SABORSKI zastupnik Mosta Zvonimir Troskot na N1 televiziji govorio je o najavljenoj kupovini OMV-a od INA-e i MOL-a, novim mjerama vlade i drugim aktualnostima. Zvonimir Troskot kaže da mu je čin preuzimanja OMV-a od MOL-a i INA-e čin veleizdaje.

"Po onome što je izašlo u javnost, da je internim dokumentom Uprava INA-e 2021. godine predala pravo prvokupa za kupnju OMV-a MOL-u. Što je zapravo suprotno ugovoru kojeg je Vlada potpisala s MOL-om o pravu prvokupa i transakcija u samom okruženju. Tamo je INA već bila svojevrstan dioničar pa je čak i nakon te odluke donijela odluku o sufinanciranju otkupa OMV-a u kojem INA ne dobiva ništa, a MOL dobiva sve", kaže Troskot.

"Još jedna odluka u nizu koje vode u veleizdaju Hrvatske"

Kaže da je diskutabilno to što je uprava u vrijeme kad je INA pretrpjela milijarde gubitaka dobila bonuse, što se vrlo vjerojatno povezuje s tim činom i to bi trebalo istražiti, smatra.

"I Europska komisija istražuje jednu takvu transakciju", tvrdi Troskot i dodaje da je to samo još jedna odluka u nizu mnogih koji vode u veleizdaju hrvatskih energetskih nacionalnih interesa.

"Bilo bi lijepo da je INA vlasnik svih tih benzinskih crpki po Sloveniji, a ovako se svelo da je INA vlasnik benzinskih po dijelovima Hrvatske i BiH i to nije slika koju smo mi imali i gradili i nije slika zapravo prave moći između INA-e i MOL-a. To je nastavak veleizdajničke energetske politike", rekao je Troskot.

Dodao je da mu nije jasno zašto je uprava dobila otkaz ako nisu prekršili zakone o trgovačkom društvu ili svoje ugovore, a morali su otići. Također je dodao da mu nije jasno zašto ih država nije tužila, odnosno zašto oni nisu tužili državu zbog otpremnina.

"Ovako su oni dobili bonuse za ovu veleizdajničku transakciju i još će im porezni obveznici platiti otpremninu za odlazak, koji nije nikome jasan. Nama se čini da su i oni upleteni u cijelu aferu Škugor u kojoj smo svi mi ostali bez plina, sad bez benzinskih crpki, a vrijednost INA-e se svakim danom neobjašnjivo smanjuje", kaže Troskot i naglašava da se mađaronska politika u INA-i nastavlja.

"To su ozbiljne stvari i to da ministar gospodarstva na sjednici Vlade to proglašava nekakvom dobrom transakcijom je najmanje upitno", kaže Troskot.

Govorio je o promjeni modela upravlja INA-om. Troskot kaže da se to i ne može napraviti. Podsjetio je na, po njemu, neobjašnjivu odluku Županijskog državnog odvjetništva Grada Zagreba iz 2019. godine, koje je odbacilo Hanfinu kaznenu prijavu nastalu 2011. godine.

"Ta agencija je napravila odličan nadzor kojeg su mnogi energetski i financijski stručnjaci pohvalili, a preko tog nadzora digla je i kaznenu prijavu protiv uprave INA-e i MOL-a kao pravne osobe. Našli su da je cijeli model unutar INA-e postavljen suprotno zakonu o trgovačkim društvima", rekao je Troskot i dodao da je u INA-i postavljen paralelan sustav upravljanja.

Rekao je da mu nije jasno zašto je ta kaznena prijava odbačena te da je to bio jedan od najvažnijih dokumenata po kojem se moglo organizirati funkcioniranje INA-e onako kako je to trebalo biti. Također smatra da je promjena modela upravljanja koju spominje Andrej Plenković samo marketinški trik te je naglasio da je Andrej Plenković odlučio predati INA-u MOL-u.

"Mislim da smo jedina država na svijetu u kojoj glavni centralni bankar dobiva darovnice od Mađarske vlade", kaže Troskot.

"HEP je u bankrotu"

Govorio je i o budućnosti HEP-a, za koji je vlada najavila dokapitalizaciju. Troskot tvrdi da je HEP u bankrotu. "Projicirani gubitak HEP-a bit će između 6 i 7 milijardi kuna. Imate neplaćene obveze do godinu dana od 8 milijardi kuna, imate rezervirane troškove na razini od 8 milijardi. Dakle imate gubitak na razini kapitala samog HEP-a", kaže Troskot.

Kaže da nijedan projekt HEP-a ne može proći bez garancije vlade RH. "Postoje u HEP-u određeni ugovori koje imaju poslovne banke koje kreditiraju određene projekte unutar HEP-a koje za garanciju imaju određene financijske pokazatelje. I čim se određeni financijski pokazatelji kao takvi se pokvare oni u tom trenutku povlače svoje kredite. HEP se doveo u takvu situaciju da poslovne banke će vrlo vjerojatno povući svoje tranše te će jedini kreditor HEP-a ostati Vlada Republike Hrvatske", rekao je Troskot.

Govorio je da je Most i ranije upozoravao na gubitke dijelova HEP-a te da postoje određeni pokazatelji da dijelove HEP-a političkim odlukama dovode do takvog gubitka kako bi tu tvrtku privatizirali.

Rekao je da HEP nema upravu koja je kapacitirana za vođenje tako velike i kompleksne tvrtke.

Komentirao je i vladine mjere. Kaže da vlada daje novac koji je već uzet od svih nas. "Ne daju oni nama ništa", kaže Troskot.

"Umirovljenici su najugroženija skupina"

Na pitanje kako bi Most pomogao umirovljenicima, kaže: "Prije svega bi napravili izračun koliki je pravi trošak umirovljenika." Troskot dodaje da je stvarna inflacija prešla 20 posto i da nitko nije napravio košaricu stvarnih troškova.

"Postoji Porezna uprava koja može točno vidjeti tko od umirovljenika živi samo od mirovine, koliko ih ima nekakvu rentu", kaže Troskot i dodaje da je jedan od problema to što nedostaje pravi cenzus.

Smatra da su umirovljenici najugroženija skupina i da ta skupina građana nije dobro pokrivena mjerama.

"Ako je inflacija 20 posto, točno bi se izračunao za tih milijun ljudi po određenim razredima stvarna cijena koju bi oni trebali dobiti", kaže Troskot i dodaje da je porezni sustav dodatno opterećen.

Kaže da vlada davanjem novca povećava državnu potrošnju. "Mi se zalažemo da pojedinci donose tu odluku da im se smanji porez na dohodak, da se smanje trošarine, poreze", kaže Troskot i dodaje da moramo gledati i dugoročne mjere.

Govorio je da država mora gledati i rashodovnu stranu te provođenjem reformi pomoći građanima.