsku industriju koja je dizajnirana za točno određena sezonska događanja, koja se sad mijenjaju te je pitanje može li se tako brzo industrija tome prilagoditi", objašnjava Soldo te dodaje:

"Iako teoretski postoji mogućnost da ulazak novih vrsta koje prate toplije more donese i neku novu priliku za ribare, koji će se orijentirati na lov tih vrsta, nažalost, dosadašnja situacija u Mediteranu je pokazala suprotno. Autohtone gospodarske vrste su se izmjestile, a nove nisu postale komercijalne.

Ovakvi vremenski uvjeti pogoduju i povećanju količine meduza, koje se sada često ljeti nalaze i blizu obale, što u bliskoj budućnosti može imati i vrlo velik utjecaj na turističku industriju. Prema tome, jasno je da se promjene u Jadranu dešavaju već sada."

S jedne strane produženje sezone, a s druge manji broj turista

Iako se promjene već događaju, Hrvatska nema sveobuhvatnu strategiju koja bi smanjila i usporila njihov utjecaj, koji je vidljiv i u poljoprivredi. Soldo je objasnio da porast temperature uzrokuje jače isparavanje, što u kombinaciji sa smanjenjem oborina ljeti te intenzivnijim turizmom može rezultirati problemima u opskrbi pitkom vodom i imati negativan utjecaj na poljoprivredu.

Dok porast temperatura u dosad navedenim segmentima ima negativne posljedice, u turizmu stvari ipak stoje malo drugačije. Za turističku sezonu ove promjene donose i neke pozitivne učinke. 

"Ekstremne temperature mogu utjecati na privlačnost destinacije tijekom ljetnih mjeseci te tako potencijalno utjecati na broj posjetitelja. Podizanje razine mora može ugroziti obalnu infrastrukturu, plaže i prirodne atrakcije. 

Ekstremne padaline i duži periodi suše mogu utjecati na dostupnost vode i kvalitetu vode, a to je nešto s čim smo se nažalost u Hrvatskoj već i susretali, te su brojne investicije, ali i strategija održivog turizma usmjerene upravo u rješavanje ovih situacija", govori nam predsjednik uprave turističke kompanije Uniline Boris Žgomba. 

Kao pozitivne učinke izdvojio je produženje turističke sezone kojim bi se smanjio pritisak na infrastrukturu, ali i omogućili kontinuirani prihodi. Uz to objašnjava kako bismo dobili i nove destinacije pa bi gorska Hrvatska postala atraktivnija gostima. 

Klimatske promjene potaknule su razvoj novih oblika turizma, kao što su ekoturizam, ruralni turizam i agroturizam. Kao veliku važnost ističe prilagođavanje turističke industrije ovim promjenama kroz održivo planiranje, inovacije i prilagodbu ponude. 

U svijetu gotovo da ne postoji zemlja koja u ovom trenutku nije suočena s posljedicama klimatskih promjena, pa tako mnoge zbog visokih temperatura često zatvaraju turističke atrakcije. Hrvatskoj je prednost upravo bilo more kao prilika za osvježenje, no čini se da će se gradovi na obali ipak morati okrenuti ulaganju u infrastrukturu i zelene površine.