PREDVIĐANJE budućnosti je, po definiciji, nezahvalan i nesiguran posao. Predviđanje dana kada počinje rat daleko je nezahvalnije i osjetljivije - čak i ako ste zaista doznali točne i konkretne planove protivnika, kao što američki obavještajci tvrde da su saznali, objava takvih planova odvraća protivnika od toga da ih realizira.

To je, po svemu sudeći, i bio cilj SAD-a kad je pustio takve obavještajne procjene o današnjem datumu kao mogućem početku ruske invazije na Ukrajinu u javnost. Rusija je, naravno, iskoristila priliku i, nakon jučerašnjeg simboličnog povlačenja dijela jedinica, proglasila takav navodni obrat "propašću zapadne ratne propagande" i "histerijom", a danas nastavila s otvorenim ismijavanjem.

>> Rusija se ruga, NATO hitno mijenja strategiju. Amerika: Prijetnja je vrlo stvarna

"Molimo američke i britanske medije za dezinformiranje, objavite vremenski plan naših 'invazija' za iduću godinu da možemo planirati godišnji odmor", narugala se tako na Telegramu Marija Zaharova, glasnogovornica ruske diplomacije.

"Ono što Rusija tvrdi i ono što Rusija radi je sasvim različito"

S druge strane, ni Kijev, ni Washington, ni Bruxelles ni NATO nisu uvjereni da su ruske najave povlačenja iskrene, blago rečeno. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da, iako "signali iz Kremlja koji sugeriraju da bi se diplomatski napori trebali nastaviti" daju "razloga za oprezni optimizam", zasad naprosto "na terenu ne vidimo nikakve znakove deeskalacije".

"Nažalost, ono što Rusija tvrdi i ono što Rusija radi je sasvim različito. A ono što vidimo je da nema značajnog povlačenja", rekao je i američki državni tajnik Antony Blinken za ABC News. SAD i Velika Britanija već su u više navrata upozorili na potencijalne provokacije ili lažne napade koje bi Rusija mogla izrežirati i za njih optužiti Ukrajinu kako bi opravdala invaziju te zemlje kao protunapad, odnosno obranu Rusa u okupiranom Donbasu na istoku Ukrajine. 

Retorika koja dolazi od ruskih dužnosnika, uz uporno spominjanje nebulozne prijetnje od nekakve ukrajinske vojne akcije - koja bi u trenutku kad je oko te zemlje razmješteno oko 150 tisuća vojnika, uz gomilu tenkova, artiljerije, ratne brodove, avione, helikoptere i balističke projektile, bila potpuno suicidalna - samo osnažuje sumnju da Rusi u planu imaju upravo takav igrokaz kao povod za rat. 

"Skrećemo pažnju na sve moguće načine na opasnu koncentraciju snaga (u Ukrajini) i na činjenicu da je vrlo vjerojatna vojna operacija i pokušaj rješavanja pitanja silom na jugoistoku. Svi smo svjedoci da je Kijev započeo vojnu operaciju u Donbasu, započeo građanski rat. Bilo je takvih presedana", rekao je tako danas glasnogovornik Kremlja Dimitrij Peskov. 

Putin zaprijetio nuklearnim uništenjem u slučaju rata s NATO-om

U sjeni pitanja hoće li Rusija započeti otvoreni rat s Ukrajinom (za razliku od onog hibridnog koji traje već osam godina, koliko ruska vojska aktivno pomaže i opskrbljuje ruske separatiste u Donbasu) provlači se ono još drugo, još dramatičnije - može li takav rat eskalirati u rat Rusije i NATO-a, odnosno Treći svjetski rat.

Primjerice, iako je francuski predsjednik Emmanuel Macron nakon višesatnih razgovora s Putinom prošlog tjedna uvjeravao javnost da je od njega dobio obećanje da Rusija neće vojno eskalirati situaciju, ispod radara je prošao prilično alarmantni Putinov komentar o mogućem nuklearnom sukobu.

"Shvaćate li da će se, ako Ukrajina uđe u NATO i odluči vratiti Krim vojnim putem, europske zemlje automatski uvući u vojni sukob s Rusijom? Naravno, potencijali ujedinjenog NATO-a i Rusije su neusporedivi. Razumijemo to, ali također razumijemo da je Rusija jedna od vodećih svjetskih nuklearnih sila i da je superiorna u odnosu na mnoge od tih zemalja po broju modernih komponenti nuklearne sile. Ali neće biti pobjednika i naći ćete se uvučeni u ovaj sukob protiv svoje volje", priprijetio je Putin na presici s Macronom, ničim izazvan.

Zanimljivo je da je i Biden spomenuo mogućnost svjetskog rata u kontekstu evakuacija američkih državljana iz Ukrajine. Na pitanje koje mu je novinar NBC-a u intervjuu prošlog tjedna postavio na tu temu, Biden je dao do znanja da neće slati američke vojnike u misiju evakuacije američkih građana koji ostanu u Ukrajini u slučaju rata, jer, kako je objasnio, "kada Amerikanci i Rusi počnu pucati jedni na druge, to je svjetski rat".

Avdagić: Rusi neće stati na Ukrajini u slučaju rata, ali neće dirati NATO

Ako je Putin "dovoljno nepromišljen da uđe (u Ukrajinu), dovoljno je i pametan da ne učini ništa što bi negativno utjecalo na američke državljane", dodao je Biden izražavajući optimizam da ipak neće doći do takve eskalacije. SAD je pozvao svoje građane da hitno napuste Ukrajinu, a isti poziv vlastitim građanima dosad su uputile i Latvija, Estonija, Norveška, Velika Britanija, Izrael, Nizozemska, Japan i druge zemlje.

>> Rusi odjednom počeli povlačenje. Analitičari: Možda im je bio cilj izblamirati Zapad

Geopolitički analitičar Denis Avdagić u razgovoru za Index upozorava kako treba biti realan i svjestan da, "uđu li Rusi u Ukrajinu, to neće stati."

Foto: Rusko ministarstvo obrane

Ipak, ni on ne vjeruje da će na meti biti članice NATO-a: "Mislim da se nemamo razloga toga bojati, ali realno bi se na meti mogle naći Moldavija i Gruzija." U isto vrijeme Avdagić dodaje kako ne vidi "nikakvog smisla da u ovom trenutku uopće razmišljamo" o scenariju eventualnog izbijanja Trećeg svjetskog rata, jer zasad nema nikakvih naznaka da bi se Putin odvažio na napad na države članice ili oružane snage NATO-a u regiji. 

"Treba oštro razdvojiti pitanje Ukrajine, pa i Moldavije i Gruzije, od pitanja NATO članica, a tu negdje između su i balkanske zemlje koje bi isto bile neka crvena linija (za Zapad) kad bi Rusija tu nešto pokušala napraviti", ističe Avdagić.

Bandov: U svjetskom ratu svi bili gubitnici, NATO neće slati vojsku u Ukrajinu

Za komentar ove teme obratili smo se i profesoru međunarodnih odnosa i diplomacije na Sveučilištu u Zagrebu i vanjskopolitičkom komentatoru Goranu Bandovu.

"Ukrajinska kriza ne bi trebala biti povod za Treći svjetski rat. Prema trenutno poznatim podacima, nema niti jednog aktera koji bi sudjelovao u njemu, a da bi bio jasni dobitnik rata – svi su samo gubitnici – neki bi prošli s većim gubicima, neki s manjim. Pri tom treba pogledati kako su i NATO i SAD javno kroz niz istupa naglasili kako neće slati vojsku u Ukrajinu i ako situacija eskalira", kaže nam Bandov.

"Rusija se također ograđuje od namjere za započinjanje rata, iako ga ne odbacuje kao jedno od rješenja ako bi Ukrajina krenula u vojno oslobođenje separatističkih regija na istoku zemlje. Slijedom toga, iako je, naravno, i to jedna od opcija, ona je najmanje vjerojatna", dodaje Bandov.

Bandov navodi da je teško zamisliti i situaciju u kojoj bi NATO, odnosno SAD bili nehotice uvučeni u izravni vojni sukob s Rusijom, "osim ako bi Rusija napala neku od država članica NATO saveza, a to je već scenarij o kojem se razgovara samo na razini teorije".

Bandov: Napad Rusije na NATO bio bi pucanj u nogu, ako ne i gore

U pogledu scenarija u kojem bi Rusija, u sklopu invazije na Ukrajinu, iz nekog razloga napala i neku od susjednih članica NATO-a, Bandov drži da bi "to bilo potpuno neodgovorni potez kojeg zapravo nitko ne očekuje od Rusije, jednostavno – to bi bio direktno pucanj u nogu, ako ne već i u neki po život opasniji organ".

"Rusija bi s tim potezom uvela svijet u Treći svjetski rat, a to sigurno nije nešto što bi bilo u interesu bilo koga, uključivo i Rusiju. Može li eventualno doći do nekih manjih provokacija, to je moguće, ali sve do sada ukazuje da smo vrlo daleko od toga", dodaje Bandov.

"Ruski je interes osigurati svoju sferu interesa i zaštititi svoje nacionalne geostrateške i geopolitičke interese u neposrednom susjedstvu. Rusiji je centralno bitan Krim. Separatističke regije gleda kao instrument dugoročnog utjecaja na vlast u Kijevu i na sve buduće odluke koje će donositi ukrajinska vlast. Rusija bi već s implementacijom Sporazuma iz Minska 2 zadovoljila svoje najznačajnije interese", obrazlaže Bandov.

"Duboko vjerujem da su čelnici glavnih aktera tog potencijalnog sukoba odgovorni ljudi, svjesni svoje uloge i mandata. Nuklearno naoružanje se najčešće koristilo kao sredstvo odvraćanja. No, ne vidim neki posebni razlog da se ono spominje u trenutnoj situaciji, jer svi uključeni akteri vrlo dobro znaju s kolikim nuklearnim arsenalom svi raspolažu", zaključuje Bandov.

Tabak: Čak i bez svjetskog rata, Hrvatska i Europa će osjetiti posljedice

Igor Tabak, vojni analitičar portala Obris, objasnio je pak za Index da će rat u Ukrajini svakako imati utjecaja na Europu, uključujući Hrvatsku, čak i ako se ne izrodi u svjetski rat. 

"Hrvatski plin koji kupujemo preko hrvatskih izvora do nas dolazi preko tog potencijalnog bojišta. A s druge strane, što se tiče priča o LNG terminalu (kao mogućoj alternativi ruskom plinu), njegov kompletni kapacitet je, ako se ne varam, rasprodan u idućih godinu i pol. Dakle, ako dođe do rata u Ukrajini, a još traje zima, ne znam kako će cijela Europa riješiti zamjensku opskrbu plinom, a kamoli njeni dijelovi koji nemaju alternative", tvrdi Tabak.

I zaista, prema podacima sa specijalizirane stranice Statista, Hrvatska je 2020. zadovoljavala čak 68% svoje opskrbe plinom iz Rusije - daleko više od Njemačke, koja je ovih dana na meti kritika da udovoljava Rusiji zbog ovisnosti o njenom plinu. Ta zemlja, naime, uvozi "samo" 49% svog plina iz Rusije. Naša susjeda Bosna i Hercegovina je te godine imala svih 100% uvoza plina iz Rusije, a Srbija 89%.

"Cjevovod koji prolazi aktivnim bojištem će morati imati izuzetnu sreću da ne strada u borbama. Ja ne znam ni za jedan drugi takav infrastrukturni projekt koji bi nesmetano funkcionirao na bojištu. Dakle, da taj rat ne izazove ništa drugo, to bi već bio problem", upozorava Tabak.

"S druge strane, čitav niz europskih zemalja ima bliske bilateralne veze bilo s Rusijom, bilo s Ukrajinom. Tu se povlači i pitanje ekonomskih učinaka sukoba te sankcija, utjecaja takvih događanja na burze, bankovni sektor. Tu je u slučaju velikog rata svašta moguće, ne samo na energetskom planu", primjećuje Tabak. 

Tabak: Eskalacija može biti fantastično razorna za širu regiju i dalje

Može li se taj rat teoretski preliti preko granica Ukrajine, pitali smo Tabaka koji nam je odgovorio da bi se to moglo dogoditi vrlo lako. 

Foto: EPA

"Nemojte zaboraviti da je s druge strane Ukrajine, s one strane na koju ljudi manje gledaju, država koja se zove Moldova i koja na granici s Ukrajinom ima svoju odbjeglu provinciju (Pridnjestrovlje) u kojoj je opet ruska vojska još od ranih devedesetih", dodaje Tabak: "S druge strane, aktivnije uključivanje u krizu Poljske i baltičkih država koje su članice NATO-a bi automatski, čisto radi sigurnosne garancije iz Washingtonskog ugovora, pretvorilo sukob u svjetski sukob, odnosno Treći svjetski rat."

"Dosadašnji razvoj događaja u Ukrajini pokazuje mogućnosti ogromne eskalacije već tinjajućeg građanskog rata i intervencije stranih država u taj rat. Potencijali eskalacije, iako možda nisu najvjerojatniji, mogu biti fantastično razorni, ne samo za tu zemlju, nego za širu regiju i dalje. Upravo je zato bezobzirno korištenje agresivnih političkih i vojnih sredstava u tom kraju neodgovorno i teško objašnjivo, bez obzira na verbalnu akrobatiku kojoj Moskva pribjegava u objašnjavanju svojih poteza", zaključuje Tabak. 

"U momentu kad je politička situacija napeta, kad dođe do gomilanja raznih vojnih resursa, ponekad se stvari mogu zakotrljati nesretnim slučajem i spletom okolnosti. Upravo je zato već i samo postavljanje uvjeta za ovakvu kriznu situaciju loše", dodaje naš sugovornik. 

Vidmarović: Rat NATO-a i Rusije je gotovo nezamisliv, ako se i dogodi, odvijat će se u Ukrajini

"Hipotetska mogućnost da dođe do neke greške sad je (u svjetlu najave djelomičnog povlačenja ruskih snaga) manja. Ali ako ćemo razmišljati o scenariju Trećeg svjetskog rata, u smislu velikog nuklearnog rata, on je još uvijek gotovo nezamisliv, jer bi on mogao nastati isključivo u slučaju smrtne opasnosti za Washington ili Moskvu", komentira za Index vanjskopolitički analitičar i predavač na Sveučilištu u Puli Branimir Vidmarović.

"To je hipotetski scenarij o kojem možemo razmišljati u slučaju da netko od zemalja NATO-a prijeđe granicu s Bjelorusijom ili da, kao što je netko u Poljskoj predlagao, izvrši direktan udarac na Rusiju. Onda bi to, naravno, bio dovoljan razlog za udarac natrag po NATO zemljama. Pritom moramo opet uzeti u obzir odakle bi došao taj udarac. Ako bi, hipotetski, baltičke zemlje ili Poljska to napravile, onda bi Moskva po meni pazila da uzvrati udarac upravo po tim zemljama", objašnjava Vidmarović. 

"Ali i to je scenarij o kojem je teško raspravljati zbog toga što bi se takav rat odvijao u Ukrajini i Bjelorusiji i teško da bi baltičke zemlje izvršile nekakav napad na Rusiju ili da bi Rusi izvršili invaziju na te zemlje. Čak i u slučaju sukoba NATO-a i Rusije, vjerojatno bi se on odvijao isključivo u Ukrajini, a ne u zemljama NATO-a ili samoj Rusiji. To bi bio faktor koji bi ograničio obje strane od širenja sukoba", dodaje Vidmarović.

Vidmarović navodi i raniji primjer uspješnog sprečavanja eskalacije između Rusije i NATO-a: "Prisjetimo se primjera onog incidenta između Rusije i Turske (kad je Turska oborila ruski vojni avion Suhoj Su-24 iznad tursko-sirijske granice 2015.), i direktna konfrontacija između NATO zemlje i Rusije nije prerasla u nešto veće. Ipak je došlo do razumijevanja zašto je avion oboren."

"Dobro je promišljati o mogućim greškama i krivim procjenama između Rusije i NATO saveznika, pogotovo u zraku i na moru. Međutim, u pitanju je previše borbenih sredstava, previše života i previše rizika, stoga vjerujem da se NATO ne bi upustio u vojnu intervenciju protiv Rusije, nego bi pojačao pozicije pokraj bjeloruske granice. Na moru bi također mogao faktički stvoriti blokadu u Bosporu i Dardanelima, zahvaljujući Turskoj - i naravno, nametnuo bi žestoke sankcije", objašnjava Vidmarović.

Vidmarović: Izbijanje Trećeg svjetskog rata je daleko vjerojatnije s Kinom nego s Rusijom

Dok je po njegovom mišljenju mogućnost izbijanja Trećeg svjetskog rata oko Ukrajine teško zamisliva, Vidmarović napominje da je ona ustvari daleko veća oko Kine i Tajvana: "Jer Kinezi nemaju osjećaj za vođenje Hladnog rata. Rusi ipak znaju što znači balansirati na granici uzajamnog uništenja, i oni i Amerikanci imaju iskustvo izbjegavanja toga. Konflikt s Kinom bi bio daleko opasniji zbog te novoostvarene moći i snažnog nacionalizma kod Kineza."

Što se Putina tiče, Vidmarović tvrdi da na njegovu eskalaciju ipak ne treba gledati kao na planiranu vojnu operaciju: "On je prisilio i uplašio Europu, testirao granice izdržljivosti, vidio je tko je spreman na što, pokazao je unutarnje podjele u Europi i NATO-u i primorao je Zapad da ga počne slušati i pregovarati s Rusijom."

"Mislim da mu je to cijelo vrijeme i bio plan i da s tim nije gotov. Dok god ruski zahtjevi ne budu udovoljeni (prvenstveno da Ukrajina ne može ući u NATO) i dok ne bude nekog konkretnog sporazuma, kriza će se nastaviti", prognozira Vidmarović.